img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Urbanizam

Hoće li akvarijum ugroziti Park prijateljstva na Ušću

07. februar 2026, 14:30 K. S.
Akvarijum kod Ušća Foto: Promo
Akvarijum u Beogradu - idejni projekat
Copied

Gradnja Akvarijuma neće ugroziti park na Ušću, neće biti seče, već presađivanja drveća, kaže akademik i profesor Branislav Mitrović

Za prostor Parka prijateljstva raspisan je urbanističko–arhitektonski konkurs sa jasnim zadatkom da se preispita odnos novih javnih sadržaja i postojećeg pejzaža, izjavio je za FoNet akademik i profesor Branislav Mitrović, odgovarajući na pitanje da li će izgradnja akvarijuma ugroziti zeleni ambijent tog parka na Ušću.

Sam konkursni okvir prepoznao je stav da arhitektura u ovom prostoru ne treba da se vidi kao izdvojeni objekat, već kao stanje – uređenje prostora, oblikovano samim pejzažom. Polazna ideja projekta zasnivala se na kameleonskom principu uklapanja u pejzaž, u nameri da arhitektura ne dominira prostorom, već da bude oblikovana logikom i karakterom samog pejzaža, kazao je Mitrović, autor prvonagrađenog rešenja.

On naglašava da je zbog toga objekat velikim delom ukopan, prilagođen terenu i prostorno podređen postojećoj strukturi zelenila.

„U tom smislu pitanje je kako se interveniše. Ukoliko se poštuju projektovani gabariti, očuva i nadogradi zelenilo i razume logika mesta, takva intervencija ne ugrožava park, već doprinosi njegovoj dugoročnoj održivosti, čitljivosti i kontinuitetu identiteta prostora”, naglasio je Mitrović.

Park Ušće, kako je dodao, ima vrednost upravo zato što je čitljiv kao velika, otvorena i kontinuirana zelena celina u snažnom urbanom okruženju.

„Sa svojim urbanističko-arhitektonskim rešenjem ne polazimo od ideje popunjavanja parka objektima, već od potrebe da se jasno definiše njegov rub, prvenstveno duž Glavne aleje, uz očuvanje unutrašnjeg karaktera prostora”, istakao je Mitrović.

Suština u meri i međusobnom odnosu sadržaja

Prema njegovom mišljenju, suština nije u broju sadržaja, već u njihovoj meri i međusobnom odnosu.

Kada arhitektura nema ideju da se nametne kao dominantni znak, već se ponaša kao deo ambijenta, osnovni karakter parka ostaje sačuvan i prepoznatljiv u širem urbanom sistemu uz očuvanje neprekidne vizure „zelenog tepiha” od Brankovog mosta do Hotela Jugoslavija.

Neće biti seče drveća

Upitan kakva je sudbina postojećeg zelenila i drveća, Mitrović ukazuje da neće biti seče drveća, već isključivo presađivanja.

„Biće presađeno oko 30 zrelih stabala. To će biti učinjeno posebnom nemačkom mašinom ‘Optimal 2500’, namenjenoj za veća stabla, čiji je uspeh presađivanja 95 procenata”, dodao je.

Uz to, kaže Mitrović, „na parceli gde će se nalaziti akvarijum biće zasađeno novih 199 zrelih stabala drveća. Ispod njih će se nalaziti sistem za navodnjavanje koji će omogućiti njihovo trajanje, jer je teren na Ušću takav da zasadi ne uspevaju ako nemaju navodnjavanje. Krov Akvarijuma biće novi deo parka Ušće i mesto susreta gde će se nalaziti urbani mobilijari i staze za šetnju”.

Šta se dešava s gondolom

Povodom navoda na portalu gradnja.rs da u projektu za park Ušće postoji stranica za gondolu Kalemegdan-Ušće, Mitrović je, na pitanje da li to znači povratak tom projektu koji je izazvao ozbiljno protivljenje struke i građana, kazao da je reč o temi koja je već jednom otvorila ozbiljnu stručnu i društvenu raspravu, te izrazio nadu da pojavljivanje gondole u pojedinim dokumentima ne znači automatsku nameru za njenu realizaciju.

On naglašava da se takvi projekti ne mogu vraćati u razmatranje bez jasnog konsenzusa i temeljne analize posledica.

„Uz to, treba imati u vidu da ovakva vrsta atrakcije nije nužna celini Kalemegdanska tvrđava, čiji prostorni, istorijski i simbolički kapaciteti već poseduju snažan i samodovoljan identitet. Napominjem da tokom našeg rada na projektu gondola nije bila tema”, izjavio je Mitrović.

Protesti kao briga za prostor

Upitan o protestu građana zbog gradnje u Parku prijateljstva, Mitrović kaže da to vidi kao izraz brige za prostor koji doživljavaju kao svoj, kao deo sopstvenog identiteta, ukazujući istovremeno na potrebu za većom transparentnošću i jasnijom komunikacijom u procesu odlučivanja.

Naglasivši da uloga struke nije da takve glasove relativizuje ili ignoriše, već da ih sasluša i na njih odgovori argumentima, Mitrović je kazao da je dobio poziv aktivističkih organizacija da razgovaraju o toj temi i rado ga je prihvatio.

„Potrebno nam je više dijaloga i otvorene debate u društvu. To je put ka usvajanju najboljih rešenja i zaštiti javnog interesa koji je na mnogim mestima ugrožen određenim urbanističkim rešenjima”, izjavio je akademik Mitrović za FoNet o projektu izgradnje u Parku prijateljstva koji je izradio studio MitArh kojim on rukovodi.

Izvor: FoNet

Muzej koji se ne nameće prostoru

Tagovi:

Arhitektura Park prijateljstva Urbanizacija Beograda Ušće Akvarijum
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Zdravlje

20.novembar 2026. Marija L. Janković

RFZO uplatio deo novca za vantelesnu, nakon pisanja „Vremena“

RFZO ostavio je bez lekova hiljade parova koji su u postupku VTO jer pola godine nije uplaćivao novac klinikama za medikamente. Dan nakon pisanja „Vremena“ o ovoj temi uplatili su sredstva za jedan mesec

Dragan J. Vučićević

Društvo

20.novembar 2026. B. B.

Vučićević više nije suvlasnik firme koja je kupila deset lokalnih televizija

Dragan J. Vučićević je svoj vlasnički deo u kompaniji Best Media Team preneo Saši Blagojeviću, vlasniku tabloida Alo, za 10.000 dinara

Pravosuđe

20.novembar 2026. M. L. J.

Evropski sud ispituje Srbiju o Vučićevim pomilovanjima

Evropski sud traži od Vlade Srbije odgovore o pomilovanju četvorice aktivista SNS-a i Milice Stojanović koji su napadali studente. Rok za izjašnjenje je 14. januar 2027

Hronika

20.novembar 2026. R. V.

Ko pali teretane po Beogradu: Prihodi od 666 miliona i talas napada

Lanac Ahilej ima 33 teretane, a kompanija je 2025. godine ostvarila prihod od 666 miliona dinara. Njen vlasnik Aleksandar Đorđević, poznat i kao Sale Simetrija, poslednjih nedelja govori o seriji napada na svoje objekte

Đaci

Hronika

20.novembar 2026. R. V.

Devojčica (8) predata majci u školi na Voždovcu: Otac podneo prijavu protiv sudije

Osmogodišnja devojčica predata je majci u Osnovnoj školi „Branislav Nušić“ uz prisustvo policije, Centra za socijalni rad i izvršitelja. Direktorka škole svedoči da se dete opiralo i plakalo, dok otac tvrdi da je nad njom primenjena sila i da je podneo krivičnu prijavu protiv sudije

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure