Loader

Džon Piplfoks

Opozicija i kolaps društva

U pitanju je opstanak društva

Čini se da je građanska opozicija manje-više korektno reagovala na tragedije. Nije, bar ne dominantno, pokušala da ih iskoristi za političku promociju, za šta ih optužuje vlast, već su one bile samo opravdan povod da se postave relevantna pitanja o društvenom rasapu i njegovim uzrocima. Veliki broj građana na protestima u ponedeljak uveče u Beogradu i Novom Sadu, čini se, pokazuje da je opozicija uspela da pošalje poruku da borba protiv Vučićevog režima nije partijska stvar već pitanje “opštenarodne odbrane i društvene samozaštite”

Reakcije vlasti na masovna ubistva

Organizovano ludilo

Jedini odgovor koji ova vlast ima na bilo kakvu krizu jeste – Aleksandar Vučić (na slici) i ono što njemu padne na pamet da kaže na konferencijama za medije. Ana Brnabić je nakon masovnih ubistava saopštila da sistem nije zakazao. I zbilja, prethodna nedelja je pokazala da sistem funkcioniše besprekorno. Ne u interesu građana, ali besprekorno, po proizvođačkoj specifikaciji

Intervju: Ivan Čolović

Pucanje čira traume koji dugo nosimo

“Vučićeva namera da on bude taj koji će okupljati ljude u trenucima opšte žalosti ne može da uspe. On, izgubljen u predugom i u stvari nepodnošljivom monologu, dahćući i kolutajući očima kao da je on najveća žrtva u celoj tragediji, i ministri postrojeni iz njegovih leđa nisu prizor koji se uopšte može povezati sa nezaboravnom slikom ljudi koji u povorkama stižu na mesta gde će položiti cveće i upaliti sveću. Ova dva snimka, ova dva prizora, pokazuju dva sveta”

Osnovna škola “Vladislav Ribnikar” i okolina Mladenovca

Srbija u ogledalu tragedije

Ono što sigurno znamo jeste da se “Ribnikar” nije dogodio ni zbog Tiktoka ni zbog igrica, da nije nužno uzrokovan vršnjačkim nasiljem prema dečaku-počiniocu… Uzrok nije ni to što je dečak iz dobrostojeće porodice. To nisu ni rijaliti programi ni filmovi u kojima se prikazuje nasilje. Na koncu, razlog zašto nam se dogodio “Ribnikar” nije ni Aleksandar Vučić ni njegovih 11 godina vladavine vikom, drekom, rušenjima i verbalnim nasiljem. Sve navedeno jesu odgovori, ali ne na pitanje zašto nam se dogodio “Ribnikar”. To su odgovori na pitanje zašto se ovo društvo ne snalazi posle “Ribnikara”

Ova situacija

Dokle smo došli

Kako je Srbija postala ekspres lonac bez ispusnog ventila, zemlja agresije, uvreda i grotesknog kulta ličnosti? Zbog čega je ostavka Branka Ružića podnijeta suviše kasno i, djelomično, iz pogrešnog razloga? Konačno – ako se već nikog ne plaši i ni pred kim ne povlači – zašto Aleksandar Vučić nije zapalio svijeću ispred Osnovne škole “Vladislav Ribnikar”

Kako to rade Nemci

Prevencija, ne policija

Najviše se polaže na prevenciju, premda i tu fali ulaganja, nemački školski sistem ukupno nije u sjajnom stanju. Recimo, nakon pucnjave u Erfurtu, pokrajina Tiringija sa oko dva miliona stanovnika zaposlila je čak 16 školskih psihologa. Podaci kažu da nijedna pokrajina ne uspeva da ima barem jednog psihologa na 1500 učenika

Šta kaže struka

Roditelj je prva linija odbrane

Kako društva i pojedinci reaguju na kolektivne traume? Šta možemo da očekujemo od sebe i drugih? Šta se može učiniti da (društveni) odgovor na tragedije ide u pravcu zalečenja? Koji su konstruktivni, zdravi načini? Možemo li sprečiti ili makar umanjiti mogućnost za ovakve tragedije u budućnosti? Koji bi trebalo da bude odgovor na vršnjačko nasilje? Kada se kaže “razgovarajmo sa decom”, šta to zaista (treba da) znači? Konačno, koliki je jaz između mera koje je vlast predložila i mera za koje struka kaže da su potrebne

Na licu mesta: Masakr kod Mladenovca iz ugla policije

Pomračenje uma, sistema i meseca

“Juče sam radio jutarnju smenu, bili smo među prvima koju su se odazvali na poziv zbog masakra u osnovnoj školi na Vračaru”, kaže kolegama jedan od policajaca iz patrole interventne jedinice. “To što sam video, ta krv, ta deca... Ja ne mogu više, juriću ovog monstruma celu noć po šumi, samo da ne moram opet da vidim mesto zločina”

Vatreno oružje u Srbiji

Nove tragedije, stari problemi

Prema podacima svetskog istraživanja za malokalibarsko oružje iz 2018. godine, procenjuje se da je u Srbiji tada postojalo 2.720.000 komada oružja u posedu civila. Od toga 1.186.000 registrovanih i 1.533.000 neregistrovanih. Kada je u pitanju broj komada vatrenog oružja po glavi stanovnika (civila), Srbija se prema sajtu World population review 2023. godine nalazi na petom mestu na svetu, sa indeksom 39,1 na sto ljudi. Važno je napomenuti da je Srbija jedina evropska država u prvih pet rangiranih

Povodom knjige

Sedma, jubilarna

Ako su prethodnih, odličnih šest reporterskih kolekcija bile i ostaće svedočanstvo najmutnijih vremena, najgrotesknijih lica i pojava, sedmica s naslovom Nemam pitanja, u svojih pet glava, istovremeno je i to, ali i amarkordovsko iluminisanje dalekog (socijalističkog) doba kada se možda i naivno, al’ svakako iskreno, stremilo boljem životu i srećnijim ljudima, bez imalo svesti o tom da će doći poslednja i “najposlednjija” vremena

Povodom izložbe

Draga je kriva za sve

Aktuelna izložba Istorijskog muzeja Čekajući na stalnu postavku ukazuje da ova institucija nema ni svoju zgradu ni stalnu postavku i podseća na aktere ovdašnje istorijske scene čiji je uticaj, iako ne direktno, bio važan po dešavanja u državi njihovog vremena

Šah

Triler na šahovskoj tabli

Osetljiva pozicija, nedostatak vremena i Nepoova psihička nestabilnost uradili su svoje. Uz to, Ding, u brzini, igra jedinstvene poteze, a Nepo popušta. I to je to. Ding Liren novi je prvak sveta

Bioskop – Neizmernost i Mafija Mama

Špageti, italo-disko i nesnađenost

Kad je već pomenuta Italija, podsetimo i na ovaj citat vazda autentično mudrog Umberta Eka. On je jednom prilikom iskazao i sledeće: “Svako od nas je ponekad kreten, budala, moran, ludak. Normalna osoba je razumna mešavina tih komponenti, ta četiri idealna tipa”

Intervju: Marko Šelić Marčelo

Društvo i ja na operacionom stolu

“Ne ide se u borbu samo zato što je zagarantovano da ćeš pobediti, jer to onda ima neke elemente kukavičluka i komfora. U bitke ideš zato što moraš, zato što osećaš da tako treba, makar to značilo da si budala (a kod nas jednim delom najčešće znači). Ili tako, ili postaneš cinik. A cinici su u prednosti jer su uvek u pravu. Šta god da radiš, cinik stoji sa strane i govori: ‘Propašće ti to.’ I zaista, sve jednoga dana i propadne... ali zar je vredno biti u pravu na takav način?!”

Vojvodina

U senci krila mađarske ptice turul

Iako je Mađara u Srbiji 69.457 manje nego na popisu 2011, delovanje Fondacije Prosperitati i ostalih mehanizama Vlade Mađarske moglo bi da dovede do toga da u Vojvodini uskoro situacija bude slična onoj pre 120 godina – Mađara neće biti mnogo, ali će biti vlasnici zemlje, fabrika, hotela, vinarija... U tom kontekstu, već se polako naziru prezimena novih Rohonjcija, Karačonjija i Marcibanija

Planiranje porodice u Jugoslaviji

Žulj od kirete

Već tridesetih godina prošlog veka pojavila su se upozorenja da se priraštaj stanovništva mora pomagati jer je Jugoslavija “u susedstvu velikih naroda”, dok je štampa uveliko pisala o “krizi materinstva” i “beloj kugi”

Samit prolajfera u Beogradu

Samo ste nam još vi falili

Biblija se može tumačiti na mnogo načina, a Ustav Srbije samo na jedan. Član 63. Ustava Srbije kratak je i jasan: Svako ima pravo da slobodno odluči o rađanju dece. I tačka

Režim protiv naroda

Kritikuj vlast, sedni u auto i bićeš narkoman

Aktivista udruženja “Ne damo Staricu” Dragan Dmitrović za “Vreme” svedoči da mu je odmah posle operacije srca na sumnjiv način utvrđeno da je koristio plejadu droga i kako je bačen u pritvor gde mu je prokrvarila rana. Za “Vreme” govori i Slobodan Švajner iz Stranke slobode i pravde koji je uspeo sudski da dokaže da je policija manipulisala kada je pokušala da ga proglasi narkomanom

Izađi izvan okvira – prijavi se na PR Days 2023!

Regionalni seminar “PR Days 2023: Izvan okvira” održaće se 11. i 12. maja tradicionalno na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Na ovogodišnjim, dvanaestim PR danima učesnike će sa izazovima digitalnog sveta upoznati stručnjaci iz oblasti PR-a i marketinga

Sport i politika

Partizan, Zvezda i Aleksandar Vučić

Pretprošle nedelje predsednik Srbije je, u svom maniru, poremetio pozitivnu euforiju “crno-bele familije”. Na korak od Fajnal-fora Evrolige i usred akcije prikupljanja novca za pomoć klubu, osvrnuo se na ogromne dugove Fudbalskog i Košarkaškog kluba Partizan prema državi i tako ih indirektno podsetio koliko ceo projekat povratka košarkaša na staze uspeha zavisi od države, a samim tim od njega lično. Može se reći i da im je između redova poručio da dobri rezultati košarkaške ekipe Željka Obradovića mogu lako da postanu lepa uspomena, a istovremeno je predvideo fudbalskoj ekipi da uskoro neće biti ni u “velikoj četvorci” lige Srbije

Košarka: Više od igre

Da li se nastavlja crno-bela bajka

Na razum sa tribina apelovao je i Željko Obradović: “Šta bih ja voleo – da naši navijači shvate da je ovo deo sporta, igrači su pričali između sebe i na tome treba da se završi. Mi smo u ove dve utakmice naišli na fenomenalno gostoprimstvo Reala. Mislim da i mi u Beogradu to treba da uzvratimo, da se nijedan igrač, član stručnog štaba ili navijač Reala ne oseća neprijatno, nego da iz Beograda pošaljemo sliku kakva je uvek bila na našim utakmicama”, rekao je on

TV manijak

Sabor

Širom Evrope održane su demonstracije zbog ograničavanja ili umanjivanja radničkih prava. Kod nas su protestne šetnje održane 2. maja jer se tokom godina pokazalo da su proleteri 1. maja neupotrebljivi za socijalnu borbu