img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Andžej Volski: Želite li da sačuvate svoju slobodu

31. mart 2025, 19:13 Sonja Čirić
Foto: D. Muzisialek
Andžej Volski
Copied

„Možemo da zahvalimo Putinu i Trampu što su probudili Evropljane pitanjima: želite li da sačuvate svoju slobodu, želite li da sačuvate svoje demokratske ideje?”, kaže Andžej Volski, reditelj filma o intelektualcu i humanisti Jozefu Čapskom, koji će u sredu imati premijeru u Beogradu

„Jozef Čapski, svedok veka“ naslov je dokumentarnog filma o izuzetnom intelektualcu i humanisti o kome se malo zna. Film će biti prikazan u sredu 2. aprila u Evropskoj kući u Beogradu, u 18 časova. Događaj se organizuje u okviru poljskog predstavljanja Evropskoj uniji, a organizuju ga Poljski institut, Francuski institut i Evropska kuća.

Ukratko, Jozef Čapski (1896-1993) bio je poljsko-francuski slikar, pisac, kritičar umetnosti, istaknuti humanista koji je proživeo mnoge evropske turbulencije. Studirao je prava u Sankt Peterburgu tokom ruske revolucije, studirao slikarstvo u Varšavi i Krakovu.

Foto: Screenshot
Iz filma „Jozef Čapski“

Kao poljski rezervni oficir borio se protiv okupacionih nacističkih snaga u prvim nedeljama Drugog svetskog rata, a onda je bio u sovjetskom zatočeništvu u logorima Starobielsk i Griazovec. Istraživao je ubistva poljskih intelektualaca u Katinju, koje je naredio Staljin, a za koje su krivili Nemce. Nakon rata, nije se vratio u Poljsku. Nastanio se u regionu Pariza i sa intelektualcima okupljenim oko časopisa „Kultura“, nastojao je da predstavi velikane poljske kulture i sudbinu svoje domovine. Ugledni intelektualac, Čapski je pre svega bio slikar, i uvek je isticao da ga je slikarstvo održalo i dalo smisao njegovom životu.

Sovjetski ratni logor

Gost Beograda povodom prikazivanja filma „Jozef Čapski, svedok vremena“ je reditelj Andžej Volski, u Evropi poznat po biografskim filmovima.

„Mislim da nam uranjanje u tuđe biografije pomaže, bar donekle, da razumemo sopstveni život, čiji nam smisao često izmiče. Barem je tako u mom slučaju”, kaže tim povodom reditelj Andžej Volski za portal „Vremena”.

Dodaje da je „Čapski, svedok veka“ film iz 2015. godine, i da ga je producirao francusko-nemački kanal ARTE „i to u velikoj meri zahvaljjući angažovanju Andžeja Vajde i njegove supruge Kristine Zahvatović”.

Iz filma „Jozef Čapski“

Moguće je da će gledaocima najzanimljiviji biti delovi filma o periodu koji je Čapski proveo u sovjetskom ratnom logoru tokom Drugog svetskog rata. Andžej Volski priča da je „Čapski, koji je nekim čudom izbegao sudbinu oficira ubijenih u Katinu, pušten je 1941. godine na osnovu sporazuma Sikorski-Majski, i pridružio se novoformiranim poljskim oružanim snagama u SSSR-u, gde je, u ime generala Andersa, do aprila 1942. bio uključen u neuspešnu potragu za „nestalim” poljskim oficirima za koje se kasnije ispostavilo da su bili žrtve pokolja u Katinskoj šumi. Kao bivši ratni zarobljenik u Starobjelsku, svedočio je pred američkom Madenovom komisijom 1952. godine, gde je direktno okrivio Staljina i tadašnjeg šefa NKVD-a Beriju za zločin u Katinu.”

U kontekstu rata u Ukrajini

Sadašnji gledalac  će ovaj film Andžeja Volskog gledati u svetlu još uvek aktuelnog rata u Ukrajini, a on čak smatra da se „tragična sudbina Evrope u XX veku ogleda u bogatoj i nesvakidašnjoj biografiji Jozefa Čapskog”.

Iz filma „Jozef Čapski“

„Mislim da moramo pokušati da izbegnemo greške koje su Evropu dovele do katastrofe u prošlom veku. Rastući populizam i nacionalizam u Francuskoj, Nemačkoj, Poljskoj i – ovde bih zapravo mogao da pobrojim sve zemlje – predstavljaju ogromnu opasnost i neminovno vode ka još jednoj destrukciji, to je više nego očigledno. Ako ne izgradimo jaku nezavisnu Evropu, bićemo osuđeni na milost i nemilost Putina i Trampa.”

Traganje za istinom

Ovaj film je način, sredstvo, Volskog da, govoreći o Juzefu Čapskom, prenese gledaocima istinu do koje je ovaj intelektualac došao. Povodom činjenice da je mnogima u Evropi istina nedostupna, reditelj Volski kaže da se „samo u demokratskim državama može govoriti istina, a demokratija podrazumeva stalnu kontrolu nad političkom moći. U pravoj demokratiji ne može biti govora ni o kakvoj nekontrolisanoj političkoj vlasti. U međuvremenu primećujemo da se u mnogim zemljama dešava upravo suprotno – autoritarne vlade blokiraju slobodu govora. Moramo braniti ovu fundamentalnu slobodu po svaku cenu.”

Andžej Volski ističe da smo „verovali da će kraj Hladnog rata doneti konačnu pobedu demokratije i obezbediti slobodu budućim generacijama. Bili smo naivni. Autoritarizam se vratio u Rusiju, a Putinova oligarhija superbogatih pronašla je saveznike širom sveta.”

„U izvesnom smislu možemo da zahvalimo Putinu i Trampu što su probudili Evropljane pitanjima: želite li da sačuvate svoju slobodu, želite li da sačuvate svoje demokratske ideje? E pa, to možete samo zajedno, ujedinjeni, jaki u jedinstvu, inače ćemo vas smrviti”, ocenjuje reditelj Andžej Volski.

Tagovi:

Andžej Volski Evropska kuća Jozef Čapski Poljska
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Leks specijalis

20.novembar 2025. Sonja Ćirić

Poslanik Jovanov traži da se leks specijalis proširi do Slavije

SNS traži da se područje obuhvaćeno leks specijalisom proširi do Slavije i da se status kulturnog dobra ukine sa još 15 objekata među kojima su Amam kneza Miloša, Vaznesenjska crkva, Jugoslovensko dramsko pozorište, Studentski kulturni centar, Vlada RS...

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure