img
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Energetika

Korišćenju uglja za proizvodnju energije u Srbiji ne nazire se kraj pre 2050.

11. oktobar 2025, 12:40 Dr Ilija Batas Bjelić (Klima 101)
Evropska unija od 1. januara uvodi porez na emisije ugljenika (CBAM). Foto: Miloš Milivojević/Tanjug
Termoelektrana „Kostolac B“
Copied

Korišćenje uglja nije celishodno kada postoje tehnički i ekonomski bolje opcije u vidu obnovljivih izvora energije

I pored usvojenih ključnih strateških dokumenata, još uvek se ne vidi jasna dinamika realizacije projekata koji nose energetsku tranziciju u Srbiji, a planiranju proizvodnje zasnovane na uglju se ne nazire kraj pre 2050. godine, pa možda ni tada.

Korišćenje uglja nije celishodno kada postoje tehnički i ekonomski bolje opcije u vidu obnovljivih izvora energije, piše za portal Klima 101 dr Ilija Batas Bjelić sa Instituta tehničkih nauka SANU.

Obnovljivi izvori energije (vetar, solar) nisu tehnički komplikovani, nisu ni skupi, ni rizični za stabilnost sistema što im se često pripisuje u kolokvijalnom smislu.

Sistemsko razmišljanje o nuklearnim elektranama dodatno smanjuje raspoložive stručne potencijale, i preusmerava fokus od obnovljivih izvora energije.

EPS trenutno nema kapacitet da izgradi npr. velike fotonaponske elektrane u roku u kojem to mogu privatni investitori, nema kapacitet za razvoj zahtevnijih međunarodnih projekata poput hidroelektrane Đerdap 3, niti da pokrene projekat izgradnje fotonaponskih sistema kod domaćinstava poput Solari 5000+ u Crnoj Gori.

Eksploatacija rezervi lignita je sve složenija

Opšti je utisak da elektroenergetska preduzeća moraju ojačati stručne kapacitete za prevazilaženje nagomilanih kratkoročnih, a posebno dugoročnih problema.

U Srbiji je učešće lignita u proizvodnom miksu veće nego u većini zemalja regiona, i daleko iznad proseka Evropske unije. Srbija ima najveće emisije CO2 po kilovat-času u Evropi, i daleko veću osetljivost na kvarove stare opreme u termoenergetskom sektoru.

Eksploatacija rezervi lignita je sve složenija, pa se zbog manje raspoloživosti pojavila potreba za uvozom lignita (iz Republike Srpske, Crne Gore i prekookeanskih država).

Udeo obnovljivih izvora, koji se kreće između 34% i 38% u poslednje tri godine, izgleda zadovoljavajuće na papiru, ali je taj udeo uglavnom iz velikih hidroelektrana, dok savremene vetro i solarne elektrane tek uzimaju zamah, i još nemaju težinu kao na primer u Grčkoj ili Rumuniji.

U okolnostima odlaganja tranzicije, iznova se otvara osnovno pitanje o energetskom sektoru sredinom ovog, 21. veka: čime će region i Republika Srbija zameniti ugalj?

Srbija usvaja planove za napuštanje uglja, ali ključni koraci nisu definisani

Srbija je nedavno usvojila dva dokumenta koji bi trebalo da ponude potencijalne odgovore na ovo pitanje: Integrisani nacionalni klimatski i energetski plan (INEKP) i Strategiju razvoja energetike Republike Srbije do 2040. godine sa projekcijama do 2050. godine.

Plan i Strategija imaju jasne deklarativne efekte u pogledu „reformisanja“ energetskog sektora zasnovanog na nuklearnoj energiji kao opciji dekarbonizacije. U pitanju je scenario po kojem bi Srbija imala 1 GW instalisane snage u nuklearnoj energiji nakon 2040. godine.

Međutim, pored deklarativnog efekta, ovim dokumentima nedostaje finansijski realizam u pogledu sprovođenja. Praktično, ovi dokumenti se više bave pitanjem kako bi budućnost trebalo da izgleda, ali bez jasne i čvrste finansijske podloge kako da se ona sprovede.

U njima nema dovoljno sagledavanja troškova budućih scenarija, koji bi dali realističnije poglede u pravcu koji je to troškovno najmanje opterećujući put. Naravno, pitanje strategije nije samo ekonomsko, pa tako troškove treba posmatrati samo kao podlogu za donošenje dugoročno optimalnih odluka.

Ni Plan ni Strategija ne prepoznaju opasnosti od odlaganja energetske tranzicije, i zavisnost od fosilnih goriva u punom smislu. To se posebno odnosi na period koji dolazi, kada budu uvedene prekogranične takse na emisije CO2, čime se gubi prilika za izvoz električne energije iz lignita.

U ovim dokumentima, obnovljivi izvori energije (vetar, solar i hidroenergija) nisu dovoljno prepoznati kao deo rešenja – već su prepoznati kao skuplji nego što jesu, tehnički komplikovaniji nego što jesu, i rizičniji za stabilnost sistema nego što jesu.

I pored predviđene izgradnje značajnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije koji se navode u dokumentima, pored očekivanog povećanja udela potrošnje iz obnovljive energije, još uvek se ne vidi jasna dinamika realizacije projekata koji bi nosili energetsku tranziciju u Srbiji.

Srbija još uvek ne poseduje nijednu veliku fotonaponsku (solarnu) elektranu (10+ MW) priključenu na prenosni sistem, što nas stavlja u inferioran položaj u regionu.

Sa druge strane, planiranju proizvodnje zasnovane na uglju se ne nazire kraj pre 2050, pa možda ni tada, a dalje korišćenje uglja niti je garantovano, niti je celishodno kada postoje tehnički i ekonomski bolje opcije u vidu obnovljivih izvora energije.

Potreban je razvoj kapaciteta za planiranje i sprovođenje tranzicije

Problemi u sprovođenju energetske tranzicije nisu samo do nedostatka ambicija i perspektive, već i do nedostatka kapaciteta.

Naime, EPS nema kapacitete da izgradi npr. velike fotonaponske elektrane u roku u kojem to mogu privatni investitori, niti da pokrene projekat izgradnje fotonaponskih sistema kod domaćinstava poput Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i projekta Solari 5000+.

EPS gotovo da nema kapacitet za razvoj zahtevnijih međunarodnih projekata poput hidroelektrane Đerdap 3 (sa Rumunijom).

Opšti je utisak da elektroenergetska preduzeća (EPS, EMS, EDS) moraju ojačati stručne kapacitete za prevazilaženje nagomilanih kratkoročnih, a posebno dugoročnih problema, a mogući način prevazilaženja ovih problema jeste angažovanje naučno-stručne javnosti u punom kapacitetu.

EPS nema dovoljno istraživačkih kapaciteta

Naime, EPS nema dovoljno istraživačkih kapaciteta, a fakulteti, instituti i strukovna udruženja poput Saveza energetičara nisu u punoj meri uključeni da učestvuju u predlaganju optimalnih razvojnih rešenja (npr. strategije, modela prognoze budućih trendova…).

Istovremeno, sistemsko promišljanje o nuklearnim elektranama, čija je upotreba iz jasnih razloga dugo bila odbačena, dodatno smanjuje raspoložive stručne potencijale i preusmerava fokus sa obnovljivih izvora energije. Problem je u tome što će se, i u previše optimističnim scenarijima, na njihovo pokretanje čekati godinama (i decenijama), kada će većini postojećih termoelektrana isteći upotrebni vek. Pa ipak i to je bolje od nesistemskih i iznuđenih odluka.

 

Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Tagovi:

EPS Ugalj Energetika obnovljivi izvori energije Elektropriverda Srbije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Velike izmene u javnom prevozu zbog polumaratona

Gradski prevoz

22.novembar 2026. A.P.

Izmenjen prevoz zbog polumaratona: Koje ulice su zatvorene, a koje linije ne rade?

Beogradski polumaraton menja režim saobraćaja na Novom Beogradu. Ulice na trasi trke biće zatvorene od 7.30 do 14 časova, a pojedine linije gradskog prevoza neće saobraćati

Beli jastuci

Region

22.novembar 2026. I. M.

Beli jastuci za Periša: Protest Zagrebu zbog mladića preminulog u psihijatrijskoj klinici

Kristian Josip Periš (32) preminuo je pre mesec dana u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan. Porodica zahteva izmene propisa o fizičkom sputavanju pacijenata i utvrđivanje odgovornosti zaposlenih

Društvo

21.novembar 2026. S. Ć.

MUP: Nestao sedamnaestogodišnji Andrej Davidović

MUP je aktivirao sistem "Pronađi me" zbog nerstalog sedamnaestogodišnjeg AndrejaDavidovića iz Zemuna, lica sa posebnim potrebama

Društvo

21.novembar 2026. S. Ć.

Sanacija krova Grafičko-medijske škole zavisi od Šapića

Iako je krov Grafičko-medijske škole više puta saniran, postoji opasnost od urušavanja. Školi je rečeno da se čeka odluka Šapića

Privođenje Ilije Kostića

Društvo

21.novembar 2026. B. B.

Slučaj policijske torture nad penzionerom i dalje bez sudskog epiloga

Penzonera Iliju Kostića su nakon privođenja fizički napala dvojica muškaraca u civilu. Jedan ga je snažno udario kolenom u u predeo prepona. Zbog zadobijenih povreda, nekoliko dana kasnije amputiran mu je testis

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure