img
Loader

EXPO 2027

Leks specijalis: EXPO bez granica

Leks specijalis izglasan zarad realizacije izložbe EXPO omogućava da se novac iz budžeta dodeljuje bez tendera, da se gradi mimo uobičajnih pravila, da se izgrađeni objekti koriste bez upotrebne dozvole – i da Vlada po sopstvenom nahođenju odlučuje šta pod njega spada

Iz novog broja „Vremena“

Ekskluzivno: Šta zapravo hoće ti studenti

Pobunjeni studenti kao najveći problem vide korupciju i svemoć Aleksandra Vučića, a najviše žele pravo i pravdu, pokazuje prvo naučno istraživanje na ovu temu. „Vreme“ je razgovaralo sa profesorima koji su ga sproveli

Šta je uradio Macut otkako je postao premijer?

Premijer Srbije

Đuro, čovek kojeg nema

Za tačno tri meseca otkako je postao premijer, Đuro Macut nije održao nijednu konferenciju za medije, sastao se nekoliko puta sa predstavnicima univerziteta, bio je na sahrani pape Franje. I to je to

Iz novog broja „Vremena“

Igor Božić: Postoji strah od prodaje N1

Zaposleni na N1 i Novoj S još čekaju da im vlasnik nedvosmisleno kaže da nisu na prodaju, otkriva za „Vreme“ programski direktor N1 Igor Božić. Kako dodaje, nema sumnje da režim želi da uništi ove televizije

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima

Šta studenti u plenumu misle – koji je najveći problem Srbije, šta ih najviše motiviše da istraju u protestu, koji je njihov stav prema političkim strankama, da li su za ulazak u EU ili ne, koliko je snažan njihov osećaj nacionalnog identiteta, da li su više konzervativni ili liberalni, kako se informišu, šta sve to može da nam kaže o budućnosti ovog društva i države… Ovo su samo neka od pitanja na koja odgovara najnovije istraživanje profesora Fakulteta političkih nauka Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića

Srbija na ulicama

Zašto tek sad i kako dalje

Šta su razlozi dugovečnosti protesta protiv Vučićevog režima? Na ovo pitanje odgovaraju sagovornici “Vremena” iz različlitih perspektiva, ali se jedan motiv provlači kod svih: uznapredovala nepravda i nepodnošljiva laž

Intervju: Jelena Žunić Cicvarić

Svi ćemo se boriti

Mi nismo nikakvi teroristi – mi smo građani koji iskazuju nezadovoljstvo i bore se za pravdu, slobodu, jednakost i solidarnost. Takve kvalifikacije kod Užičana izazivaju bes. Osećanje besa produžilo se i nakon hapšenja. Ko su privedeni? Advokat, student, profesor, odbornici, porodični ljudi. To je poprečni presek građana Užica

Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Odbijanjem da raspiše prevremene izbore režim šalje implicitnu poruku svima koji su deo klijentističkog sistema: ako se izbori uporno izbegavaju, to je kao da su već raspisani – i izgubljeni. Što duže ta poruka ostaje neizrečena, ali prisutna, to će klijentistički sistem postajati sve slabiji

Intervju: Dušan Vučićević, vanredni profesor FPN-a

Postizborna kohabitacija Vučića i studentske vlade

"Broj birača koji tvrde da su nekada verovali Aleksandru Vučiću, a da su sada prestali – sve je veći. Od nekih sedam odsto na ukupnom uzorku u februaru on takođe ima trend povećanja u prethodnim mesecima i sada iznosi već dvanaest odsto"

Istorija nas uči

Represija ili ugnjetavanje

U slučajevima gde je politička represija organizovana od strane države, ona predstavlja državni terorizam, politicid, zločin protiv čovečnosti, čak i genocid nad sopstvenim narodom. Karakteristična je za totalitarne države koje su po definiciji diktature. U savremenoj Evropi ima je u pojedinim zemljama bivših SSSR i SFRJ

Bioskop

Na krilima sna o pasivnim prihodima

Uprkos vidljivom naporu da makar koliko uozbilji stvar, Džejms Gan ne odoleva nepotrebnom i usiljenom podsećanju na značaj ljudske dobrote, uvek i svugde, pa ubacuje reference na izraelsko-palestinski sukob, ali ga smešta u postjugoslovenski kontekst, te jedan od zlikovaca govori ekavicom i slepi je sledbenik zapadnog krupnog kapitala. Upravo taj momenat u priču vraća infantilizaciju na velika vrata

Književnost

Pre i posle tzv. smrti

Iako ostaje veran poetici fragmenta, u romanu Samoubistvo Leve je bliži klasičnijem proznom govoru. Ispripovedan u drugom licu, kao obraćanje mrtvom prijatelju, ovaj roman suočava s temeljnim fenomenima ljudskog postojanja: doživljaj sveta i čovekovo mesto u njemu, potomstvo i smisao porodice, savremena umetnost, moderna država, politika itd. Priča, svakako uslovljena temom, ispripovedana je u blago povišenom tonalitetu moderne, tamne patetike, a opet i sa izvesnom vedrinom, koju nameće okolnost da se najvažniji događaj u priči, rasplet dakle, desio već na početku