Rade Basta je prošao put od policajca, kik-boksera i preduzetnika, preko funkcionera Dragana Markovića Palme, do direktora „Beogradskih elektrana“. Ministarsku funkciju izgubio je nakon što je zatražio uvođenje sankcija Rusiji, a sada je uhapšen zbog rada u beogradskoj toplani
Među klubovima kojima su navodno uplaćivana sredstva nalaze se manji fudbalski i košarkaški klubovi, kao i jedan konjički klub. U akciji hapšenja i pretresa učestvovala je Služba za borbu protiv korupcije, a privedeno je i nekoliko osoba koje se dovode u vezu sa slučajem.
Pre nego što je postao ministar u Vladi Ane Brnabić, Basta je prošao put od policajca, kik-boksera i preduzetnika, preko funkcionera Jedinstvene Srbije Dragana Markovića Palme, do direktora jednog od najvećih beogradskih javnih preduzeća.
Ministarsku funkciju izgubio je nakon što je zatražio uvođenje sankcija Rusiji.
Profesor fizičke kulture i prijatelj Novice Tončeva
Rade Basta rođen je 1979. godine u Novom Sadu. U zvaničnoj biografiji, koju je objavio Istinomer, navodi da je završio Srednju školu unutrašnjih poslova „Pane Đukić“ u Sremskoj Kamenici, a potom Fakultet fizičke kulture u Novom Sadu. Master studije ekonomije završio je 2012. godine na Univerzitetu Privredna akademija.
Prema sopstvenoj navodima, od 1998. do 2005. radio je u MUP-u. U javnosti je predstavljan kao bivši policajac, profesor fizičke kulture i kik-bokser, ali i kao preduzetnik koji je poslovao u različitim sektorima.
Njegov politički uspon vezan je za Jedinstvenu Srbiju Dragana Markovića Palme, čiji je bio jedan od osnivača u Vojvodini, a kasnije i potpredsednik.
Pre ulaska u Vladu Srbije bio je savetnik direktora „Elektrovojvodine“, u vreme kada je na čelu tog preduzeća bio Srđan Kružević, tadašnji funkcioner Jedinstvene Srbije.
Bio je i direktor Fudbalskog kluba Radnički iz Niša. Na tu funkciju došao je nakon što je za predsednika kluba izabran Ivica Tončev, koji ga je tada opisao kao svog dobrog prijatelja.
Od preduzetnika do direktora „Beogradskih elektrana“
Njegovo poslovno iskustvo, pre ministrovanja i rukovođenja najvećom toplanom, je obuhvatalo rad u brojnim privatnim firmama. Prema podacima koje je prikupio Istinomer, bio je direktor BIG Marketa i Novosadske mlekare, vlasnik kompanije Moskva-invest, direktor kompanija Pharmaceutical Balkans i Superio Tobacco, kao i vlasnik Life Leka. Pojedina preduzeća povezana s njim kasnije su završila u likvidaciji.
Portal 021.rs je još 2013. godine pisao o njegovom poslovanju u farmaceutskoj industriji i velikoj dobiti koju je ostvarila kompanija Delta farm, čiji je bio vlasnik. Tada su se u javnosti pojavile i spekulacije o njegovim političkim vezama u Vojvodini.
U vreme dok je bio direktor „Beogradskih elektrana“, Basta je javno podržavao izgradnju stanova solidarnosti za zaposlene u komunalnom sektoru. U zajedničkom saopštenju sa predstavnikom sindikata iz juna 2021. zahvaljivao se Aleksandru Vučiću i tadašnjem zameniku gradonačelnika Goranu Vesiću na podršci projektu izgradnje oko 5.000 stanova na Čukarici.
Ministar koji je tražio sankcije Rusiji
U oktobru 2022. Basta je postao ministar privrede u Vladi Ane Brnabić. Na tu funkciju došao je kao kadar Jedinstvene Srbije, koja je prvi put dobila mesto ministra.
Međutim, u martu 2023. izazvao je politički sukob unutar vladajuće koalicije kada je zatražio da se Vlada Srbije hitno izjasni o uvođenju sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.
„Naša zemlja već plaća veliku cenu zbog neuvođenja sankcija Rusiji i to postaje neizdrživo“, izjavio je tada Basta, tražeći da se o tom pitanju izjasne i ostali članovi Vlade.
Istovremeno je govorio da Srbija pripada Evropskoj uniji i da mora jasnije da se opredeli za evropski put.
Njegov stav nije naišao na podršku stranke koja ga je predložila za ministra. Dragan Marković Palma saopštio je u junu 2023. da Basta više nije član JS i da više ne može da obavlja ministarsku funkciju na koju ga je ta stranka predložila.
Nakon izlaska iz Jedinstvene Srbije, Basta je osnovao pokret Evropski put, najavljujući da će se zalagati za članstvo Srbije u Evropskoj uniji i izlaziti na izbore na svim nivoima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Oglasi koji su na Fejsbuku bez ikakvih dokaza optuživali kandidate Studentske liste za sve i svašta plaćani su iz inostranstva, uglavnom rumunskim lejima, pokazuje istraživanje BBC. Agencija za sprečavanje korupcije kaže da je teško utvrditi ko je stvarni naručilac.
„Do otvaranja je ostalo nešto više od šest meseci, zbog čega je sada vreme od presudnog značaja. Dobar zamah već postoji i važno je da se održi, kako bi Expo 2027 u Beogradu bio uspešan za Srbiju i sve zemlje i organizacije koje u njemu učestvuju“
Peter Mađar želi da među prvima poseti novo rukovodstvo Srbije ili da ga ugosti u Budimpešti. Podsetio je da je predstavnicima Studentske liste čestitao pobedu u izbornoj noći
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.