img
Loader

Internet aktivizam

Ispod svih tih zastava ne postoji mesto…

Teško da ima bilo kakvog načina da društvene akcije odvrate huligane od nasilja. To je posao koji treba da obavi država, kojoj su građani dali mandat da ih od nasilnika štiti. Uvezivanje srpske i hrvatske zastave, sa druge strane, podrazumeva podelu, različitost i jaz koji nekako treba premostiti. Slično poput Ivice Dačića, i podržavaoci ove akcije podrazumevaju podelu na nas i njih

Visoka temperatura u regionu

Ko se boji Srba još

Ovolika spremnost suseda da se bave jedni drugima pokazuje da nijedna od tri države koje su ovde u pitanju – Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina – nisu spremne ni dovoljno snažne da se bave same sobom i sopstvenim problemima, kojih imaju i preko glave. Valjda zato te glave i okreću od sebe i međusobno upiru prstom tvrdeći da je koren problema u onom drugom. Ili u Anđelini Džoli

Popkulturna arheologija

Put za istok

Đorđe Marjanović i Radmila Karaklajić u Rusiji, Šarlo Akrobata, Električni orgazam i Idoli u Poljskoj, Bajagin Ruski voz, Brena u Bugarskoj i Rumuniji...

Tribina »Nova srpska levica«

Otužno cirkuzanstvo i neiskrenost

Uprkos tome što je tribina "Nova srpska levica" nasilno prekinuta, ne smatramo da je bila neuspešna, jer je pokazala realno stanje levice u Srbiji: nju, uz časne izuzetke, čine ljudi kojima su jedini argumenti vika i dreka, a kojima ono malo ideološke potke koju su dogmatski pokupili iz nekoliko polupročitanih političkih teorija služi za opravdavanje nečasnih postupaka

Portret savremenika – Dino Merlin

Je l’ Beograd gde je nekad bio

Pomalo je gorko što u čitavoj priči o Dinu Merlinu ima najmanje muzike i priče o muzici, a mnogo više svega ostalog. Ko je čovek koji je 20 godina odbijao da održi koncert u Beogradu, a onda rasprodao tri Arene, kome zbog dolaska u Beograd prete, a na koncertima dežuraju policija, tužilac i sudija za prekršaje

Intervju – Branko Kovačević, rektor Univerziteta u Beogradu

Blokadom nastave se ne rešavaju problemi

Ljudi uče školu da bi živeli bolje i da bi živeli od svog rada. Mislim da je to smisao obrazovanja, i tako posmatrano, znanje jeste roba. Sa druge strane, kada se radi o obrazovanju, novac ne sme da bude prioritet, jer je obrazovanje javno dobro koje daje šansu svim strukturama. I u tom smislu, obrazovanje, odnosno znanje nije roba

Koncert – Lepa Brena u Areni, 20. i 21. oktobar

Brena, bre

Tročasovna svirka praćena impresivnim nastupom, kostimima i koreografijama, bila je mnogo više od samo još jednog skupog šoua

Šumarice, 21. oktobar 1941. – 21. oktobar 2025.

Lebac sutra nemojte poslati

Od 7 ujutru do 14 časova 21. oktobra 1941. Šumaricama je neprestano odjekivala rafalna paljba, a onda je sve utihnulo. Kvota od 2300 streljanih, prema proceni majora Keniga, bila je ispunjena. Sahranjivanje je trajalo danima. Ukopavanjem su rukovodile ljotićevske snage uz nadzor nemačkih vojnika. Prema nekim svedočanstvima, u nekoliko slučajeva došlo je do sukoba između talaca koji su radili na ukopavanju i ljotićevaca, koji su tražili od njih da prevrću tela i uzimaju satove, prstenje i novac. Obeležavanje grobova i pristup članovima porodica streljanih bio je zabranjen. Međutim, tokom noći, Kragujevčanke, uglavnom žene i majke streljanih, uspevale su da se provuku do Šumarica, gde su tražile svoje mrtve. Zahvaljujući njima, pronađena su četvorica muškaraca koji su uspeli da prežive rafalnu paljbu

Srpska ekstremna desnica

Pobednici sramne bitke

Na stranu što "homoseksualizam" kao pojam ne postoji niti ima ikakvo značenje, "Dverima" je uspelo da na ovaj pojam potroše gomile papira i da iz toga razviju politički program. Iako su na istoj ideološkoj liniji, "Dveri" nipošto nisu ni drage ni bliske drugim desničarskim pokretima, ali ni strankama desne orijentacije. Zapravo, pripadnici "Obraza" i "1389" smatraju ih "satelitom Demokratske stranke osnovanim da drugim patriotskim snagama odvuku glasove", dok su "Dveri", s druge strane, trenutno u sukobu sa Srpskom naprednom strankom, te se na njihovom sajtu mogu pročitati brojni što kritički, što uvredljivi tekstovi na račun Aleksandra Vučića iz SNS-a, kog "Dveri" smatraju "gej-lobistom"

Parada ponosa 2011

Kako su nasilnici postali politički faktor

Na pitanju Parade ponosa prelama se odnos društva prema nasilju jačih nad slabijima, smisao svih do sada sprovedenih reformi i najvažnije – snaga države da zaštiti samu sebe i vlastite zakone. Jer, ako ovo jedno, pitanje država nije u stanju da reši, kako će izaći na kraj sa neizvesnošću izbornih rezultata, kosovskim pitanjem i napretkom ka Evropskoj uniji

Intervju – Ajla Terzić, spisateljica

Ispričati priču, opisati crnjak

"Ako je, simbolički, jedna od ključnih mitoloških figura 20. vijeka bila Pandora, sa svim ratovima, genocidima i rokanjem svim raspoloživim sredstvima, ovo je doba vjerovatno u znaku Narcisa i medijskih produkata koji potiču samoljublje"

Povratak devedesetih

Diskretni šarm mračne nostalgije

To što su prošlonedeljni zločini u Zemunu i na Novom Beogradu, žurka "Volim devedesete" sa pretećim sloganom "Devedesete su tu" i estradnim pojavama za koje smo mislili da su duboko zakopana epizoda u istoriji domaće muzike, poskupljenja hrane, rastuća nezaposlenost, događaji na Kosovu i zatezanje diplomatskih odnosa sa Hrvatskom pokrenuli neprijatan asocijativni niz, samo znači da tu užasnu deceniju, koliko god se trudili, ne možemo da zaboravimo

Samci u Srbiji

Ispod palme na obali mora

Problem samaca nemoguće je objasniti jednim uzrokom jer se na njima i razlozima za samoću prelamaju ekonomski, politički, demografski i psihološki faktori. Slika je još složenija kad se na nju dodaju detalji poput prava na lični izbor i ličnu slobodu

Parada ponosa 2011.

Neslaganje oko parade i ponosa

Da Srbija ima većih problema od gej parade niko ne spori. Ali, vlast koja se pravda teškim ekonomskim i političkim trenutkom, prenebregava da je stvaranje povoljnog političkog i ekonomskog ambijenta – njen posao i da snosi (verovatno najveći) deo odgovornosti što Srbija ima većih problema od gej parade. Priznanje poraza je i to što je država odbijanjem da pruži nedvosmislenu podršku ista ona čiji Ustav garantuje slobodu okupljanja svojim građanima, ista ona koja je usvojila Zakon o zabrani diskriminacije u kom je izričito navedena i diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije

Obrazovanje za XXI vek (22) – Crna Gora

Izgubljeni u prevodu

U prvom razredu osnovne škole više nema Jovana Jovanovića Zmaja i njegove pesme "Mati", "Hvalisavih zečeva" i "Bajke o labudu" Desanke Maksimović, "Vetra sejača" Mire Alečković, "Crtanke" Stevana Raičkovića. Iz programa za drugi razred izbačeni su Jovan Jovanović Zmaj, Dobrica Erić i Dositej Obradović. U trećem razredu više nema pesama Branka Radičevića, Vojislava Ilića, Dušana Radovića, Branislava Crnčevića, Ljubivoja Ršumovića i Milovana Danojlića, dok je iz programa za peti razred izbačena pesma "Dečak i pas" Danila Kiša. U preostalim razredima osnovne škole više nema Milana Rakića, Vladislava Petkovića Disa, Sime Pandurovića, Milutina Bojića, Janka Veselinovića, Đure Jakšića ni Miloša Crnjanskog

Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Zašto ne verujemo svojoj deci

Polemiku u javnosti izazvala je odredba Zakona koja kaže da dete koje ima 15 godina i sposobno je za rasuđivanje ima pravo da samo obavi uvid u medicinsku dokumentaciju, kao i pravo na poverljivost podataka koji se nalaze u njoj. Ono što ovu polemiku čini posebnom i posebno zabrinjavajućom jeste s jedne strane nerazumevanje odredbi Zakona od strane onih koji im se protive, a sa druge nesposobnost zakonodavca da odredbe koje je doneo odbrani i objasni zašto je to uradio

Ejmi Vajnhaus (1983–2011)

Povratak u crno

Britanska kantautorka i pevačica Ejmi Vajnhaus (27) pronađena je mrtva u svom stanu u Londonu. Uzrok smrti je za sada nepoznat ali, premda će autopsija pokazati nešto drugo, izvesno je da je umrla od otrovne mešavine uspeha i očaja

Pulp na Egzitu

Obični ljudi

Pulpov prošlonedeljni nastup na Egzitu nipošto ne sme da se shvati kao poslednji trzaj ostarelih bivših zvezda kojima treba love, jer nije o tome reč. Pulp na Egzitu bio je prilika koju nismo imali, nešto kao naknada za pretrpljenu štetu, poklon jednoj generaciji. Šansa da premotaju život unazad kao što su nekada premotavali kasete sa Pulpovim pesmama, da se dobro iskaču i preznoje i kroz pore izbace i poslednje ostatke toksina "Slobine generacije"

Sedamdeset godina od ustanka protiv okupatora

Zašto Srbija nema antifašistički praznik

U Srbiji je reč o težnji da se antifašizam isticanjem doprinosa četničkog pokreta učini nacionalnijim, srpskim. Uz to se neretko, putem anti-antifašizma, javljaju pokušaji rehabilitacije čak i otvorenih fašista. Na nekadašnjim i sadašnjim praznicima stare i novih država prelama se isti problem kao i u slučaju udžbenika istorije, ali i dnevno-političkih događaja i, uopšte, svega što ima veze sa prošlošću prema kojoj se proizvoljno određujemo, uzimajući od nje šta nam u kom trenutku odgovara

Medijska slika i stereotipi

Srbija u ogledalu Ejmi Vajnhaus

Razmeri halabuke koji su se digli oko jednog koncerta i jedne humorističke emisije, kao i jezik koji ovdašnji mediji koriste u izveštavanju na ovu temu prilično su provincijalni. Sve i da se Ejmi mane "supstanci" i otpeva Hajde, Jano na Kalemegdanu, a Čelsi se izvini i dođe, nevažno da li na Egzit ili Guču, i provede se kao nikad u životu, težak vonj bizarnosti i teške osrednjosti ostaje u vazduhu