
Svet
Drugi napad na američku bazu u Bahreinu
Iranska Revolucionarna garda je gađala američki radarski sistem u vazduhoplovnoj bazi u Bahreinu, što je drugi napad u poslednja tri dana
Foto: AP Photo/Matthias SchraderNikada u istoriji iz jedne banke nije procureo toliki broj dokumenata. Iz njih se vidi kako je Dojče bank poslovala sa nemačkim političarima i ruskim oligarsima, sa finansijskim institucijama iz Kolumbije, pojavljuju se Donald Tramp, Džefri Epstin, Fridrih Merc…
Iz Dojče banke je procurelo više od 15 miliona osetljivih podataka. Uzbunjivači su ih podelili sa novinarima iz više od 50 medijskih kuća, među kojima su „Špigel“, ZDF, „Njujork tajms“ i britanski „Fajnenšel tajms“.
Dosije Inside Deutsche Bank predstavlja najveće curenje bankarskih podataka na svetu.
Više od 15 miliona internih dokumenata i imejlova pruža dubok uvid u mehanizme funkcionisanja banke, kako i sa kime posluje. Često se vidi veliko odstupanje od bankarske prakse u demokratskim državama.
Procureli materijali sadrže podatke o poslovnim vezama sa moćnicima i bogatašima, tajnim službama, političarima, despotima i oligarsima, piše „Špigel“.
Među njima su Donald Tramp, Džefri Epstin, Matijas Depfner, Fridrih Merc.
Pominju se i brojne velike nemačke kompanije: od lannca supermarketa Aldi do BMW-a, od Rajnmetala do izdavačke kuće Špringer – a uz njih i njihove, neretko prljave, finansijske tajne.

Dokumentacija potiče pre svega iz odeljenja koja se bave problematičnim poslovnim transakcijama, osetljivim klijentima i finansijskim kriminalom.
Dokumenti pokazuju da banka često i dalje, nakon velikog skandala koji ju potresao 2018.godine, posluje gotovo jednako neodgovorno, pohlepno i bezobzirno kao i uvek, piše “Špigel”.
Razlika je samo u tome što to do sada nije izašlo na videlo.
Iz bezbrojnih imejlova top-menadžera, prezentacija sa samog vrha uprave i izveštaja najviših upravnih tela jasno se vidi kako je banka bez ustručavanja nastavljala poslove sa osuđivanim prestupnicima, oligarsima i trgovcima oružjem.
Vidi se kako su upozorenja o usklađenosti poslovanja i reputacionim rizicima uporno ignorisana, kao i kako je pranje novca godinama ostajalo neotkriveno.
Dokumenta pokazuju kako su navodno kriminalne mreže prale novac preko kanala Dojče banke, kako je trgovac ljudima Džefri Epstin direktno vrbovan kao klijent, kako su se bankari dodvoravali ruskim oligarsima.
Otkriva se i kako su bankari osmišljavali trikove da milijarderi, poput naslednika lanca „Aldi“, ne plate gotovo nikakav porez na milionske poslove.
Takođe, vidi se kako je Dojče banka najpre laskala Donaldu Trampu kako bi ga pridobila za klijenta, da bi mu potom prećutala da je njegovu poresku dokumentaciju greškom poslala pogrešnoj osobi.
Podaci razotkrivaju kako je i banka omogućavala poslove s oružjem, čak i kada su tenkovi završavali u problematičnim državama.
Dok se u javnosti zalagala za zaštitu klime, Dojče bank je istovremeno sklapala poslove sa velikim zagađivačima.
Pored toga, nastavila je da vodi račune o donacijama ekstremističke Alternative za Nemačku, iako šef banke Zeving u javnosti nastupa kao oštar kritičar te partije.
To zavisi i od toga kako će se banka nositi sa curenjem podataka – kao i od toga da li će javnost prihvatiti njeno tumačenje, piše “Špigel”
Mnogi od tih događaja odigrali su se pre više godina i već su razjašnjeni u saradnji sa nadzornim organima, saopštila je ova finansijska institucija “Špigelu” i njegovim partnerima. Pod vođstvom Kristijana Zevinga, Dojče banka je prošla kroz „temeljnu transformaciju“, piše u odgovoru. „Danas smo drugačija banka“, poručuju iz te institucije.
Na 84 stranice, zaposleni u odeljenju za borbu protiv finansijskog kriminala (AFC), međutim, navode sve ono što smatraju spornim.
Identifikovali su, na primer, nekoliko partnerskih banaka uz čiju je pomoć navodno prebacivan novac za ljude bliske ruskom predsedniku Putinu – među njima su institucije bliske Kremlju, Sberbanka i Alfa-banka. Među krajnjim korisnicima verovatno su bili i oligarsi bliski Putinu, poput Olega Deripaske. On se nije oglasio povodom upita “Špigela”, a isto važi i za dve pomenute banke.

Detaljno je prikazano i kako se ruski novac provlačio kroz međunarodni finansijski sistem: preko fiktivnih kompanija u poreskim rajevima kao što su Britanska Devičanska Ostrva, Belize ili Kipar. Korišćene su sumnjive transakcije u kojima su milionski iznosi u kratkom vremenskom roku prebacivani kroz više zemalja.
Dojče banka na upit naglašava da su „zabrinjavajuće okolnosti“ bile „prijavljene nadležnima“.
Banka je krajem 2020. godine vodila račune za najmanje 46 oligarha, pokazuju dokumenta iz afere Inside Deutsche Bank.
U izjavi za „Špigel“, Dojče banka danas ističe da je svoje poslovanje u Rusiji značajno smanjila još 2014. godine. Svi kasniji poslovi bili su, kako navode, „selektivni“, podlegali su strogim kontrolama i nisu preokrenuli opšti trend povlačenja.
Tu je i primer Kolumbije.
Da bi poslovanje u jednoj od zemalja sa najvišom stopom kriminala na svetu moglo biti rizično, frankfurtskim bankarima je bilo potpuno jasno. Očigledne probleme su čak uredno popisali u istražnom izveštaju odeljenja za borbu protiv finansijskog kriminala od 14. maja 2020. godine, pod nazivom „Projekat Kali“ – što je ime rodnog grada jednog od nekada najmoćnijih narko-kartela na svetu.
Kolumbija je 2019. godine proizvela oko 70 odsto kokaina koji je završio na svetskim tržištima, zabeležili su u prezentaciji za najviši menadžment. Pored toga, ova zemlja se dovodi u vezu sa porastom šverca kokaina u Evropu i pranjem novca koje to prati.
Istovremeno, Dojče banka je samo tokom 2019. godine za kolumbijske banke obavila ukupno 171.132 transakcije u vrednosti od preko 20 milijardi evra. Međutim, te godine gotovo da nije prijavila nijednu sumnju na pranje novca. Radije uopšte nije ni zagledala dublje kako bi proverila za koga tačno, kao korespondentska banka, obavlja kakve poslove, piše „Špigel“.
„Ne možemo sebi da priuštimo da banka zbog toga gubi novac“, napisao je jedan zaposleni kao obrazloženje za to što provera jedne kolumbijske finansijske institucije nije završena na vreme, piše u dokumentima koji su procureli.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Iranska Revolucionarna garda je gađala američki radarski sistem u vazduhoplovnoj bazi u Bahreinu, što je drugi napad u poslednja tri dana

Oko 400.000 Čeha protestuje u znak podrške javnom servisu. "Studenti u Srbiji su pobedili, došao je red na vas", poručila im je studentkinja Natalija Petrović
Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Oko 17,5 miliona evra skrivene gotovine pronađeno je tokom pretresa u Budimpešti i još tri mađarske županije. Istraga se vodi protiv bivšeg ministra za nacionalni razvoj Mikloša Šestaka, osumnjičenog za primanje mita i nezakonitih provizija

Kvar komunikacione opreme doveo je do nacionalnog prekida aviosaobraćaja kakav nije zabeležen od neposredno posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.
Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva
Crna slika i slom pravne države Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve