
Društvo
Zašto svaka veća kiša izazove haos u Beogradu?
Opet je velika količina kiše izazvala haos, ali se drugo i ne može očekivati posebno u Beogradu koji je izbetoniran do krajnjih granica

Oba vremenska ekstrema, i oluje i suše jačaju, i taj porast imaćemo do polovine veka, čak iako se bude radilo na merama za ispunjavanje Pariskog sporazuma, upozorava meteorološkinja Ana Vuković Vimić
Zahvaljujući klimatskim promenama do polovine veka čekaju nas sve intenzivnije oluje i suše, pa i, za sada, neuobičajene pojave, kao što su snažna električna pražnjenja kada im vreme nije, pred samu zimu, kao što je bio slučaj sa olujom koja je pogodila Srbiju u sredu uveče.
Meteorološkinja i profesorka Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Ana Vuković Vimić za „Vreme“ objašnjava kako je, na iznenađenje laika, ali ne i stručnjaka, jesenji dan završen nevremenom kakvo bismo očekivali leti.
Navodi da bi bilo očekivano, s obzirom na doba godine, da su se u sredu uveče pojavili slojeviti, odnosno stratusni oblaci, koji proizvode kišu, a ne konvektivni oblaci, koji imaju intenzivne epizode i vertikalan razvoj i olujne pojave.
Ukazuje da je tokom oluje bilo nekih konvekcija, odnosno epizoda intenziviranja pljuskova, a zatim i smanjivanja intenziteta.
„Upravo kada su bila ta intenziviranja, unutar tih sistema oblaka su se javili i oblici vertikalnog razvitka, odnosno kumulusi. Sve to pogoduje pojavi munja, odnosno električnog pražnjenjа. Zbog toplije atmosfere, veće energije u atmosferi za stvaranje oblačnih sistema i više vodene pare, uslovi za takve pojave su učestali“, kaže Vuković Vimić.
Napominje da je u sredu uveče na teritoriji Beograda, konkretno na Vračaru, izmereno 58 milimetara padavina u toku dana, što je ogromna količina, pa se takav dan smatra danom sa ekstremnim padavinama.
Dodaje i da, kada su takve padavine u pitanju, to znači da su sigurno praćene i intenzivnijim oblačnim aktivnostima koje mogu da proizvedu električna pražnjenja.
„Naravno, zbog klimatskih promena, odnosno globalnog zagrevanja, uslovi su pogodni za takve pojave, i mi u dužem periodu godine možemo da očekujemo takve nepogode, iako pre nismo navikli na njih na pragu zime“, kaže Vuković Vimić.
Upozorava da će se pored padavina intenzivirati i suše.
„Oba ekstrema jačaju, i taj porast imaćemo do polovine veka, čak iako se bude radilo na merama za ispunjavanje Pariskog sporazuma. Ukoliko ono što je predviđeno tim sporazumom ne bude ispunjeno, intenziviranje padavina je neminovno i u drugoj polovini veka, i po učestalosti i po jačini”, kaže Vuković Vimić.
Dodaje da je neophodno da sprovedemo mere koje će nas zaštititi od šteta i gubitaka, od plavljenja, od šteta na imovini, i od vremenskih prilika koje ugrožavaju živote.
Ističe da je neophodno da se adaptiramo na klimatske promene, za koje je struka pripremila opsežan set mera, od upozorenja RHMZ-a do reagovanja sektora za vanredne situacije.
To se odnosi i na način izgradnje i njenog uvođenja u zakonodavni okvir, kako gradnja ne bi mogla da bude moguća ukoliko projekat nije u obzir uzeo jače padavine, veće vrućine i ostale ekstremne vremenske pojave.
„Uz sve to potrebno je odvodnjavanje u gradu, a mi idemo apsolutno u suprotnom smeru. Umesto smanjenja rizika, mi smo ih svojim delovanjem ekstremno pojačali i zato svedočimo sada ovakvim katastrofičnim situacijama koje nanose veliku materijalnu štetu”, kaže Vuković Vimić.
Iako su za sada ekstremnim padavinama najugroženiji centralna i zapadna Srbija i delovi Vojvodine, Vuković Vimić ističe da uz klimatske promene ti ekstremi rastu svuda.
„To nam je neminovna budućnost, nema tu biranja, gde će biti više, a gde manje padavina, nego na celoj teritoriji Srbije”, zaključuje Vuković Vimić.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Opet je velika količina kiše izazvala haos, ali se drugo i ne može očekivati posebno u Beogradu koji je izbetoniran do krajnjih granica

Kako je nastao Studentski pokret i zašto je pobedio na izborima 2026? Psihološka analiza objašnjava uspon pokreta kroz informacioni socijalni uticaj posle pada nadstrešnice, izgradnju poverenja, signalizaciju širine podrške, pluralističko neznanje, nenasilje i kampanju Studentske liste. Razmatra i ulogu represije, identiteta i emocija.

Radnici fabrike stočne hrane u Pojatama kažu da su proglašeni viškom zaposlenih odmah pošto su najavili štrajk, dok plate mesecima nisu isplaćivane redovno ni u celosti. Iz fabrike tvrde da je uzrok blokada računa u Alta banci i loša situacija na tržištu.
Raskid ugovora sa kompanijom Džareda Kušnera ne znači da je slučaj Generalštab završen. Studentski pokret traži da nova Narodna skupština ukine leks specijalis kojim je omogućena realizacija projekta i da se kompleksu vrati status kulturnog dobra

Tri i po godine posle masakra u „Ribnikaru“ javnosti nije poznato na osnovu kog rešenja K. K. boravi u klinici, koliko dugo može da ostane i ko o tome odlučuje. „Vreme“ to istražuje u novom broju
Smena vlasti u Narodnoj skupštini
Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve