img
Loader

Intervju – Iguman Sava Janjić

Razgraničenje je model u skladu sa politikom etničkog čišćenja

"Ukoliko je reč o planu istorijskog "razgraničenja Srba i Albanaca" koji nam je saopšten gotovo usputno, prilikom otvaranja jedne fabrike mesa, što neminovno vodi ka razgraničenju Srbije i buduće ‘velike etničke Albanije’, mogu samo da kažem da će to biti ogroman faktor nestabilnosti za ceo region i Evropu i velika tragedija za naš narod koji u većini živi upravo južno od Ibra. Lično mislim da narod Srbije to neće nikada prihvatiti bez obzira kako se manipulisalo eventualnim referendumom. Istovremeno, to nikako ne znači podršku ideji etničkog albanskog Kosova čije ‘blagodati’ osećamo na svojoj koži već godinama kroz razne oblike diskriminacije, nepoštovanja sudskih odluka, kroz razna kršenja zakona ili napade na naše vernike"

Jedna medijska biografija – Emilija Benjaminja (1881–1941)

Letonska »kraljica štampe«

Kako je Emilija Benjaminja, baveći se novinskim izdavaštvom u maloj Letoniji, postala jedna od najbogatijih žena Evrope između dva rata i šta možemo da naučimo iz burne istorije gradova na južnim obalama Baltika

Medijsko-propagandne slike iz Republike Srpske

Zbijanje redova i premlaćivanje novinara

Uvrede, ponižavanje, omalovažavanje i vređanje na svojoj koži osetili su mnogi novinari u Republici Srpskoj u poslednjih mesec dana. To sve uglavnom se smeštalo u okvir izbornih nadmetanja, ali čini se da je – što potvrđuju i najnoviji događaji – reč o političkom stavu i vrednosnoj orijentaciji. Javnost je odgojena tako da je svaki četvrti ispitanik javnog mnjenja u Republici Srpskoj poslednju deceniju mislio da novinare treba tući. Preostali su se držali one krilatice "dobro je dok ne tuku"

Slučaj »Južne vesti«

Zašto da platimo kad nismo krivi

U slučaju "Južnih vesti" ne radi se ni o prekršaju, ni o poreskom dugu, već o klasičnom primeru (zlo)upotrebe državnih institucija za gušenje medija koji profesionalno i slobodno rade svoj posao. Radi se o demonstraciji sile i, naravno, o onome što intenzivno živimo poslednjih godina – privatizaciji države

Inicijativa za ponovno služenje vojnog roka

Kasarna – novi srpski rijaliti

"Najveći problem koji bi režim da rešava ponovnim aktiviranjem služenja vojnog roka jeste alarmantno stanje sa popunom mirnodopskih jedinica profesionalnim vojnicima i masovno napuštanje vojske zbog slabih plata. Nije formirana održiva aktivna rezerva, a o pasivnoj da se i ne govori. Govorim u realnim kategorijama, o obučenoj rezervi za kojom bi se poseglo bar kad se suočavamo sa poplavama, umesto što se angažuju specijalne jedinice i Generalštab", kaže za "Vreme" bivši načelnik Generalštaba Zdravko Ponoš

Zoom

Zidanje Skadra u Grdelici – Ni u komedijama iz doba nemog filma nije bilo smešno kad neko tri puta uzastopce nagazi na grabulje pa ga držalja svaki put opali po glavi

Otkrivamo da smo 11 puta plaćali neko preprojektovanje i najmanje tri puta izvođenje radova, ali pošto to nisu njihove pare onda je i briga naša, i evo, živ vam stojim, nikakvog tu "razgraničenja" između stručnosti i javašluka, poštenja i lopovluka (pojavila se vest da se i BIA uključila u ispitivanje slučaja) neće da bude

Hrvatski (za)branitelji

Nekima je rat dobrodošao

Postavljajući se kao moralni autoritet, hrvatski branitelji rado igraju ulogu koju im je namenio desni deo HDZ-a i, valja im priznati, rade to vrlo uspešno. Valjda im baš zato nikad nije palo na pamet da demonstriraju protiv privatizacije i uništavanja firmi, protiv malih penzija, smanjenja radničkih prava

Rezime

Ptice zarobljene u vremenu

Od 10. do 17. avgusta održan je 24. Sarajevo film festival. Prikazana su 223 filma, čuli su se strani jezici, eks-Jugosloveni su bili najbolji prijatelji kao da se nikad nisu svađali i kao da rata nikada nije bilo

Intervju – Miloš Avramović, reditelj

Trenutak kada se prelazi linija

"Možda će zvučati bizarno, ali kriminalno razmišljanje, pokušaj da se prečicom dođe do boljeg života je neki oblik slobode mišljenja, stvar izbora, što se kosi sa idejom da je interes države i partije iznad ličnog interesa. Demokratska društva kao da podrazumevaju određenu dozu kriminaliteta, svesni da se neće svi snaći na tržištu i da će neko to probati prečicom"

Otkriće

Pogled iz bakarnog doba

Arheološki nalazi na eneolitskom lokalitetu Velika humska čuka govore o mogućim vezama zajednica sa naših prostora i onih sa donjeg Dunava, kao i o mogućem pronalasku praistorijskog bubnja

Jubilej

Srpski mi je rječnik izjeo život

Pre dvesta godina u Beču objavljen je Srpski rječnik Vuka Karadžića. Mitropolit Stratimirović ga je spalio, a najviše otpora je izazvala Vukova pravopisna reforma, poglavito preuzimanje u novu azbuku slova j iz latinice. Povodom jubileja Rječnika, ovog ponedeljka otvorena je izložba „Srpska leksikografija od Vuka do danas" u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti, a u okviru Međunarodnog kongresa slavista

 

Soul, sestro!

Dekonstrukcija pesme Respect najbolje pokazuje stvaralačku obradu prilikom koje nije obrnut samo rod/pol nego su manje tekstualne i muzičke izmene učinile tu verziju konačnom

Kultura sećanja – Areta Frenklin (1942–2018)

Respekt

Areta Frenklin bila je posvećena građanskim i ljudskim pravima i borbi za ravnopravnost šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka. Na njenom primeru se vidi da kompleksni društveni sukobi nemaju uvek hepiend kao u holivudskim filmovima

Čehoslovačka 1968. (drugi deo)

Sovjetska intervencija

Reditelji Goran Marković i Rajko Grlić, te snimatelj Predrag Pega Popović za "Vreme" govore o svojim sećanjima na Praško proleće 1968, kome su kao studenti prisustvovali u Čehoslovačkoj

Sezonski rad

Verovanje na reč umesto ugovora

Sve pozitivne aspekte zakona koji treba da uređuje položaj sezonskih radnika zasenio je deo koji se odnosi na usmeni ugovor. Naime, prema nedavno usvojenom zakonu, sezonski radnici u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu imaće usmeni dogovor sa poslodavcem o naknadi, ali i uslovima rada

Nedostaci

Izvodi iz komentara

Socijalno-ekonomski savet Republike Srbije objavio je 2015. godine "Komentar Zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu" autorke Olge Kićanović iz Agencije za mirno rešavanje radnih sporova. Dokument je opsežna analiza petogodišnje primene Zakona, a prenosimo deo koji se odnosi na uočene nedostatke

Zlostavljanje na radu

Društveni, a ne lični problem

Srbija od 2010. godine ima Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu. Iako je, po mišljenju stručnjaka, ovaj zakon savremen, osam godina od početka njegove primene teško je proceniti njegovu uspešnost. Najčešće navođeni razlozi za to jesu teška dokazivost i velika mogućnost zloupotrebe

Intervju – Sarita Bradaš

Šta se krije iza statistike

"Na prvi pogled pozitivan pokazatelj povećanja zaposlenosti rezultirao je, u najvećem delu, povećanjem broja obespravljenih ljudi koji su na marginama tržišta rada, mladih koji, umesto da se obrazuju, rade na slabo plaćenim poslovima, starijih kojima penzija ne obezbeđuje opstanak, ljudi koji nemaju garantovanu zaradu ili onih čija je zarada znatno manja, ljudi koji nemaju bezbednost i zaštitu na radu, pravo na bolovanje, pravo na godišnji odmor, prava iz socijalnog osiguranja, zakonsko radno vreme, pravo na sindikalno organizovanje i slično"