Uprkos iskazima više od 150 građana datim tužilaštvu i brojnim podnetim krivičnim prijavama, tužilaštvo je predmet „zvučni top“ okončalo službenom beleškom, o kojoj oštećeni i podnosioci prijava nisu bili obavešteni
Ilić je podsetio da je više od 150 građana dalo iskaze tužilaštvu, navodeći da su pretrpeli povrede usled upotrebe određenog sredstva tokom protesta. Uprkos tome i brojnim podnetim krivičnim prijavama, tužilaštvo je predmet okončalo službenom beleškom, o kojoj oštećeni i podnosioci prijava nisu bili obavešteni. Za njeno postojanje saznalo se tek nakon objavljivanja izveštaja komisije Vrhovnog javnog tužilaštva.
Zašto slučaj „zvučni top“ nije završen
Prema Ilićevim rečima, komisija Vrhovnog javnog tužilaštva u svom izveštaju ukazala je na brojne nedostatke u dosadašnjem postupanju, ali se više bavila odgovornošću tužilaca nego pitanjem nastavka same istrage.
On očekuje da vrhovna javna tužiteljka Zagorka Dolovac izda uputstvo za nastavak gonjenja, a smatra da bi predmet trebalo da preuzme Tužilaštvo za organizovani kriminal.
Kako je objasnio, istraga ne bi smela da se ograniči samo na utvrđivanje toga da li je na protestu upotrebljeno određeno sredstvo. Potrebno je ispitati i ko je eventualnu upotrebu planirao, iz kojih razloga i da li je nakon događaja bilo pokušaja prikrivanja činjenica.
Ilić smatra da postoje indicije o više mogućih krivičnih dela, uključujući i ona iz oblasti organizovanog kriminala, zbog čega predmet, prema njegovoj oceni, ne bi trebalo da ostane u nadležnosti osnovnih javnih tužilaštava.
Posebno je ukazao na potrebu da se ispita zbog čega su predstavnici vlasti, od predsednika Republike nadalje, imali interes da negiraju ono što se dogodilo.
Slučaj Danke Ilić
Govoreći o hapšenju policijskih službenika u okviru postupka koji se vodi povodom smrti Danke Ilić, Ilić je podsetio na okolnosti pod kojima je preminuo Dalibor Dragijević, brat jednog od osumnjičenih za ubistvo devojčice.
MUP je prvobitno saopštio da je Dragijević preminuo prirodnom smrću, nakon pogoršanja zdravstvenog stanja tokom policijskog zadržavanja. Međutim, kasnije informacije ukazale su na nasilnu smrt i povrede po celom telu.
Dodatno pitanje, prema Ilićevim rečima, otvara činjenica da je tadašnji predsednik Srbije Aleksandar Vučić javnosti saopštio da je zločin priznat pre nego što su, prema podacima iz optužnice na koje se Ilić poziva, osumnjičeni zvanično saslušani.
Foto: Interpol.intDanka Ilić
Pravnik Beogradskog centra za ljudska prava smatra da takav sled događaja nameće pitanje da li je policija, pod političkim pritiskom i očekivanjem da slučaj bude što pre rasvetljen, pribegavala zlostavljanju osumnjičenih.
Podsetio je i da su se dvojica glavnih osumnjičenih žalila na torturu i promenu iskaza povezivala sa tim okolnostima, a da su o navodnom zlostavljanju obavestili i službenike Zaštitnika građana. Međutim, taj postupak, kako je naveo, nikada nije okončan.
Ilić je istakao da je kao punomoćnik oca preminulog Dalibora Dragijevića više puta tražio uvid u spise predmeta Zaštitnika građana, ali da su mu ti zahtevi odbijeni.
Prema njegovim rečima, u ranijoj verziji optužnice kao dokazi su korišćeni iskazi dvojice osumnjičenih, ali i iskaz preminulog Dragijevića.
Sud mora da proveri kako su pribavljeni iskazi
Iako za sada nema pravosnažnih presuda kojima je utvrđena odgovornost za torturu u ovom slučaju, Ilić upozorava da sud mora posebno pažljivo da razmotri okolnosti u kojima su iskazi osumnjičenih pribavljeni.
Eventualno odbacivanje takvih iskaza ne mora automatski da dovede do urušavanja celog postupka, jer to zavisi od toga da li postoje i drugi dokazi. Ipak, prema Ilićevoj oceni, sud ne bi smeo da zasnuje presudu na iskazima osoba koje tvrde da su tokom policijskog postupanja bile izložene mučenju ili zlostavljanju, a da prethodno ne ispita te navode.
