Vučić za njega kaže da je „težak čovek“ ali da nije on problem, a po Novom Sadu se priča da ga štiti Srpska pravoslavna crkva. Ko je Radivoje P. Stojković, direktor Jovine gimnazije
Đaci njegove škole su početak godine započeli uz brojne bojkote nastave, upadanje u kancelariju ovog direktora i traženje njegove smene. Ne zna se precizno koliko učenika bojkotuje nastavu, ali se zna da su to mahom maturanti, koji su trenutno smešteni u zgradi Mašinske škole.
Sam predsednik Srbije Aleksandar Vučić ga je branio. Rekao je da nije problem u Radivoju P. Stojkoviću, mada on jeste „težak čovek i nije lako sa njim razgovarati“, već u roditeljima učenika.
„Ponekad i pogreši, nema nikakve sumnje, ali nije ovde problem u njemu. Ovde je problem u vama dragi roditelji, vama koji se smejete starijim ljudima i koji učite decu da se bave politikom u 15. godini i da ne poštuju starije. To su stvari na kojima ćemo morati da radimo“, ocenio je Vučić.
Isti „težak čovek“ je za nešto više od godinu dana promenio najmanje 54 profesora i stručna saradnika u Jovinoj gimnaziji, kažu roditelji. Do tog podatka, kako su naveli, došli su poređenjem nastavnog kadra koji je bio angažovan u školi do septembra 2025. godine sa zaposlenima koji trenutno rade u gimnaziji.
Među profesorima koji više nisu u školi, prema njihovim navodima, pojedini su prethodno više od 15 godina radili na određeno vreme, dok su neki stručni saradnici duže od dve decenije predavali stručne predmete u specijalizovanim odeljenjima.
Da li SPC stoji iza Stojkovića
Dok su se učenici i roditelji bunili protiv bahate naprednjačke vlasti tokom blokada, direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu Radivoje P. Stojković je u jednom trenutku u školskom dvorištu pao na kolena i, valjda, počeo da se moli Svevišnjem.
Možda je to inspirisalo ministra prosvete Dejana Vuka Stankovića da izjavi da bi rešenje za (pobunjenu) gimnaziju možda bilo da se vrati u okrilje Srpske pravoslavne crkve, koja ju je osnovala. Bilo je to 27. januara 1810. godine (na Savindan) kada je današnja Jovina gimnazija počela da radi pod imenom „Srpska pravoslavna velika gimnazija“. „Veliki dobrotvor“ Sava Vuković poklonio je u tu svrhu 20.000 forinti.
„Možda je rešenje da je (Jovinu gimnaziju) vratimo Crkvi, koja bi uspostavila poredak koji bi imao i obrazovnu i duhovnu dimenziju i vratio bi duhovnu supstancu u gimnazijsko obrazovanje u Novom Sadu“, rekao je nedavno ministar.
Na pitanje 021.rs da li je za to da se objekat vrati crkvi, direktor odgovara sa: „U čemu je problem?“
„Ako je vraćen objekat koji je koristila Muzička škola Rimokatoličkoj župi, ako je vraćen objekat koji je koristila Baletska škola Jevrejskoj zajednici, u čemu je problem da se po istom principu objekat koji koristi Zmaj Jovina gimnazija vrati Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini Novi Sad? Znači, možemo da prihvatimo kao društvo da se vrati Rimokatoličkoj župi njena imovina, da se vrati Jevrejskoj zajednici njena imovina, a Marija Vasić kaže da je strašno da se imovina vrati Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini“, navodi Stojković.
021.rsNepismeni grafit zahvaljući kome je nastao izraz „ćaci“
Treba im gimnazija ili samo zgrada
Sam ministar Dejan Vuk Stanković je rekao da o poziciji direktora škole mora da priča sa vladikom bačkim, pa je javnost zaključila da se iza čitave priče oko problema u školi zapravo krije potreba da se zgrada vrati SPC, a da to treba da sprovede upravo direktor.
Goran Radojev, roditelj i nekadašnji spoljni saradnik Gimnazije, koji je i sam ostao bez angažmana odlukom direktora Stojkovića, rekao je za Danas da su odlučili da se obrate Crkvi jer nijedna institucija do sada nije reagovala na dešavanja u ovoj školi.
„Imajući u vidu da se i u samom Novom Sadu stalno pominje teza da direktor Jovine gimnazije uživa zaštitu SPC, što je naglasio, odlučili smo se da se obratimo i na tu adresu“, ističe Radojev za Danas.
To će, dodaje, biti odlična prilika i patrijarhu i svima iz SPC da kaže javno da li su uz učenike ili uz Radivoja Stojkovića.
„To je dobra prilika da oni pokažu svoju poziciju, a i da mi znamo njihov stav“, dodao je.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Posle više od 19 meseci, park u centru Beograda ponovo je dostupan svima. Ali ostaju sećanja na prostor u kojem su važila posebna pravila, u koji nisu mogli da uđu svi građani ni svi novinari. I to ne sme da se zaboravi
Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) u utorak održava sednicu na kojoj će, između ostalog, biti i reči o TV Informer. Dragan J. Vučićević tvrdi da je policija došla da ga privede i tako ga spreči da prisustvuje toj sednici
Kiša i oblačno vreme obeležiće današnji dan u Srbiji, ali će se vremenske prilike promeniti već u drugoj polovini nedelje. U četvrtak i petak temperatura će u pojedinim gradovima dostići 23 stepena
Hram Svetog Save na Vračaru nema važeću upotrebnu dozvolu, potvrdila je Republička agencija za prostorno planiranje i urbanizam u odgovoru na pitanja Insajdera. Objekat ima građevinsku dozvolu i odobrenje za korišćenje građevinske konstrukcije, ali postupak pribavljanja upotrebne dozvole nije završen
Zborovi građana u Beogradu traže pristup prostorijama mesnih zajednica, koje su godinama služile kao stranačke ispostave SNS-a. Na Zvezdari su dobili ključ, održali prvi sastanak, a onda zatekli promenjenu bravu
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.