

Iz keca u dvojku
Kladionice u Beogradu: Koliko ih zaista ima i gde se sve nalaze
Beograd je prepun kladionica i kockarnica, ali zvanične statistike ne postoje. Prema nezvaničnim procenama, broj lokala u glavnom gradu se kreće od 655 do više od 1.400




Na zgradi Kolarčeve zadužbine postavljena je solarna elektrana. Očekuje se da će doneti uštedu od 4.500 evra godišnje
U godini kada je podnela kandidaturu za upis na Uneskovu Listu svetske kulturne baštine, Zadužbina Ilije M. Kolarca napravila je veliki korak ka održivoj budućnosti i odgovornom društvenom razvoju, piše portal Klima 101.
Na krovu zgrade Zadužbine Ilije M. Kolarca u Beogradu, jedne od najznačajnijih kulturnih institucija u Srbiji, postavljena je solarna elektrana. Time je ova ustanova, u godini kada je podnela kandidaturu za upis na Uneskovu Listu svetske kulturne baštine, napravila veliki korak ka održivoj budućnosti i odgovornom društvenom razvoju.
Ovaj solarni sistem je isplativa, dugoročna investicija koja će godišnje proizvoditi 30.000 kilovata električne energije.
Procenjena vrednost te energije donosi trenutnu uštedu na računima od oko 4.500 evra godišnje. Neto finansijska korist za Zadužbinu iznosi najmanje 900 evra godišnje, pa se tokom 15 godina korišćenja očekuje minimalna ukupna korist od 12.000 evra.
Pored novčanih benefita, projekat značajno doprinosi zaštiti životne sredine smanjenjem emisija ugljen-dioksida za oko 30 tona godišnje.
„Ne samo da će time Kolarčeva zadužbina imati značajnu uštedu električne energije, što je svakako za nas prioritet, već smo značajno zakoračili u zelenu agendu, čineći sve da i u domenu energetike pokažemo svest i odgovornost”, rekao je Aleksandar Peković, direktor Zadužbine Ilije M. Kolarac.
Kako se navodi u saopštenju, ovaj energetski projekat realizovan je kroz savremeni model ugovora o energetskoj usluzi (Energy Performance Contracting, EPC).
Ključno je da Zadužbina nije imala nikakve troškove ulaganja: ceo posao se isplaćuje od ostvarenih ušteda. Time je projekat u potpunosti usklađen sa ciljevima održivog razvoja i načelima cirkularne ekonomije. Projekat obuhvata kompletan proces, od projektovanja i finansiranja do instalacije sistema, njegovog održavanja i garantovane energetske proizvodnje.
Osim same solarne elektrane, projekat je obuhvatio i potpunu sanaciju dotrajalog krova koji je godinama prokišnjavao, čime je Zadužbina rešila i jedno važno infrastrukturno pitanje.
„Da nije bilo naših partnera koji razumeju i podržavaju najznačajniju, nezavisnu zadužbinu kulture koja postoji i kontinuirano radi već 148 godina, ne bismo danas imali instalirane solarne panele i saniran krov”, naglasio je Aleksandar Peković.
„Kao i sama Zadužbina, i ovo je ulaganje u budućnost.”
Ovim projektom potvrđuje se posvećenost Zadužbine održivim vrednostima, zasnovanim na amanetu njenog osnivača, srpskog trgovca i zadužbinara Ilije M. Kolarca (1800-1878).
Kolarčev amanet je zasnovan na tri stuba Zadužbine: nauka, kultura i znanje. Implementacijom projekta solarne elektrane, Zadužbina pokazuje da je čuvanjem i sinergijom moguće pronaći najbolja održiva rešenja bazirana na ovim stubovima, te da se amanet poštuje i u domenu energetske tranzicije.
Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!


Beograd je prepun kladionica i kockarnica, ali zvanične statistike ne postoje. Prema nezvaničnim procenama, broj lokala u glavnom gradu se kreće od 655 do više od 1.400


Počele su Zimske olimpijske igre u Italiji. Na njima Srbija ima troje predstavnika koji će se narednih dana boriti za olimpijska odličja


Film „Grešnici“, favorit za Oskare, pokazuje da su vampiri evergrin. Vampir je jedina srpska reč koju izgovara ceo svet


Milano i Kortina d'Ampeco čekaju sportski svet. U petak (6. februar) će na stadionu „San Siro“ biti svečano otvorene 25. Zimske olimpijske igre. Ima li Srbija svoje predstavnike i kako se domaćin nosi sa ekološkim i organizacionim problemima


EU planira izmene digitalnih pravila kroz Digitalni omnibus, što izaziva zabrinutost zbog potencijalnog slabljenja standarda zaštite podataka
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve