Sudija i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov izabran je za predsednika Ustavnog suda. Njegovo ime se javnosti više vezuje za odbranu vlasti i napade na studente, nego za nezavisnost pravosuđa
Petrova za predsednika Ustavnog suda predložilo deset sudija uz obrazloženje da je, pored ostalog, kao sudija Ustavnog suda u toku dosadašnjeg trajanja mandata iskazao visoku stručnost prilikom izrade odluka u predmetima u kojima je bio zadužen kao sudija izvestilac, i to kako u oblasti ustavnih žalbi, tako i u oblasti normativne kontrole, navodi se u saopštenju.
„Pored toga, svojim konstruktivnim predlozima i sugestijama na sednicama Ustavnog suda, Velikih i Malih veća dao je važan doprinos donošenju kvalitetnih odluka i u predmetima u kojima nije bio sudija izvestilac. U predlogu je navedeno i da je za kontinuitet rada Ustavnog suda značajna i činjenica da je sudija Petrov izabran za sudiju Ustavnog suda 2019. godine, što ga čini važnom sponom između dosadašnjeg i novog sastava Ustavnog suda, te da će sudija Petrov, kao predsednik Suda, svojim znanjem, iskustvom, ličnim integritetom i organizacionim sposobnostima odgovorno i sa uspehom obavljati funkciju predsednika Ustavnog suda“, navodi se u saopštenju.
Zvanični biografski podaci
„Dr Vladan Petrov je rođen 4. jula 1975. u Smederevu. Za redovnog profesora na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu izabran je 2016. godine. Član je Venecijanske komisije Saveta Evrope od 2021. godine. Urednik je časopisa „Arhiv za pravne i društvene nauke“ i član Naučnog društva Srbije. Pisac je tri udžbenika ustavnog prava, dva koautorska i jednog samostalnog, kao i nekoliko knjiga iz oblasti ustavnog prava. Bio je prodekan za nastavu Pravnog fakulteta u Beogradu u dva mandata i vršilac dužnosti dekana. Bio je član radne grupe za izradu nacrta Akta o promeni Ustava 2021. godine. Nosilac je dva visoka državna odlikovanja – Karađorđeve zvezde prvog stepena i Oficirskog krsta mađarskog Ordena za zasluge. Otac je Bogdana i Dimitre“, glase njegovi zvanični biografski podaci..
Za sudiju Ustavnog suda imenovala ga je Opšta sednica Vrhovnog kasacionog suda. Na dužnost sudije stupio je 9. maja 2019. godine, polaganjem zakletve pred predsednikom Narodne skupštine.
Foto: Ustavni sudNikola Petrov sa saradnicima
„Jedan od glavnih ćacija u pravosuđu“
Ime Vladana Petrova srpskoj javnosti postalo je poznat široj javnosti od početka studentskih protesta, jer je jedan od retkih profesora sa Beogradskog univerziteta koji je oštro kritikovao studente na ulicama i zastupao mišljenje u skladu sa stavovima Srpske napredne stranke i predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Zbog toga su ga pojedini studanati kvalifikovali kao jednog od glavnih „ćacija“ u pravosuđu.
Petrov je redovan gost gotovo svih režimskih televizija, uključujući i Informer, gde se pojavljuje kao navodno neutralni stručnjak.
U praksi njegove analize gotovo bez izuzetka prate političke potrebe režima. Kada se postavi pitanje koncentracije moći u rukama Aleksandra Vučića, Petrov objašnjava da je sve u skladu sa Ustavom; kada institucije očigledno ne funkcionišu, on govori o „političkoj realnosti“ i „ustavnoj praksi“, relativizujući suštinu problema.
U više navrata Petrov je javno branio predsednika Vučića od optužbi za kršenje Ustava, insistirajući na neformalnim ovlašćenjima, dok dosledno prećutkuje formalnu, ali presudnu podelu vlasti.
Sličan obrazac vidi se i u njegovim nastupima povodom studentskih protesta. Umesto da govori o pritiscima na univerzitet, autonomiji akademske zajednice, političkoj represiji i uzrocima studentskih protesta, Petrov dovodi u pitanje motive studenata, sugerišući da su protesti politički instrumentalizovani.
Zbog toga, nakon više od godinu dana gostovanja po režimskim medijima, gotovo nikoga nije iznenadila današnja vest o njegovom imenovanju za predsednika Ustavnog suda.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Beogradska javna komunalna preduzeća duguju dobavljačima 30 milijardi dinara, tvrdi Centar za lokalnu samoupravu. Vlada Srbije je u septembru Gradu prebacila gotovo milijardu dinara iz budžetske rezerve zbog rizika od nelikvidnosti
Pokret "Mi - snaga naroda" ipak ne izlazi na izbore. A plan je bio sasvim drugačiji, da Branimir Nestorović okupi sve proruske partije u Srbiji. Kakve je to veze imalo sa Vulinom i da li je doktor koga je proslavilo podsmevanje korona virusu dopro do Kremlja? „Vreme“ piše o tome u novom broju
Posle optužbi SNS-a da je RTS „cenzurisao" intervju sa Aleksandrom Vučićem, javni servis se izvinio gledaocima. U Dnevniku koji je emitovan u 22 časa prikazan je ceo razgovor sa predsednikom Srbije koji se nalazi Njujorku
Od 21. septembra do 2. oktobra na Kosovu se održava vojna vežba „Štit hrabrosti 2026“. U vežbi učestvuju Kosovske bezbedonosne snage, vojske SAD, Hrvatske i Albanije, kao i Kosovska policija
Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.