
Naši susedi
U Beogradu je otvorena škola za hrvatski jezik
U Beogradu su, prvi put, počeli da se održavaju časovi hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture. Hrvatski jezik se kao izborni predmet izučava u 15 škola u Vojvodini
Srbija godišnje proizvede oko milijardu i 145 miliona kubnih metara otpadnih voda, ali se prečisti manje od 15 odsto
Svake godine u Srbiji se u prirodu izlije količina fekalija koja bi napunila 120.000 olimpijskih bazena – polovina toga samo u glavnom gradu.
Prema podacima Zavoda za statistiku iz 2019. godine, Srbija godišnje proizvede oko milijardu i 145 miliona kubnih metara otpadnih voda, ali se, prema Eurostatu, prečisti manje od 15 odsto.
Beograd dobija Ekspo, a trećina stanovništava i dalje bez kanalizacije
Beograd je jedina evropska metropola koja otpadne vode izbacuje direktno u Savu i Dunav.
I dok se u okviru priprema za međunarodnu specijalizovanu izložbu Ekspo 2027. godine najavljuju projekti koji će promeniti izgled glavnog grada, trećina stanovništva i dalje nema kanalizaciju.
I dalje se čeka na završetak Interceptora, čija gradnja je započeta još sedamdesetih godina.
Za taj posao izabrana je 2020. godine kineska firma China Machinery Engineering Corporation (CMEC).
Prema idejnom rešenju, nakon izgradnje kanalizacione mreže, sve otpadne vode koje se trenutno ispuštaju u Savu i Dunav trebalo bi da se šalju na preradu u fabriku u Velikom Selu, čija izgradnja se godinama najavljuje.
Poslednje procene su bile da će biti gotova 2025. godine, kako je obećavala bivša predsednica Vlade Ana Brnabić, odnosno 2029. godine, prema najavama bivšeg ministra građevinarstva i infrastrukture Gorana Vesića.
Ipak, na terenu nema ni naznake radova.
Na mestu gde bi trebalo da stoji jedna od obećanih fabrika i dalje je livada, sa ostacima betonskih konstrukcija obraslih u korov i travu.
Iz zemlje vire šipovi, a opozicija ukazuje na to da vlast nije menjala samo datume početka i završetka radova, već i cenu.
Prema prvim tvrdnjama predstavnika vlasti cena je bila pola milijarde evra, ali je ubrzo narasla na milijardu evra, navodi odbornik opozicionog Pokreta slobodnih građana Stefan Simić.
Iz kabineta gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića nema odgovora na pitanja N1 o izgradnji fabrike za preradu otpadnih voda i njenoj ceni.
Kako je u drugim gradovima?
Iako najveći grad u Srbiji, Beograd u ovom problemu nije usamljen. Na fabrike za preradu otpadnih voda čekaju i građani Novog Sada, Niša, Zrenjanina, Požarevca, Kraljeva, Čačka i Užica.
Predstavnici vlasti obećavaju da će ovaj problem do 2027. godine skoro u potpunosti da reše, uz ulaganje od pet milijardi evra. U junu prošle godine, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture objavilo je studiju koja skenira stanje stvari na terenu.
„Ministarstvo u ovom trenutku sprovodi programе i projеktе izgradnjе komunalnе kanalizacionе infrastrukturе u okviru kojih jе planirana izgradnja ili rеkonstrukcija 177 postrojеnja za prеradu otpadnih voda u Rеpublici Srbiji”, navodi se u studiji.
Međutim, u ovom trenutku u državi postoji tek 50 takvih postrojenja, od kojih neka nisu u funkciji, a neka su potpuno devastirana.
„Rezultati nisu zadovoljavajući ni optimalni, ni u smislu zaštite životne sredine, niti u ekonomskom smislu”, kaže Mirko Popović iz nevladinog Regulatornog instituta za obnovljivu energiju (RERI).
Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi” u odgovoru za N1 procenjuje da je za izgradnju funkcionalnih postrojenja za preradu otpadnih voda i kanalizacione mreže i zbrinjavanje mulja u gradovima potrebno oko 10 milijardi evra.
„Pretpostavka je da ova investicija može da se realizuje u narednih 10 do 15 godina”, navode u Institutu.
Šta je sve obećano?
Plan države je da do 2027. godine izgradi kanalizaciju za dva i po miliona ljudi.
Na pitanja dokle se sa izgradnjom kanalizacije stiglo i hoće li ovaj cilj biti ispunjen, od predstavnika vlasti N1 nije dobio odgovor.
„Sudeći po dosadašnjoj dinamici planiranja i izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda i kanalizacione infrastrukture nema nikakve sumnje da će Srbija u 2027. godini biti u sličnoj situaciji u kojoj je sada. Možda i goroj jer stara infrastruktura zahteva održavanje”, kaže Mirko Popović iz RERI-ja.
U poslednjem setu obećanja o boljem i kvalitetnijem životu, u svom programu „Skok u budućnost”, Vlada priznaje da bi rešavanje pitanja otpadnih voda i kanalizacije imalo nemerljiv efekat – očuvala bi se pijaća voda, sprečilo zagađenje reka koje je na kritičnom nivou, a Srbija bi ispunila neke od ključnih stavki na svom evropskom putu.
A taj put biće dug, jer je u Evropi po tom pitanju jedino lošija Malta, dok je prosek Evropske unije pet puta bolji.
Kada je reč o zemljama u regionu, Albanija preradi oko 26 odsto otpadnih voda, a Mađarska više od 80 odsto.
U Evropi postoje i zemlje koje prerađuju 100 odsto otpadnih voda, a u samom vrhu su Holandija, Norveška i Austrija.
Izvor: N1
U Beogradu su, prvi put, počeli da se održavaju časovi hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture. Hrvatski jezik se kao izborni predmet izučava u 15 škola u Vojvodini
Skupština opštine Stari grad pokrenula je inicijativu da se zaštiti čuveni „krug dvojke“ i da tramvajska linija postane kulturno dobro i turistička atrakcija prestonice
Poziv je usledio zbog dokumenta studenata u kom je navedeno šta je plan studentskog protesta tokom vojne parade
Dok su se studenti i nezadovoljni građani digli i od tada ne miruju, režim izgleda za godišnjicu ljudske, ali i političke stragedije u zemlji, sprema otvaranje Železničke stanice u Novom Sadu
Prva generacija regruta mogla bi u kasarne već početkom 2026. Rok bi trajao 75 dana, ali ne za sve – mlađi muškarci bi išli duže, stariji nešto kraće, a oni sa prigovorom savesti bi proveli čak 155 dana u „civilnoj službi“
Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve