Usred studentskih protesta i političkih tenzija, redakcija lista „Politika“ našla se u centru afere – dve iskusne urednice suočene su sa otkazima za koje tvrde da su kazna zbog izraženog građanskog stava. Bez pisanog rešenja, bez objašnjenja, ali s jasnom porukom: lojalnost studentima ne prašta se u sistemu pod kontrolom vlasti
Urednica Vikend izdanja „Politike“ Sandra Gucijan i urednica Hronike Dorotea Čarnić obaveštene su da će odlukom vlasnika ovog lista Bobana Rajića biti proglašene tehnološkim viškom, odnosno da će njihova radna mesta novom sistematizacijom biti ukinuta.
Kako ističu za UNS, ovu informaciju dobile su usmeno u redakciji pre nekoliko dana.
Na oglasnoj tabli „Politike“ objavljena je naslovna strana Odluke o izmenama i dopunama Pravilnika o sistematizaciji poslova „Politika novine i magazini“ d.o.o, sa jučerašnjim datumom donošenja.
Ipak, sadržaj ove Odluke, Gucijan i Čarnić do trenutka objavljivanja teksta nisu mogle da vide jer je vitrina oglasne table „zaključana“.
Kako navode, od dana donošenja i objavljivanja Odluke potrebno je da prođe osam dana da bi ona stupila na snagu. To praktično znači da one još uvek rade i odlaze na posao, iako su dobile usmenu informaciju da će im radna mesta biti ukinuta.
Foto: UNS Oglasna tabla „Politika novine i magazini“
Otkaz je, smatraju urednice, isključivo političke prirode.
One ističu da je odluka u najmanju ruku čudna, što zbog ukidanja ovako važnih pozicija, što zbog činjenice da u „Politici“ ionako ima manje novinara nego što je potrebno za redovan rad.
„Često se radi prekovremeno, a urednici, pored svog uredničkog posla, pišu i vesti i izveštaje, intervjue… Uslovi su za rad su loši, plate niske, a zbog nedostatka novinara jedva pokrivamo sve zadatke. Viška nemamo“, kažu one.
Nismo skrivale da podržavamo studente – otkaz je upozorenje ostalima
Kako navodi Dorotea Čarnić, ona i koleginica Gucijan veruju da otkaz ima političku pozadinu s obzirom na to da obe „od pada nadstrešnice i početka studentskih protesta nisu krile da podržavaju studente“.
„Mislimo da je važno u ovakvim vremenima iskazati stav. I mi smo ga iznosile, bez straha. Ono što je, verujem, ključno, je da smo našim jasnim stavom predstavljale opasnost za disiplinu u redakciji i da je otkaz nama zapravo način da se zaplaše ostali novinari ’Politike’“, rekla je za UNS Čarnić.
Ona, kako kaže, u „Politici“ radi već 24 godine. Sandra Gucijan i duže, 31 godinu.
Za sve to vreme, kako ističe Sandra Gucijan, pridržavale su se profesionalnih standarda, poštovale „Politikinu školu novinarstva“, etičke standarde i zakone. Za svoj rad dobijale su nagrade i priznanja, ali i veliko poštovanje koleginica i kolega.
Nikada, kaže, nisu povredile radne obaveze, niti uradile bilo šta što bi moglo da rezultira otkazom.
„Posao u hronici podrazumeva i bavljenje delikatnim temama kao što su pad nadstrešnce, zvučni top, napadi na studente, korupcija, kriminal… Nisam se uvek poslednjih meseci slagala sa uređivačkom politikom, jer nisam želela da učestvujem u tome da svojim pisanjem i uređivanjem na bilo koji način zaštititim odgovorne za teška krivična dela. Moji politički stavovi ni na koji način nisu mogli da nanesu štetu listu ‘Politika’, niti su uticali na moju profesionalnost“, rekla je Čarnić.
Kako kaže, zbog toga se dešavalo da joj budu „srušene“ čitave strane, izbacivani tekstovi ili fotografije.
Urednice navode da u redakciji imaju veliku podršku koleginica i kolega, ali da se novinari plaše odmazde i zbog toga ne govore javno.
Kako kažu, niko im se zvanično nije obratio i saopštio razloge ovakvog postupka poslovodstva.
„Glavni urednik Marko Albunović je u četvrtak potpisao inicijativu kojom je potvrdio da mu nisu potrebna ova dva radna mesta, nakon čega se pokreće proces promene sistematizacije. Odmah sutradan otišao je na odmor. Nije nam se obratio, nije nas obavestio, niti je kolegijum upoznao sa novonastalom situacijom“, rekla je Gucijan.
To je čovek, dodala je, sa kojim svakoga dana sarađuju, te da je neprofesionalno i nekolegijalno tako postupiti.
Gucijan i Čarnić navode da će nakon što dobiju rešenje o otkazu pokrenuti postupak za zaštitu svojih radnih prava.
„Ovo je prvi put da se ovako momentalni otkazi daju u ‘Politici’, to se nikada ranije nije desilo. Do sada je bilo opomena, premeštaja, smena, umanjenja plata, ali ne i ovakvih otkaza. A to znači da se ovakva praksa, nažalost, može i nastaviti“, rekla je Gucijan.
Boban Rajić do trenutka objavljivanja ovog teksta nije odgovorio na pitanja UNS-a o razlozima za ovakvu odluku.
Isti vlasnik, isti recept – zbog podrške protestima novinarka Vojislava Crnjanski Spasojević dobila otkaz u „Novostima“
Podsetimo, novinarka „Novosti“, čiji je vlasnik takođe Boban Rajić, Vojislava Crnjanski Spasojević obratila se u januaru ove godine UNS-u pismom u kojem je navela da je dan nakon objavljivanja fotografije sa protesta ispred Ustavnog suda na svom „Instagram“ profilu dobila otkaz u „Novostima“.
Otpuštanju je prethodila njena javna kritika objavljivanja ličnih podataka studenata Lazara i Luke Stojakovića na portalu „Novosti“.
U rešenju za otkaz, kako je dodala, piše da je „usled tehnoloških, ekonomskih i organizacionih promena kod poslodavca prestala potreba za obavljanjem posla“.
Menadžment kompanije, odnosno direktorka koja je potpisala rešenje, kako kaže Crnjanski Spasojević, nije konsultovala urednike o potrebama redakcije.
Kuriozitet je da je u pitanju višestruko nagrađivana novinarka i da je potreba za obavljanjem posla prestala manje od mesec dana nakon što je dobila nagradu Kolegijuma „Novosti“.
Inače, prema članu 4 Zakona o javnom informisanju i medijima, zabranjena je neposredna i posredna diskriminacija urednika medija, novinara i drugih lica u oblasti javnog informisanja, naročito prema njihovoj političkoj opredeljenosti i uverenju ili drugom ličnom svojstvu.
UNS je nakon otkaza Crnjanski Spasojević istakao da je ovaj čin primer cenzure i eliminacije ljudi za koje poslovodstvo ocenjuje da nisu kontrolisani i podobni, kao i da ovakvo tretiranje novinara ugrožava njihov položaj i onemogućava im da javnost informišu o problemima u zajednici, a koji utiču na čitavo društvo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Vasić je u pritvoru skoro dva meseca, kao i studenti i aktivisti Lazar Dinić, Davor Stefanović, Srđan Đurić, Mladen Cvijetić i Lado Jovović, a okrivljeni su za pokušaj rušenja ustavnog poretka, na osnovu njihovog prisluškivanog razgovora, koji je emitovan na režimskim televizijama
„Srbija se nalazi se na raskrsnici. Sada moramo čuti neke jasnije odgovore na sasvim konkretna pitanja o tome šta će se u Srbiji dalje dešavati“, izvestilac Evropskog parlamenta Tonino Picula
Prijave za utvrđivanje nekademskog ponašanja protiv ministra prosvete Dejana Vuka Stankovića upućene su Etičkoj komisiji Fakulteta za obrazovanje učitelja i vaspitača
„Živimo pozitivni momentum u EU za proširenje i ovo je jasna prilika za Srbiju. Unija ostaje čvrsto posvećena pristupanju Srbije“, naglasio je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta
„Mi smo ovde da slušamo šta studenti očekuju i kako možemo pomoći da se Srbija demokratizuje i da se stane na kraj korupciji“, rekao je poslanik grupe Zelenih Gordan Bosanac
Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno
Ministarstvo za javna ulaganja podnelo je zahtev za građevinsku dozvolu za gradnju nove zgrade Beogradske filharmonije. S obzirom da se zna da je projekat preskup i da za njega nema para, deluje da je i ovo samo nova šarena laža
Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!