

Najviši iznos oročenih depozita čuva se u AikBanci
Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita




Deluje sasvim beznadežno, ali šta se uopšte može dobiti sa, na primer, četrnaest elektrona? Biće sasvim dovoljno da ovu negativno naelektrisanu četrnaestoricu pustite da se sami razmeste oko odgovarajućeg atomskog jezgra, koje će, ako je zaista odgovarajuće, imati četrnaest pozitivnih protona. Kad se po Paulijevom principu, onom da dva elektrona ne mogu biti u istom stanju, elektroni redom jedan po jedan smeste po energetskim nivoima, dupke će popuniti sve slobodne pozicije oko jezgra, sve do orbitale koju hemičari nazivaju 2S22P2. Ali, šta time, sa jezgrom i četrnaest elektrona, dobijamo? Oni, naime, čine atom naizgled običnog tetravalentnog metaloida koji je poznat kao silicijum. I sad stvar sa beznadežnom četrnaestoricom postaje zanimljiva, budući da je silicijum osnovni sastojak poluprovodničkih uređaja, tranzistora, dioda, integralnih kola i mikročipova, bez koga ne bi bilo milijardi računskih operacija koje svakog trenutka izvode kompjuterski procesori. I sav digitalni svet, od filmova i televizija do interneta, i svu onu svakodnevnu magiju koja dolazi iz takozvanih silicijumskih dolina, omogućuju članovi četrnaestočlanog tima koji sa drugima, uključujući i nečistoće, grade elektronsku strukturu silicijumskih poluprovodnika. S druge strane, silicijum ni u kom slučaju nije samo beznadežni kompjuterski „frik“ – on čini čak četvrtinu Zemljine kore, neizbežan je u svakom silikonu za veštačke grudi i na svakoj peščanoj plaži, ali i u svakoj keramici, cementu, svakom zidu, a pre svega svakom prozoru, u venecijanskom i svakom drugom staklu, isto kao što je četrnaest stihova neizbežno u sonetu ili pak u egipatskom mitu o tome kako je mračni Set isekao boga Ozirisa na četrnaest delova koje je bacio u Nil. Broj četrnaest, međutim, podseća i na „četrnaest tačaka“ američkog predsednika Vudroa Vilsona za obnovu Evrope nakon Velikog rata, ali predstavlja i simbol neonacističkih pokreta zbog „četrnaest reči“ o takozvanom opstanku i budućnosti bele dece koje je, parafrazirajući Hitlera, smislio američki neonacista Dejvid Lejn. Za mnoge ljude širom sveta, četrnaest je samo broj dana posle kojih dobijaju platu. Za mnogo više preostalih, posle toliko dana tek počine nada da će od licemernih gospodara stići ikakva plata. Četrnaest dana gladi je najverovatnija fiziološka granica nepovrata. Posle koje sve zaista jeste beznadežno.
Vreme nauke je specijalno izdanje nedeljnika Vreme za nauku i tehnologiju.
Uređuju Slobodan Bubnjević i Marija Vidić.
Objavljivanje pomaže Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije.


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć


Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje


Već sada potrošači mogu da primete, prema rastućim cenama kafe, čokolade i drugih ugroženih sirovina, koliki je uticaj posledica klimatskih promena
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve