Oko 75 odsto srpskih naučnika navodno ne razmišlja o odlasku u inostranstvo. Ovaj ohrabrujući podatak obznanjen je prošle nedelje, nakon što je srpska naučna zajednica uplovila u mirnije vode posle serije velikih preokreta. Naime, srpska je nauka ovog proleća doživela čitav niz sistemskih i zakonskih reformi, nakon dobijanja kredita Svetske banke spremaju se velika ulaganja u naučnu infrastrukturu da bi, u skladu sa novom listom prioriteta, krajem maja bio otvoren i vrlo izdašan poziv za naučne projekte u periodu 2010–2014, što je učinjeno tokom skupa „Naučna zajednica za budućnost Srbije“ koji je održan 23. maja u Sava centru u Beogradu.
foto: tanjugBožidar Đelić
Na ovom, od medija zapaženom skupu, Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj lukavo je sprovelo anketu među prisutnim srpskim naučnicima, kad ih je već okupilo u tolikom broju na jednom mestu – anketne listiće ispunilo je 756 učesnika. Naravno, sasvim je moguće da je ova atmosfera „nove nade“ i „okretanja države nauci“ nezanemarljivo uticala na rezultat, ali s obzirom da su anketirani naučnici, nije nerazumno pretpostaviti da su mogli očuvati nepristrasnost na spoljne uslove. Rezultat pokazuje da oko 75 odsto njih ne razmišlja o odlasku u inostranstvo, da je četiri odsto neodlučno, a 21 odsto srpskih naučnika želi da ode iz Srbije.
Potpredsednik Vlade i ministar nauke i tehnološkog razvoja Božidar Đelić rekao je, predstavljajući prošle nedelje rezultate ankete, kako je zadovoljan što većina naučnika želi da nastavi karijeru u Srbiji, ali i da je podatak da bi zemlju napustilo 39 odsto naučnika mlađih od 39 godina upozoravajući.
Oni koji su se u anketi izjasnili da žele da odu iz Srbije, kao razlog su uglavnom navodili loše uslove života, nerešenu stambenu situaciju i niska primanja (22 odsto), a slede loši uslovi za rad, nedostatak sredstava i opreme (18 odsto), loša strategija naučnog razvoja (6 odsto), stanje u društvu, nepotizam, korupcija i pljačka (5), a isto toliko njih kao razlog je navelo nedostatak radnih mesta, kao i sporost reformi i tromost sistema.
Uz to, ministar je dodao kako u kontaktima sa srpskim naučnicima kojima se nudi da se vrate u Srbiju, oni isključivo navode dva glavna pitanja – da li će im deca biti bezbedna i da li će steći dobro obrazovanje. „Iluzorno je misliti da ćemo imati uspeha u povratku naših naučnika iz dijaspore dok ne sredimo sistem koji postoji u zemlji. Moramo da obezbedimo da nam deca budu bezbedna, da naš sistem bude baziran na meritokratiji, a ne na partijskim i kumovskim vezama“, rekao je Đelić.
M.V./S.B.
Ideja vredna širenja
Konferencija TEDxBelgrade (Technology, Entertainment, Design), koja se održava 17. jula u srpskoj prestonici, okupiće predavače iz oblasti nauke, umetnosti i društva. TED je neprofitna organizacija registrovana u Kaliforniji, SAD, koja od 1984. godine organizuje konferencije pod sloganom „Ideje vredne širenja“ (Ideas Worth Spreading). Cilj ovih konferencija je da se jednom godišnje okupe kreativni ljude sa idejama koje vredi čuti, a tiču se tehnologije, zabave i dizajna, a vremenom se to proširilo i na biznis, nauku, umetnost i brojne druge oblasti. Predavanja na TED-u su održali Bil Gejts, Bono Voks, Ričard Dokins, Bil Klinton, Mišel Obama i mnogi drugi. Na sajtu ted.com dostupno je više od 700 predavanja sa prethodnih konferencija.
Ove konferencije izgledaju tako što tokom svakog dana oko 50 predavača – svaki ima 18 minuta – predstavi neku svoju ideju ili rad.
Šta smo saznali između četrnaest i petnaest
Kalendar faraona
Era kraljeva Tutankamona i Ramzesa počela je između 1570. i 1544. godine pre nove ere, a ne dve decenije ranije kako se do sada pretpostavljalo, utvrdio je prof. dr Hendrik J. Bruins u istraživanju objavljenom u časopisu „Science“. Do ovog otkrića došao je ispitivanjem stotina uzoraka semena i plodova biljaka, kao i tekstila i drugih predmeta pronađenih u grobnicama faraona.
Kafa kao eliksir
Ispijanje šest šoljica čaja ili nekoliko šoljica kafe dnevno može da smanji mogućnost srčanog oboljenja za trećinu, pokazalo je trinaestogodišnje ispitivanje sprovedeno u Holandiji na uzorku od 40.000 ljudi.
Mikelanđelo i mozak
Američki eksperti za neuroanatomiju Ijan Suk i Rafael Tamargo sa Džons Hopkins medicinskog fakulteta u Baltimoru, otkrili su na svodu Sikstinske kapele u Vatikanu koji je oslikao Mikelanđelo svojevrsne anatomske ilustracije. U članku objavljenom u „Neurosurgery“ oni tvrde da te ilustracije upućuju šifrovanu kritiku Crkvi, koja je gajila prezir prema nauci.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U dinamičnom svetu maloprodaje, u kojem se uspeh najčešće meri brojem otvorenih objekata i brzinom obrta, kompanija Lidl Srbija uporno insistira na drugačijem kriterijumu – čoveku. Šesto uzastopno priznanje Top Employer, kojim kompanija ulazi u 2026. godinu, svedoči o sistemskom pristupu razvoju zaposlenih i organizacione kulture koja nadilazi puku operativnu efikasnost
Lidl Srbija postavlja novi standard u korporativnoj kulturi pokazujući jednakost i duboku zahvalnost svojim zaposlenima. Kroz projekat “Savršen dan”, Uprava kompanije Lidl je juče zamenila uloge sa timom jedne prodavnice. Dok su zaposleni u prodavnici uživali u trećem slobodnom danu u nedelji i spa centru o trošku kompanije, vrh menadžmenta je preuzeo radne zadatke u prodavnici u Gornjem Milanovcu
Svi se često nalazimo u dilemi kako na siguran način da sačuvamo i uvećamo svoju ušteđevinu. Dilema koju građani imaju danas ista je kao i prošlih godina – šta je najpametnije uraditi sa novcem: oročiti novac u banci, kupiti zlato ili staviti novac kao učešće za stan? Pogledajmo konkretne brojke
U svetu koji se ubrzano menja, Hemofarm fondacija već 32 godine podržava izuzetne mlade ljude spremne da snove pretvore u realnost, viziju u akciju, pomaže im da usavrše svoje veštine, prošire mrežu kontakata i uče od najboljih u farmaceutskoj industriji, ali i jedni od drugih
Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!