Slučaj „garaža“ i odgovornost policijskih funkcionera
Ilić je govorio i o sumnjama na policijsku torturu u slučaju „garaža“, kao i o postupcima protiv visokih policijskih funkcionera, među kojima su načelnik Uprave kriminalističke policije Marko Kričak i komandant Specijalne antiterorističke jedinice Igor Žmirić.
Prema njegovoj oceni, ovi slučajevi narušavaju ugled Ministarstva unutrašnjih poslova i ukazuju na potrebu da se ozbiljnije ispita način na koji policija koristi svoja ovlašćenja.
Objasnio je da do torture može doći kada se od policijskih službenika očekuje da po svaku cenu reše određeni slučaj, ali i kada političke elite zloupotrebljavaju policiju radi ostvarivanja sopstvenih interesa.
Foto: Printscreen Youtube/MUP Marko Kričak
Ipak, odgovornost je, kako je naglasio, uvek individualna i lična. Ona se ne odnosi samo na policajca koji neposredno primenjuje torturu, već i na one koji je prikrivaju ili postupaju po naređenjima koja dovode do zlostavljanja.
Zbog toga je, smatra Ilić, neophodno istovremeno raditi na dodatnoj edukaciji policijskih službenika i kažnjavanju odgovornih. Sankcionisanje bi, osim utvrđivanja pojedinačne krivice, trebalo da ima i preventivni efekat na druge pripadnike policije.
On ocenjuje da su se brojni slučajevi torture ponavljali i zbog toga što institucije ranije nisu pokazale da za takvo postupanje postoje posledice. Odgovornost, dodao je, snose i predstavnici vlasti i institucija koji su javno opravdavali postupanje policije uprkos iznetim navodima o zlostavljanju.
Od policijskog priznanja do pritvora
Komentarišući činjenicu da je Marko Kričak ranije bio nagrađivan za rad na slučaju zbog kojeg se sada nalazi u pritvoru, Ilić je ocenio da je još rano govoriti o suštinskim promenama unutar policije.
Istovremeno je naglasio da se mora poštovati pretpostavka nevinosti, ali da je problem i nedovoljna svest pojedinih policijskih službenika o granicama njihovih ovlašćenja.
Kao posebno zabrinjavajuće izdvojio je to što se tek krajem 2026. godine rešavaju pojedini slučajevi iz 2024, 2025. i 2026. godine.
Foto: Amir Hamzagić/Nova.rsBivši šef beogradske policije Veselin Milić
Ispitati i navode Veselina Milića
Ilić se osvrnuo i na medijske navode da je bivši načelnik beogradske policije Veselin Milić tokom saslušanja tvrdio da su optužbe protiv njega nameštene zato što je odbio da naredi policijsku intervenciju 15. marta.
Prema Ilićevom mišljenju, i takve tvrdnje moraju biti predmet provere. Ukazao je da svaki okrivljeni ima pravo da se brani na način koji smatra najpovoljnijim za sebe, ali da to samo po sebi ne znači da su njegovi navodi neosnovani.
Podsetio je da država, prema međunarodnom pravu ljudskih prava, ima obavezu da ispita sve kredibilne tvrdnje o njihovom kršenju, posebno kada se one odnose na pravo na život i zaštitu telesnog i psihičkog integriteta.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šef poslaničke grupe SL Jovo Bakić kaže da SL ima kandidata za predsednika Srbije, uz ocenu da SNS nema odgovarajućeg kandidata i da je svesna da bi njen rezultat na predsedničkim izborima bio znatno lošiji nego na parlamentarnim
EU je pouzdan partnera Srbije u sprovođenju demokratskih reformi, izjavio je Džulijan Vasalo, otpravnik poslova Delegacije EU u Srbiji nakon sastanka s predsednikom Skupštine Srbije Aleksandrom Čupićem
Četiri godine posle televizijskog nastupa u kojem je govorio o mogućoj likvidaciji Rade Trajković, Vojislav Šešelj je dao izjavu policiji. Trajković je potom objavila prijavu u kojoj je 2022. tražila i da tužilaštvo ispita šta Šešelj zna o ubistvu Olivera Ivanovića. Ni posle gotovo devet godina u Srbiji nije doneta naredba o sprovođenju istrage tog ubistva
Kraljevačko tužilaštvo proverava nekoliko prijava vezanih za izbore, od upisa u poseban birački spisak do iznošenja biračkog spiska u Kragujevcu. Odluke se najavljuju po završetku provera.
Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.