Klimatski samit COP31 u Antaliji produžen je zbog neslaganja država o budućnosti fosilnih goriva i finansijskoj pomoći zemljama u razvoju. Dok jedni traže brže napuštanje uglja, nafte i gasa, drugi se protive takvim obavezama
Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP31, koja je počela 9. novembra u Antaliji, u Turskoj, planirana je da traje do 20. novembra, ali suočila se s teškoćama u postizanju dogovora o daljim koracima u borbi protiv klimatskih promena, pa je produžena. Pregovori su produženi i nakon prvobitno planiranog završetka, jer države nisu uspele da usaglase stavove o smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte, upotrebi fosilnih goriva i finansijskoj pomoći siromašnijim zemljama.
Turska je domaćin konferencije, dok Australija predvodi pregovore. Predsedavajući COP31 Murat Kurum izjavio je da neće napustiti pregovarački sto dok se ne postigne rešenje, dok je australijski ministar za klimatske promene i energetiku Kris Bouen takođe poručio da će pregovori trajati dok se ne postigne konsenzus, piše Euronews.
Na samitu učestvuju predstavnici gotovo 190 zemalja, a među glavnim temama su sprovođenje obaveza iz Pariskog sporazuma iz 2015. godine i pronalaženje načina da se ograniči rast globalne temperature.
Spor oko fosilnih goriva blokira dogovor
Jedno od glavnih spornih pitanja je budućnost uglja, nafte i gasa, čijim se sagorevanjem oslobađaju gasovi koji doprinose globalnom zagrevanju, navodi Beta.
Australija je u prvobitnom predlogu sporazuma zagovarala brže napuštanje fosilnih goriva, ali je ta formulacija uklonjena iz kasnijih verzija dokumenta nakon protivljenja Saudijske Arabije i drugih velikih proizvođača nafte i gasa.
Novi nacrt sporazuma, objavljen nakon dodatnih konsultacija, ne pominje direktno fosilna goriva, već se poziva na ranije dogovore o njihovom postepenom napuštanju.
Francuska ministarka za ekološku tranziciju Monik Barbu ocenila je da takav predlog predstavlja korak unazad i upozorila da pregovarači još nisu postigli zadovoljavajući dogovor, prenosi Al Džazira.
S druge strane, predsedavajući Kurum izrazio je uverenje da je ponuđen tekst oko kojeg bi sve države mogle da se saglase. On je naveo da smatra da su prevaziđene i pojedine zabrinutosti u vezi sa fosilnim gorivima i finansijskom pomoći zemljama u razvoju.
Neslaganja postoje i oko primene tehnologija za hvatanje i skladištenje ugljen-dioksida. Dok pojedine države i predstavnici industrije smatraju da takva rešenja mogu doprineti smanjenju emisija, ekološke organizacije upozoravaju da bi njihovo oslanjanje moglo da odloži neophodno smanjenje upotrebe fosilnih goriva.
Ekološka organizacija 350.org kritikovala je izostavljanje fosilnih goriva iz novog nacrta, a njena direktorka kampanja i mreža Sara Šo ocenila je da se time prevelika pažnja poklanja tehnologijama za uklanjanje ugljen-dioksida, umesto smanjenju njegovih emisija.
Foto: AP Photo/Khalil HamraProtesti na klimatskom samitu
Siromašnije zemlje traže veću finansijsku pomoć
Dodatni spor predstavlja finansiranje klimatskih mera. Zemlje u razvoju zahtevaju veću pomoć bogatijih država kako bi mogle da se prilagode rastu temperatura, ekstremnim vremenskim pojavama i postepeno smanje zavisnost od fosilnih goriva.
Za siromašnije države klimatska tranzicija predstavlja veliki finansijski izazov, jer podrazumeva ulaganja u energetsku infrastrukturu, obnovljive izvore energije i zaštitu stanovništva od posledica klimatskih promena. Zbog toga insistiraju da industrijski razvijene zemlje preuzmu veći deo finansijske odgovornosti.
Elektrifikacija nudi ubrzanje
Na konferenciji se razgovaralo i o konkretnim merama za ubrzavanje energetske tranzicije. Jedna od tema bila je elektrifikacija saobraćaja i drugih sektora privrede, uz povećanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora.
Predstavnik Zambije Gilbert Sijame predstavio je odluku predsednika te zemlje Hakaindea Hičileme da državne institucije ubuduće nabavljaju isključivo električna vozila. Primer je poslužio kao ilustracija mogućnosti da se smanji upotreba fosilnih goriva kroz promene u javnom sektoru, piše Dojče vele.
Šef UN za klimatske promene Sajmon Stil izjavio je na otvaranju konferencije da COP31 mora da ubrza pronalaženje konkretnih rešenja, među kojima je i smanjenje emisija metana. Taj gas zadržava se u atmosferi kraće od ugljen-dioksida, ali ima znatno snažniji efekat zagrevanja u kraćem vremenskom periodu.
Turski ministar Murat Kurum poručio je da cilj konferencije ne treba da bude postavljanje novih obećanja, već sprovođenje već preuzetih klimatskih obaveza. Među predloženim merama nalazi se i povećanje udela električne energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije do 2035. godine.
Foto: AP Photo/Khalil HamraMurat Kurum
Cilj od 1,5 stepeni sve manje dostižan
Konferencija se održava u trenutku kada klimatski naučnici upozoravaju da će svet verovatno premašiti granicu zagrevanja od 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski period, zacrtanu Pariskim sporazumom iz 2015. godine.
Turski ministar Kurum ocenio je da je COP31 prvi samit na kojem je postalo jasno da će svet prekoračiti taj prag, ali je poručio da to ne treba da bude razlog za odustajanje od klimatskih ambicija.
Prethodne konferencije COP29 u Azerbejdžanu i COP30 u Brazilu takođe su bile praćene kritikama zbog ograničenog napretka u smanjenju emisija. Očekivanja od samita u Antaliji zato su usmerena na pitanje da li će države uspeti da prevaziđu razlike i dogovorene klimatske ciljeve pretoče u konkretne politike.
Glavni izazov ostaje usaglašavanje interesa država koje se razlikuju po stepenu industrijskog razvoja, zavisnosti od fosilnih goriva i mogućnostima finansiranja energetske tranzicije. Ishod pregovora trebalo bi da pokaže koliko su vlade spremne da preuzete međunarodne obaveze pretvore u konkretne mere.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Prema pisanju „Volstrit džurnala“, Trampovi pokušaji da stupi u kontakt sa Kimom traju još od prošle godine. Američki predsednik pokušao je da ga dobije preko postojećih telefonskih i komunikacionih kanala, ali odgovor nije stigao
Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima
Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje
Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati
Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.