Loader

Nuspojave

Soko i turul ptica

Nedoumice jedino može biti da li je Vučićeva intervencija spontani odgovor na autentičnu tupost i primitivizam njegovih “kadrova” – što je, znajući kakve krševe okuplja, sasvim moguće, ili je ipak inscenirani igrokaz u kojem je reditelj svojim mizernim statistima dodelio uloge dežurnih idiota

Lični stav

Redukovani srpski identitet ili nacionalistički kuvar

Vlast godinama teži da pobegne od odgovornosti i usluga koje treba da obezbedi građanima, a sve čvršće stiska oblast sile i prinude. Da bi to stanje ostalo neupitno, radi se na smanjenju potreba građana reklamiranjem siromaštva. Otud dolazi i promocija i forsiranje zamrznutog, neaktivnog, pasivnog, destruktivnog i malodušnog etničkog patosa umesto sagledavanja, razumevanja i promocije sveg dobrog sadržaja ovog prostora i građana koji na njemu žive

TV manijak

Alijansa za baterije, skupštinska i globalna

U govoru ministarke Handanović taksativno su nabrojane sve izjave prolitijumskih stručnjaka koje ste mogli čuti i videti na gostovanjima prethodnih meseci. Zaista, neko je sistematski i uporno zaluđivao istim poluistinama gledaoce na svim kanalima redom

Unutrašnji glas

A šta ćemo s mentalnim zdravljem

Pre više od dvadeset godina, Svetska psihijatrijska organizacija objavila je da najveći problem nisu ni poremećaji ni tretmani, već stigmatizacija. Jednostavno rečeno, nije problem u tome što je neko, na primer, depresivan, problem je u tome što mi koji živimo s njim i oko njega još nismo dovoljno evoluirali da bismo mogli i dalje da ga, uprkos trenutnom mentalnom poremećaju, vidimo kao osobu, da ga se ne bojimo gotovo automatski, te da bismo umeli da se prema njemu postavimo s ljudskošću i saosećanjem

Bliski istok

Između raketa i geopolitičkih interesa

Dok se globalni akteri bore za prevlast, civili – pre svega Palestinci – najviše su pogođeni i zarobljeni u vrtlogu nasilja, nesigurnosti i nemoći. Velike sile balansiranjem između svojih političkih interesa svode civilne žrtve na apstraktne brojeve u izveštajima međunarodnih organizacija

Evropska medijska regulativa

Život u teoriji zavera, laži i spinovanja

Onomad, kada se rađao, mnogi su verovali da će internetski prostor biti predeo beskrajne slobode izražavanja. To su bili davni, pionirski, infantilni dani. Stvar se promenila, đavo je odneo šalu, usledila je internetska osveta. Tzv. toksični sadržaji doveli su do narušavanja poverenja u državne institucije i medije, ugrozili slobodne izbore, građanima otežali mogućnost donošenja odluka na osnovu valjanih informacija i, paradoksalno, omeli slobodu izražavanja. Prema jednom istraživanju, 83 odsto građana Evropske unije veruje da atomizovani medijski inženjering ugrožava demokratiju

BITEF 2024 (2)

Lepota ili ipak hrabrost?

Ako pokušamo da sažmemo festival u jedan utisak, onda bismo mogli reći da je moto festivala ne kako lepota već – hrabrost (ne)će spasti svet. Naime, sve predstave koje smo gledali, naročito u drugom delu festivala, govore o različitim vrstama hrabrosti (i kukavičluka) i umetnički su hrabre na veoma različite načine

Bioskop: Bauk

Košmar po meri preosetljivih

Jednostavan zaplet o dečaku Savi, tananoj duši oslonjenoj na bogat unutašnji život a omeđenoj i sputanoj realnošću i stvarnim svetom sa kojim je čeka neizbežan čeoni sudar, predstavljao je kanda i jedino moguće polazište za film koji želi da gledaocima ubedljivo predoči jedno u biti veoma apstraktno duševno stanje kao što je Savino

Jubilej

Čehovljevski golubije sivi svet

Sto dvadeset godina od smrti Antona Pavloviča Čehova povod je izložbi Univerzitetske biblioteke Anton Pavlovič Čehov: liričar u prozi i drami. Ovo je 22. izložba ciklusa “Klasici svetske književnosti – jubileji” koji se u Univerzitetskoj biblioteci odvija od 2010. godine

Povodom knjige

U haosu moralizama

Galama identiteta nije puka ideologija beskrajne tolerancije različitosti nego funkcionalni nemir kapitalizma koji ovom bukom upravlja – teza je knjige Identitetske politike Dejvida Pilgrima

Feljton (3)

Kralj Aleksandar nije u Beogradu

Devetog oktobra navršilo se 90 godina otkako je u Marselju ubijen Aleksandar Karađođević, kralj Jugoslavije. Nakon atentata njegovi spomenici su nicali širom Kraljevine Jugoslavije, kao i Francuske u kojoj je kralj ubijen. Devet decenija kasnije spomenici u Francuskoj stoje na mestima na kojima su postavljeni, nisu ih sklanjale ni nemačke okupacione vlasti 1940–1944, dok sudbinu statua i bista po gradovima bivše Jugoslavije prate brojne kontroverze i nepoznanice. Ovo je poslednji nastavak te priče