100 godina od osnivanja Beogradskog Sport Kluba

Slavna istorija iz raznih kafana

Tačno pre jednog veka, u sredu 6. jula 1911. godine po starom, odnosno 19. jula po novom kalendaru, u beogradskoj kafani "Ženeva", koja se nalazila preko puta današnjeg Pravnog fakulteta, održana je osnivačka skupština Beogradskog sport kluba – BSK-a. Ovo je kratka priča o tom legendarnom fudbalskom klubu

Doček teniskog šampiona

Novak i ostali Đokovići

Doček na sceni ispred Skupštine Srbije organizovao je "Family sport", firma koju je porodica Đoković osnovala 2005. godine. Zvanični Beograd učestvovao je samo u smislu pružanja logističke podrške, a služba protokola Narodne skupštine učestvovala je u dočeku u zdanju Skupštine. Novak je u zgradu Narodne skupštine ušao iz Kosovske ulice; tu ga je primila predsednica Skupštine Slavica Đukić-Dejanović. Potom je, u pratnji neutvrđenog broja članova porodice i šire familije, izašao na binu ispred zdanja Narodne skupštine gde ga je željno čekalo nekoliko desetina hiljada Beograđana

Upravljanje internetom

29.јун 2011. Nikola Božić

Kako upecati mrežu

Internet je prožeo sve segmente društva i sada je mnogo više od gikovskog hobija. Postao je opšta realnost

Telegraf, 150 godina

29.јун 2011. Slobodan Bubnjević

»Šta je učinio Bog«

Efikasan i jednostavan, telegraf je bio dovoljno isplativ da kompanije uđu u trku u premrežavanju sveta žicama – sa njim, pre tačno 150 godina, nastaje prva globalna komunikaciona infrastruktura

Из историје САНУ

23.јун 2011.  

Развој ученог друштва у Србији

Историја академије може се поделити на четири веће етапе, према облицима у којима је академија функционисала: Друштво српске словесности (1841–1864), Српско учено друштво (1864–1886), Српска краљевска академија (1886–1947) и Српска академија наука и уметности (од 1947. до данас)

Vojno-policijska motorizacija

23.јун 2011. Marija Vidić

Hameri po drugi put u Srbiji

Krajem sledeće godine Vojska Srbije trebala bi da postane jača za dvadeset novih hamera. Do sada – bar kada je o državi reč – ovim vozilima su nekad raspolagale "Crvene beretke"; a danas se ona nalaze u sastavu Protivterorističke jedinice MUP-a Srbije

Devedeseti rođendan princa Filipa

16.јун 2011. Vladan Stošić

Dva koraka iza

U jeku bračnih razmirica između Čarlsa i Dajane, u javnosti se pojavilo pismo koje je Filip napisao Dajani u kojem ju je prekorevao zbog njenog ponašanja, a potom i njen odgovor u kome mu ona kaže da je "pakosni starac"

Aziz Salihu – zvezda Jugoslavije

15.јун 2011. Mirko Rudić

Priča jednog boksera

"Meni je, kao velikom sportisti, koji je sve dao za boks i reprezentaciju, žao što danas nemam ništa u životu. Da sam bio bandit i baraba, kao što sam bio sportista, šta bi bilo? Ali ja nisam to, ja nisam iz takve familije da mogu da budem bandit i baraba"

Intervju – Jelena Genčić, prvi trener Novaka Đokovića

08.јун 2011. Vladan Stošić

Čiji si ti, mali

Jelena Genčić je naš najcenjeniji teniski trener. Trenirala je Moniku Seleš, Ivu Majoli, Mimu Jaušovec, Gorana Ivaniševića... Za svoj najveći trenerski uspeh ona ipak smatra Novaka Đokovića. S druge strane, Novak uvek ističe da je sve što zna o tenisu naučio od Jelene Genčić

Knjige – Dragoljub B. Đorđević, Kazuj krčmo DžerimoPeriferijska kafana i okolo nje (Službeni glasnik)

31.мај 2011. Branimir Stojković

Primenjena kafanologija

Negde krajem šezdesetih godina prošlog veka francuski sociolog i utemeljivač sociologije svakodnevice Anri Lefevr je napisao da "marksizam umire od dosade, u dosadi, s dosadom". Slično bi se moglo reći i za znatan deo naše, i ne samo naše sociologije. Ali ne i za ovu knjigu. Ona, baš naprotiv, svedoči o tome da sociologija nije nužno bornirana akademska disciplina

Jahači apokalipse

30.мај 2011. Slobodan Bubnjević

Priručnik za geocid

Kako da se spremite za apokalipsu koja nikako da dođe? Ako vam je dosadilo da čekate, možda i sami nešto možete učiniti. Nedeljnik "Vreme" donosi četiri potencijalna načina da na svoju ruku uništite planetu Zemlju

Intervju – Muhanad Hirzallah, direktor jedinice za softversku primenu pri Institucionalnom nadzornom odboru Klinike Mejo

18.мај 2011. Jasmina Lazić

Promena je uslov napredovanja

Dobar menadžer zna da je prvi korak u rešavanju problema priznati da imate problem

Azot

18.мај 2011. S. B

Proces koji je izmenio svakodnevicu

Pojedini hemičari veruju da je upravo Haber-Bošov proces najvažnije naučno otkriće bez koga savremena civilizacija ne bi bila to što jeste

Prirodni gas

18.мај 2011. S. Bubnjević

Vazduh koji gori

Gas nije samo energent. On se uobičajeno koristi u hemijskoj industriji, a ubedljivo najznačajnija mu je primena u industriji veštačkih đubriva

Hemija i industrija

18.мај 2011. M. Vidić

Elementi po kojima hodamo

Zemljinu koru čine osamdesetak hemijskih elemenata u svojim najrazličitijim jedinjenjima i oblicima. Neki od njih formiraju stenje, ima retkih elemenata, kao i elemenata koji se koriste u industriji materijala. Procentualno najviše ima kiseonika, silicijuma, aluminijuma, gvožđa i kalcijuma. Osim što su količinski vrlo prisutni i blizu su nam, ovi elementi se u velikoj meri koriste u industriji – zahvaljujući njima imamo školske krede, kozmetičke preparate, čipove, staklo i avione

Ljubovija – To je Gastro fest

18.мај 2011. Dragan Todorović

Jedna velika raspevana družina

Idejni tvorac svega iznese mišljenje i stav da Homoljski program najbolji, Ona što piše i tefteri ode u puževe, Brka uze meri šta d’odlomi od kuvano jare, Glavni žirista jopet zabasa u gulaš koji nije im’o gustinu...

Jedna žalosna vest

11.мај 2011. Aleksandar Ćirić

Smrt mašine za pisanje

Pisaća mašina preživela je sve, uključujući i zatvaranje poslednje fabrike u Indiji. U Njujorku se, na primer, i dalje koristi nekoliko hiljada pisaćih mašina, uglavnom u policiji, za popunjavanje vlasničkih i dokaznih formulara s indigo kopijama. U Latinskoj Americi, Indiji i Africi mehaničke pisaće mašine su i dalje u opštoj upotrebi

Matične ćelije

27.април 2011. Jasmina Lazić

Pametne ćelije rešavaju stvar

Postoje u mnogim vrstama tkiva odraslih ljudi, a njihova najveća koncentracija u telu odrasle osobe je u koštanoj srži i krvi. Međutim, i ono što se do juče smatralo biološkim otpadom, danas nas može spasiti smrti, dijalize, drhtavih ruku, ćelavosti, bora, starosti i – gubitka voljenih