img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Festival

Heliks: Kako spojiti nauku i književnost

18. avgust 2025, 15:20 S.Ć.
festival savremene skandinavske književnosti
Copied

Dvadeset godina rada, izdavačka kuća „Heliks“ obeležava Festivalom savremene skandinavske književnosti predstavljajući autore koji spajaju književnost i nauku, pričajući o antropocenu – našem dobu

Izdavačka kuća „Heliks“ izdvaja se po naučnopopularnim knjigama, koje nisu česte  među ovdašnjim izdavačima. Osnovana je pre 20 godina u Smederevu, a jubilej obeležava dvodnevnim Festivalom savremene skandinavske književnosti, 19. i 20. avgusta u Beogradu, u galeriji Artget Kulturnog centra, i u Štrik kafe knjižari.

Festival je deo projekta dugačkog naslova Svet u kojem živimo i svet koji ostavljamo za sobom: suočavanje sa antropocenom. Cilj ovog projekta je da pomoću knjiga prevedenih sa osam manjih jezika koje se bave naukom, predstavi odraze nauke u savremenoj evropskoj književnosti, s posebnim akcentom na antropocen.

Dva skandinavska romana

Kako za „Vreme“ objašnjava urednica „Heliksa“ Katarina Ješić, fokus Festivala savremene skandinavske književnosti su „dva izuzetna skandinavska romana – Daning–Krugerov efekat švedskog autora Andresa Stupendala, koji je gost festivala, i Nasloni svoju usamljenost, polako, na moju norveške književnice Klare Veberg.“

S obzirom da je „Heliks“ od osnivanja posvećen promovisanju nauke, „i ovim festivalom smo hteli da naglasimo koliko su naučni fenomeni i procesi inspirativni za savremene autore, ali i koliko književnost može biti moćan medij za isticanje naučnog načina razmišljanja“, kaže Katarina Ješić.

Navodi da „Stupendalov roman otvara razgovor o psihološkom fenomenu Daning–Krugerovog efekta, dok Veberg, matematičarka i književnica, gradi priču oko života Rakel, matematičarke koja pak, piše o Sonji Kovaljevskoj, prvoj ženi profesorki matematike. Klara Veberg je doktorirala na fraktalnoj geometriji i ovaj matematički pojam je utkala i u strukturu romana.“

Na Festivalu, u okviru promocije romana Klare Veberg, o psihološkim aspektima Daning–Krugerovog efekta govoriće dr Kaja Damnjanović, profesorka psihologije.

Tribina

Drugog dana festivala je tribina „Naučnice u književnosti“, na kojoj će Katarina Ješić sa  matematičarkom Aleksandrom Ravas razgovarati o položaju žena u nauci, naročito u STEM oblastima, ali i o poznatim naučnicama kroz istoriju koje su utkale put današnjim naučnicama, uključujući i Sonju Kovaljevsku o kojoj Klara Veberg piše.

„Na ovaj način, festival postaje platforma koja ne samo da promoviše književnost skandinavskih pisaca, već podstiče i kritičko mišljenje, razmenu znanja i interdisciplinarni dijalog. To je u potpunom skladu sa misijom Heliksa – da gradi široke vidike, budi radoznalost i otvara prostor za promišljanje najvažnijih pitanja savremenog sveta“, kaže Katarina Ješić.

 

Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.

 

Tagovi:

antropocen Heliks Festival skandinavske književnosti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Konkurs za kulturu

16.maj 2026. Sonja Ćirić

Po Sekretarijatu za kulturu Beograda najviše treba pomoći folklor i SNS

Prema rezultatima gradskog konkursa za sufinansiranje projekata iz kulture, najviše novca odvojeno je za projekte folklora, i članova i pristalica SNS-a, pa je zato jedva ostalo za izložbu SANU „Sveti Sava“, i ništa za izdavače i pozorišta

Pesma Evrovizije

16.maj 2026. S. Ć.

Pesma Evrovizije: Da li redosled ide na ruku Fincima

Momci iz „Lavine“ koji predstavljaju Srbiju na Pesmi Evrovizije nastupaju deveti u finalu takmičenja, a Finci, koji se smatraju favoritima su 17, što je njihov srećan broj

Premijera

16.maj 2026. S. Ć.

Već četvrta operska premijera Narodnog pozorišta ove sezone

Repertoar Opere Narodnog pozorišta ove sezone obogaćen je sa četiri naslova, a Drama i Balet samo sa po jednim. Da li je to samo sticaj okolnosti?

Intervju

16.maj 2026. Bojan Bednar

Balerina Jana Zimonjić: Lični doživljaj baleta je ključ slobode

Umetnik ima svoj lični doživljaj koreografije i uloge i to je ključ slobode koju mi balet pruža – kaže Jana Zimonjić, dobitnica ovogodišnje nagrade “Terpsihora”

Digitalizacija

16.maj 2026. S. Ć.

Selaković: Digitalizacija ustanova kulture znači manje redova tokom EXPO-a

Ustanove kulture biće povezano u jedinstvenu mrežu Državnog data centra, što je po ministru kulture Nikoli Selakoviću veoma važno za EXPO

Komentar
Aleksandar Vučić ispred Skupštine sa bedžom sa slovom

Pregled nedelje

Kako je Vučić konačno postao navijački vođa

Zašto je ulično nasilje postalo sve što Vučić može da ponudi građanima? Zbog čega je ono postalo bensendin za najtvrđe naprednjačko-radikalsko biračko telo? I čime je dokazao da ni malo ne poznaje ulicu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1845
Poslednje izdanje

Intervju: Darko Rundek, muzičar i pesnik

Želim da podržim studente, jer najiskrenije – to i moram Pretplati se
Političko gledanje u budućnost

Sjaj i beda istraživanja javnog mnjenja

Dobrica Veselinović, ZLF

Bojim se tučnjave svih protiv sviju

Kopanje tunela u centru Beograda

Majstore, dokle ide “mali metro”?

Uticaj oruđa veštačke inteligencije na obrazovanje

AI (i) univerzitet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure