img
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Otkazi

Nova ekonomija: U prerađivačkoj industriji bez posla ostalo 11.510 radnika

07. april 2026, 08:54 N. M.
Tanjug / Ministarstvo odbrane / Marijana Janković
Ilustracija
Copied

Prošlogodišnji trend otpuštanja, gašenja pojedinih fabrika i pogona, te odlazak investitora iz Srbije doveo je do toga da je u prerađivčkoj industriji bez posla ostalo čak 11.510 radnika

Prema podacima RZS-a pre pet godina, tačnije 2021. godine u Srbiji je bilo 2.212.631 zaposlenih, 2022. godine 2.253.473, 2023. godine 2.306.955 a 2024. godine 2.319.535. Prošle godine se po prvi put video pad na 2.318.648 onih koji su u radnom odnosu. Strahuje se da godina koja je pred nama može taj pad samo da produbi.

Ubedljivo najviše ljudi ostalo je bez posla u prerađivčkoj industriji – 11.510 radnika, poljoprivrednici su posle radnika prerađivačke industrije najugroženiji, a ni inovacione delatnosti ne prolaze najbolje, piše Aleksandra Nenadović za Novu ekonomiju.

„Iako se nekada smatralo da redovni prihodi štite od siromaštva, u Srbiji svaka četvrta zaposlena osoba živi u domaćinstvu koje veoma teško „sastavlja kraj sa krajem”. Postoji opravdan strah da će usled stagnacije zaposlenosti i pada broja radnih mesta sve veći broj ljudi preći ivicu siromaštva čim izgube posao“, kaže Sarita Bradaš iz Centra za dostojanstven rad, za Novu ekonomiju.

Svetska banka koja je pre dve godine radila istraživanje utvrdila je da je svaka treća porodica u Srbiji u opasnosti od siromaštva čim jedan od članova domaćinstva ostane bez posla. Ekonomisti bi rekli da je ovo možda i dobro jer vas tera da odmah nađete novo zaposlenje da ne biste završili siromašni.

Odlazak investitora

Ali šta se dešava kada investitori krenu da odlaze, a novi ne dolaze? Sudeći po podacima iz platnog bilansa Narodne banke Srbije mršavih 55 miliona evra stranih direktnih investicija u januaru ne obećava, jer je ranijih godina to bilo oko ili više od 200 miliona evra.

Ono što znamo iz podataka je da je pad priliva od stranih direktnih investicija (SDI) počeo prošle godine, a da nas u ovoj očekuje još veći.

„Raniji investicioni bum je podržan proaktivnim vladinim politikama, uključujući velikodušnu državnu pomoć, poreske olakšice, brzo izdavanje dozvola i aktivno ciljanje investitora, uz konkurentne troškove rada i blizinu tržišta EU. Iako ovi faktori ostaju uglavnom prisutni, prostor za dalje promene u prilivima mogu se smanjivati jer je Srbija već iskoristila mnoge lakše mogućnosti za „grinfild“. Rastući troškovi rada i izazovnije globalno okruženje takođe mogu opteretiti nove prilive. Iako je Srbija i dalje dobro pozicionirana da ima koristi od trendova premeštanja proizvodnje u bliže područje i preseljenja proizvodnje, očekujemo da će se prilivi direktnih grinfild investicija strukturno normalizovati ispod prethodnih vrhova, a da će ostati ključno sidro spoljnog profila finansiranja Srbije“, kažu ekonomisti S&P u svom nedavnom izveštaju o Srbiji.

Prema njihovom mišljenju priliv SDI se pogoršao u prošloj godini zbog unutrašnje političke nestabilnosti. U međuvremenu se ta stabilnost nastavila sa dodatkom u obliku rata u Iranu, pa se slobodno može reći da sve što ućarimo od investicija ove godine treba da bude razlog za slavlje.

Drugim rečima, u ovoj godini nas očekuje gora situacija nego prošle, a koliki će tačno pad investicija biti, ali i povlačenja postojećih znaćemo na kraju godine. Prema ovom trendu, zaposlenost će onda nastaviti da se smanjuje.

Plate rastu, ali i cene

A ionako su svima usta puna hvale da zarade rastu, ovakve plate nisu dovoljne za život u precenjenoj, fiksiranoj valuti, najvišim cenama hrane i goriva u regionu.

„Srbija se nalazi na samom dnu Evropske unije po visini minimalne, medijalne i prosečne zarade, pri čemu lošije podatke beleži jedino Bugarska prema podacima iz 2022. godine. Podatak da stopa rizika od siromaštva iznosi nešto manje od pet odsto ne odslikava pravo stanje standarda građana. Prag rizika od siromaštva u 2024. godini iznosio je manje od 46.000 dinara za jednu osobu, oko 82.200 dinara za tročlanu porodicu, dok je za četvoročlanu porodicu sa dvoje dece mlađe od 14 godina iznosio oko 96.000 dinara. Osoba koja prima minimalnu zaradu ne može da pokrije osnovne potrebe tročlane ili četvoročlane porodice ukoliko je jedina koja zarađuje. Čak ni medijalna zarada nije dovoljna za porodicu sa jednim hraniocem, dok je prosečna zarada u 2024. godini bila tek za oko 2.000 dinara iznad praga rizika od siromaštva“, kaže Bradaš.

Što se tiče računa koje građani treba da plate, indikatori subjektivnog siromaštva pokazuju da 34 odsto građana Srbije veoma teško živi, dok više od polovine stanovništva ima poteškoće da namiri mesečne obaveze.

Troškovi stanovanja predstavljaju ogroman teret, 43,5 odsto domaćinstava je znatno opterećeno ovim troškovima, dok samo 5,7 odsto domaćinstava nema nikakvih problema sa plaćanjem računa i stanarine, objašnjava sagovornica Nove ekonomije.

„Država ne pokazuje brigu za životni standard većine stanovnika, s obzirom na to da Srbija već 15 godina nema strategiju socijalne zaštite niti strategiju borbe protiv siromaštva. Izmene zakona iz 2015. godine uvele su restriktivnije kriterijume za dobijanje pomoći, a izdvajanja za nezaposlene i siromašne su među najnižima u odnosu na članice Evropske unije,“ kaže Bradaš.

Kako dodaje, još je gora situacija među nezaposlenima, gde se polovina se nalazi u riziku od siromaštva, a hiljade ljudi koji su prošle godine ostali bez posla praktično nemaju nikakve prihode.

Novčane naknade za nezaposlene su toliko niske da ne zadovoljavaju ni osnovne egzistencijalne potrebe, a isplaćuju se u veoma kratkom vremenskom roku.

 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

nova ekonomija Otkazi Nezaposlenost Zaposleni
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Narodna banka Srbije

Ekonomija

21.novembar 2026. B. B.

Kreditni rejting Srbije ostao na nivou BB+

Prema proceni agencije Fič privredni rast bi ove godine mogao da dostigne 3,5 odsto, dok bi javni dug do 2028. trebalo da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a

Dejan Slijepčević, direktor GAT

Vesti

20.novembar 2026. A.P.

Vlasnik GAT-a u bekstvu zbog tendera u Leskovcu: Firma dobila posao od 80 miliona, budžetom bilo predviđeno upola manje

Vlasnik novosadske kompanije GAT Dejan Slijepčević u bekstvu je zbog sumnje na zloupotrebe u vezi sa javnom nabavkom u Leskovcu vrednom više od 80 miliona dinara. Šest osoba je uhapšeno, a slučaj ponovo otvara pitanja o poslovima firme koja se i ranije nalazila u fokusu javnosti

Niš, miting SNS

Ekonomija

20.novembar 2026. I. M.

Studentska lista traži obustavu zapošljavanja u javnom sektoru zbog partijskog uhljebljivanja

Škole i vrtići ne smeju da budu mesta za stranačko zapošljavanje, poručuje Studentska lista, koja traži proveru konkursa raspisanih u Novom Sadu, Inđiji, Šidu i drugim gradovima

Antropik na berzi, stigao do dva biliona

Berza

19.novembar 2026. A.P.

Antropik na berzi vredi više od dva biliona dolara: IPO doneo 81,3 milijarde

Antropik je izlaskom na berzu prikupio 81,3 milijarde dolara, a njegova tržišna vrednost premašila je dva biliona. Uspeh proizvođača Kloda mogao bi da otvori vrata i drugim AI kompanijama, uključujući OpenAI.

Pečenje

Ekonomija

19.novembar 2026. I. M.

Pečenje sve skuplje pred sezonu slava: Šta od toga imaju stočari?

Kako je moguće da pečenje poskupljuje, dok cena živih svinja pada? Predstavnici domaćih stočara upozoravaju na nesrazmeru između maloprodajnih i otkupnih cena, kao i na sve teži položaj proizvođača

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure