Loader

Tijana Stanić

Tijana Stanić je stipendistkinja nedeljnika "Vreme". Studira na Fakultetu političkih nauka. Ranije je pisala za "Politiku".

Hidroelektrana "Bajina Bašta" na jezeru Perućac

Posledice hakerskog napada na EPS

Poverljivi podaci hidroelektrane„Bajina Bašta“ mesecima dostupni na internetu

Poverljivi podaci hidroelektrane „Bajina Bašta“ mesecima su dostupni na internetu zbog hakerskog napada na Elektroprivredu Srbije koji se desio u decembru prošle godine. Kancelarija poverenika za zaštitu podataka o ličnosti u tome ne vidi ništa sporno, a EPS je u proteklim godinama potpisivao višemilionske ugovore sa firmama kako bi povećao bezbednost informacionih sistema

Memorijalni centar: Da se Srebrenica nikada više ne ponovi.

Bosna i Hercegovina

Marš mira do Srebrenice: U senci novih tenzija i provokacija

Hiljade ljudi od 8. do 11. jula ponovo pešači od Nezuka do Potočara povodom obeležavanja godišnjice genocida u Srebrenici. Marš mira, dvadeseti po redu, održava se u specifičnim okolnostima i podignutim tenzijama izazvanim izglasavanjem Rezolucije o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama

Srebrenica

Bosna i Hercegovina

U Sarajevu počelo suđenje šestorici bivših pripadnika VRS za genocid u Srebrenici

Suđenje šestorici bivših pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) koji se terete za genocid u Srebrenici počelo je danas, a naredno ročište je zakazano za 25. jul. Rezolucija UN o Srebrenici kojom se 11. jul proglašava Mađunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici izglasana je u maju, praćena u Srbiji kampanjom „Srbi nisu genocidan narod“.

U Vinču stiže skoro duplo više otpada od raspoloživog kapaciteta

Energetika i životna sredina

Proizvodnja energije iz otpada: U Vinču stiže skoro duplo više đubreta nego što može da se spali

Pre nekoliko dana je zvanično počela proizvodnja energije iz otpada u termoelektrani-toplani Vinča. Međutim, kapaciteti spalionice nisu dovoljno veliki da isprate količinu otpada koja godišnje stiže u Vinču, te se prostor nove deponije neplaniranom brzinom puni. Profesor Aleksandar Jovović sa Mašinskog fakulteta u Beogradu objašnjava za „Vreme“ da je sistem spaljivanja otpada u Evropi dugo godina razvijan, ali da je važna razlika u odnosu na Srbiju proces primarne separacije koji sistem čini znatno efikasnijim

Intervju: Siniša Malešević, sociolog

Kakav nam nacionalizam treba

“Zanimljivo je da je Dodik strukturalni proizvod Dejtonskog sporazuma. On je počeo kao komunista i bio je komunista dok je od toga imao koristi. Kad je Marković bio na vlasti, postao je reformista. Znamo da je za vreme rata bio švercer, a njegova stranka je bila u parlamentu, pa je imao poslanički imunitet. Onda je sa samo dva poslanika, uz američku pomoć, došao na vlast – tad je bio američki čovek. Zatim je bio blizak Tadiću, a protiv Vučića i Šešelja. Kada je Vučić stupio na vlast, postao je njegov čovek, a sad je i Putinov. Sve je prošao – od krajnje levice do krajnje desnice. On je dobar indikator da je sve to proizvod sistema koji kreira mogućnost za takve ljude. To nije morao biti Dodik, mogao je biti bilo ko”

Požar na ostrvu Hidra

Grčka

Kazahstanski milioner zapalio ostrvo pa zbrisao van dometa grčkih vlasti

Grčke vlasti su zbog požara na ostrvu Hidra prouzrokovanog vatrometom posle zabave na luksuznoj jahti podigle optužnicu protiv osam državljana Kazahstana, među kojima je i naftni mogul i milioner Danijar Abulgazin. Tajkun je brže-bolje odleteo za Kazahstan i sa sigurne distance tvrdi da je „iznenađen“ optužbama

Plate u Srbiji: Polovina ljudi zarađuje manje od 600 evra

Troškovi

U Srbiji se životari: Za život potrebna plata od barem 1200 evra

Za dostojanstven život u Srbiji potrebno je bar 1200 evra mesečno, kažu čitaoci njuzletera „Međuvreme“. Ranka Savić iz Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata kaže za „Vreme“ da utvrđivanje minimalne zarade više nema nikakvu funkciju, da mnogi ljudi rade više poslova samo da bi mogli da prežive, a da osim Srbije ni jedna evropska zemlja prosečnu potrošačku korpu ne razdvaja od minimalne

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić

Diplomatija

Ana Brnabić u Berlinu: Litijumsko otopljavanje nakon ledenog doba

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić nalazi se u dvodnevnoj poseti Nemačkoj. Srpske vlasti godinama Berlinu šalju pomešane poruke, od optužbi za narušavanje suvereniteta Srbije i zaštite ubice Olivera Ivanovića do traženja garancija Nemaca za kopanje litijuma u Srbiji. Od protestantske radne etike i Maksa Vebera se odavno odustalo

Zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandar Gruško i potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić u Beogradu

Srbija-Rusija

Poseta zamenika Lavrova Beogradu: EU ponovo poziva na sankcije Rusiji

Ruski zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško sastao se u Beogradu sa nekoliko visokih srpskih zvaničnika, među kojima je i predsednik države Aleksandar Vučić. Evropska unija je ponovo pozvala Srbiju da uvede sankcije Rusiji i da se uskladi sa evropskom spoljnom i bezbednosnom politikom

Povređeni u bombaškim napadima u gradu Gvoza u Nigeriji

Terorizam

Najmanje 18 ljudi ubijeno u napadima žena bombaša samoubica u Nigeriji

Najmanje 18 ljudi je ubijeno, a 30 je povređeno, u, kako se sumnja, koordinisanim napadima žena bombaša samoubica u gradu Gvoza na severoistoku Nigerije, objavile su lokalne vlasti. Gvoza se nalazi u državi Borno, koja je 2009. pogođena pobunom pokrenutom od strane islamske ekstremističke grupe Boko Haram, povezanom sa Islamskom državom

Ubedjivo najveći trošadžija su Sjedinjene Američke Države, ali rastu izdaci Rusije i Kine

Međunarodni odnosi

Oboren rekord u vojnim troškovima: Amerika ubedljivo prva, slede Kina i Rusija

Devetu godinu uzastopno oboren je svetski rekord u izdacima država za vojsku, podaci su Stokholmskog instituta za istraživanje mira. Od rekordnih 2443 milijarde dolara, ubedljivo najviše su potrošile SAD, a na drugom i trećem mestu su Kina i Rusija. Razlozi ulaganja u vojsku su brojni - rat u Ukrajini, tenzije na Dalekom istoku i sukob u Pojasu Gaze

Hronika propadanja FK Partizan

Sve više crn, sve manje beo

Rat na relaciji navijači – uprava Partizana dobio je nove razmere Apelom za slobodan Partizan koji su potpisali bivši igrači kluba, njih skoro 80. Legende kluba iz Humske ponavljaju zahtev za smenom uprave, a taj se zahtev godinama uzvikuje na tribinama i na protestima navijača. Međutim, rukovodstvo u liku Milorada Vučelića i Miloša Vazure i dalje odoleva pritiscima. Da li je konačno došao trenutak da se na ovu, isuviše dugu priču, stavi tačka i da se “parni valjak” prepusti nekome ko bi njime bolje upravljao

Plakati sa likom Slobodana Miloševića izlepljeni širom Beograda

Politika

Miloševićev lik širom Beograda: Povratak devedesetih na mala vrata

Širom Beograda su izlepljeni plakati sa likom Slobodana Miloševića, protiv kulturne manifestacije „Mirdita, dobar dan!“ danima se vodi hajka, a bosansko-hercegovačkom glumcu Feđi Štukanu zabranjen je ulazak u Srbiju. Retorika funkcionera vladajuće partije neodoljivo podseća na onu u vreme Miloševićevog režima, a podeljeno stanje društva nalik je onom iz devedesetih

Protesti protiv kompanije Rio Tinto u januaru 2022. godine izveli su hiljade ljudi na ulice

Unutrašnja politika

Opozicija posle podele i izbornog fijaska: Zajedno protiv litijuma?

Izbori su prošli, opozicija se podelila, a Srpska napredna stranka ponovo je izašla kao apsolutni pobednik. Kakva je trenutna politička situacija u Srbiji, šta opoziciji preostaje i da li pobuna protiv Rio Tinta može da bude pogonsko gorivo za borbu protiv vladajuće strukture? Politički analitičar Dejan Bursać kaže za „Vreme“ da se radi o neistraženom terenu

Vikiliks

Ko je Džulijan Asanž: Najpoznatiji zatvorenik na svetu dočekao slobodu

Posle četrnaestogodišnje sage i borbe sa Sjedinjenim Američkim Državama, osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž mogao bi biti slobodan čovek. Čovek koji je za mnoge postao simbol medijske slobode dostigao je globalnu slavu 2010. godine, kada je obelodanio snimke u kojima američki vojnici u Iraku ubijaju civile. Od tada Sjedinjene Američke Države traže njegovo izručenje

Intervju: Aksel Honet, filozof

Ne znam da li na Balkanu postoji šansa za pomirenje

“Često sam dolazio u bivšu Jugoslaviju, posebno u Dubrovnik, gde smo uvek imali sastanke u proleće u okviru grupe oko Praksis škole, koju je činila grupa potpuno neortodoksnih marksista. I odjednom su glavni predstavnici počeli da se identifikuju po svojoj etničkoj pripadnosti. Odjednom su se nazvali Srbima ili Hrvatima. To je za mene bilo iznenadno. I bilo je katastrofalno”