





Ivan Milenković (1965), filozof po obrazovanju, prevodilac po vokaciji, kritičar po temperamentu. Bavi se političkom i savremenom francuskom filozofijom. Objavio tri knjige, više od 40 naučnih radova i preveo desetak knjiga s francuskog jezika. Član NIN-ovog žirija od 2018. do 2021. Za Vreme piše četvrt veka.




Deveti mart 1991. godine i 5. oktobar 2000. godine nisu zaživeli u kolektivnom pamćenju Srbije. Režimi vladavine jednog čoveka, po prirodi svog ustrojstva, potiskuju sećanje na činove koji su nastojali da ustanove slobodu za sve




Sa zaboravom ukrajinskog rata zaboravili smo i istinski ulog čitave ove priče: slobodu. Iako svi žudimo za konkretnim rešenjima ovde i sada, te nas više od ispraznog filozofiranja o slobodi zanima zamah ratne industrije Evrope i Rusije, zapravo se filozofska petlja o slobodi nalazi u samom jezgru našeg razumevanja rata u Ukrajini. Bez nje bismo slobodno mogli da potonemo u potpuni zaborav i potpunu ravnodušnost


Čim je ruski opozicionar stupio na tle svoje zemlje, protivpravno je i protivcivilizacijski lišen slobode, a onda odveden u smrt pod budnim Putinovim svevidećim okom. Odveden. Nije otišao sam


Često igrači dolaze na partiju s Karlsenom a da su je unapred izgubili. Najzad, ali ne i na poslednjem mestu: Karlsen uvek, ali uvek, bez razlike, igra da bi pobedio


Sve i da ga Putin nije ubio, sve i da je preživeo sibirsku robiju, ostala bi svesna odluka Navaljnog da se vrati Krvniku na noge jednim od najvećih političkih gestova u savremenoj istoriji Evrope, ravna držanju Đordana Bruna pred Inkvizijom, ili Jana Palaha pred mračnim Putinovim prethodnicima




Profašistička i prorasistička francuska grupcija okupljena oko porodice Le Pen počinje da jača, otprilike, u ono vreme kada je u francuskoj proglašena zabrana pušenja u javnom zatvorenom prostoru, računajući i kafee. Taj zakon je, zapravo, nasrnuo na princip slobode


“Volim samome sebi da pričam. Najplodnije pišem pred san, kad se vrtim u krevetu. Ujutro, kad se probudim, samo zapišem ono što sam prethodne večeri pisao u glavi. Iskreno, ponekad se iznenadim kada vidim šta je sve izašlo ispod pera. Likovi se tokom noći oslobode i krenu svojim putem o kojem ja ništa ne znam”


“Mislim da je ono što se u Srbiji dogodilo – i ono što se nije dogodilo – posle 1999. godine, zapravo odraz trendova koje možete videti i u drugim društvima koja prolaze kroz tranziciju. Možda je stagnacija u Srbiji bolnija delom zbog toga što nije ‘obrađeno’ moralno zaveštanje ratova iz devedesetih, a zatim i zbog toga što u Bosni i Hercegovini i na Kosovu i dalje postoje teškoće u pogledu razvoja i stabilnosti”


Karl Uve Knausgor: Jutarnja zvezda; prevod s norveškog Radoš Kosović; Booka, Beograd, 2023.


Jezik je živi organizam koji se neprestano menja. Jezik neprestano vrije. To, međutim, ne znači da jezik može, odnosno sme, da primi i podnosi bilo šta. Zbog toga postoje institucije koje vode računa o jeziku, one su brana od upada đubreta. A upravo to se dešava u Srbiji


Juri Erera: Konci kraljevstva Znaci koji će prethoditi kraju sveta Razmena tela prevod sa španskog Vesna Stamenković Blum, Beograd, 2023.