
Politička kriza
Protesti i vlast: Sa „mafijom“ nema dijaloga
Sagovornici „Vremena“ saglasni su da je politički dijalog u trenutnoj situaciji nemoguć. Koji je onda izlaz iz doboke političke krize i talasa nasilja
Video-snimci iz Teherana koji kruže društvenim mrežama prikazuju ogromne saobraćajne gužve na auto-putevima, dok mnogi pokušavaju da napuste grad. Ispred benzinskih pumpi stvaraju se dugi redovi, a goriva je sve manje
„Teško je poverovati da smo u ratu“, kažu očevici. „Ne znamo kada — i još gore, gde — bi sledeća raketa mogla pasti.“
Izraelska vojska je 13. juna započela napade na Iran sa ciljem da omete iranski nuklearni program. Gađani su nuklearni objekti, proizvodni pogoni za rakete, kao i naftna i gasna polja, prenosi DW.
Takođe, ciljani su i nuklearni naučnici i oficiri Revolucionarne garde u svojim domovima.
Iran je uzvratio raketnim napadima na izraelske gradove.
Do ponedeljka ujutru, u Izraelu je poginulo najmanje 24 ljudi, a ranjeno gotovo 600.
Teheran, u poređenju sa izraelskim gradovima, sa više od 15 miliona stanovnika, nema skloništa ni sisteme za rano upozoravanje. Mnoge mete nalaze se u gusto naseljenim delovima grada.
Prema informacijama iranskog Ministarstva zdravlja, do nedelje popodne u izraelskim napadima poginulo je 224 ljudi, a više od 1.200 je ranjeno, uglavnom civila.
Nemoć civila u unakrsnoj vatri sukoba
„Iranski civili našli su se u unakrsnoj vatri“, istakla je iransko-američka analitičarka Holi Dagres, viša saradnica Vašingtonskog instituta.
Naglasila je za DW koliko je važno razumeti težak položaj „nemoćnih, običnih Iranaca“, ljudi „koji nemaju sirene za vazdušnu opasnost da ih upozore“.
Degres je objasnila kako su Iranci duboko šokirani i uplašeni, istovremeno i ljuti, jer se nalaze usred sukoba.
„Već 46 godina žive pod Islamskom Republikom koja vodi rat protiv sopstvenog naroda. Ova situacija je posledica odluka režima koji ljudi više ne žele. Iako broj civilnih žrtava raste, Iranci ne žele rat niti krvoproliće. U ovom trenutku su potpuno nemoćni“, rekla je ona.
Mnogi ne znaju kako da se zaštite ili gde da pobegnu.
Portparolka iranske vlade Fatemeh Mohadžerani savetovala je stanovništvo da potraži sklonište u stanicama metroa, džamijama i školama.
„Obezbedićemo da im to bude dostupno 24 sata dnevno“, obećala je Mohadžerani.
No, ova izjava izazvala je kritike na društvenim mrežama, gde su mnogi Iranci pitali: „Koje škole ili džamije su ikada građene kao skloništa od raketa?“
Sociolog Mehrdad Darvišpur, profesor na Univerzitetu Melardalen u Švedskoj, napisao je za DW: „Ovo nije rat između iranskog i izraelskog naroda – i mora se završiti što je moguće pre. Jedini način da se spreči dalje nekontrolisano razaranje jeste da svi koji podržavaju mir i demokratiju izvrše globalni pritisak da se zaustave izraelski napadi i primora Iran na pregovore.“
Teheran pod pritiskom
Strah i bespomoćnost među iranskim stanovništvom sve više rastu.
U ponedeljak ujutru, izraelski ministar odbrane Izrael Kac zapretio je direktnom odmazdom Teheranu nakon noćnih iranskih napada u kojima je u Izraelu poginulo više ljudi. „Narod Teherana će uskoro snositi posledice“, napisao je Kac.
„Želim da jasno kažem – nema nameru da se nanese šteta civilima u Teheranu, za razliku od ubilačkog režima koji pogađa narod Izraela“, rekao je Kac samo nekoliko sati nakon preteće izjave.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu takođe je upozorio građane Teherana, rekavši „Evakuišite se! Preduzimamo mere.“
Ipak, i dalje nema jasnih informacija o tome gde bi stanovnici trebalo da odu i gde bi zaista mogli biti bezbedni.
Sagovornici „Vremena“ saglasni su da je politički dijalog u trenutnoj situaciji nemoguć. Koji je onda izlaz iz doboke političke krize i talasa nasilja
U otvorenom pismu predsednici parlamenta Ani Brnabić, Dragan Maršićanin ocenio je da vlast u Srbiji snosi odgovornost za događaje nakon 1. novembra i da su izjave Brnabić pokušaj zaštite „mafijaške družine“.
Srpska napredna stranka objavila je video poziv za mitinge protiv blokada u pedeset mesta širom zemlje. Režimski tabloidi pišu da će okupljanja biti „mirna i dostojanstvena“. Studentoi kažu da će na skupove SNS-a ljudi biti dovoženi autobusima
Nakon tužilačkog, u Srbiji imamo i svojevrsni „sudijski državni udar”. Tako vlast vidi tužioce i sudije koji se drže zakona i odbijaju da rade po nalogu izvršne vlasti. Glavni tužilac Nenad Stefanović je glavni adut Aleksandra Vućića da pravosuđe sprovodi njegovu volju
Ispred novosadskog Suda nastavljena je blokada koju su organizovali studenti u znak protesta zbog pritvaranja demonstranata. Policija je rasterala okupljene i privela jednog studenta, dok je ulica ispred zgrade zatvorena za saobraćaj
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve