
Ekonomija
Zlatna groznica: Kad je kriza, investitori se vraćaju na staro dobro zlato
Cena zlata se definiše još od 17. veka, a početkom ove nedelje je oborila sve rekorde na berzama. Ko određuje cenu? I šta to znači za privatne investitore?
Za sve firme registrovane u Srbiji, članstvo u Privrednoj komori, a samim tim i plaćanje članarine je obavezno. Međutim, postoje privrednici koji odbijaju da plaćaju ovaj namet, jer smatraju da članstvom u PKS ne dobijaju nikakve benefite, te da bi članarina trebalo da bude dobrovoljna
Nakon opomene pred utuženje, firmi GBD, koja se bavi pružanjem usluga u oblasti tehničke zaštite objekata, u vlasništvu Miodraga Gavrilovića, stigla je i tužba od PKS zbog neplaćanja članarine. Dug za članarinu ove firme iznosi ukupno 102.516 dinara za period od tri godine. Konkretno, dug za 2021. iznosi 46.548, za 2022. iznosi 46.572, a za 2023. godinu 9.396 dinara.
U odgovoru na tužbu, zastupnici ove firme pre svega navode da se nameće pitanje postojanja kako privatnog tako i javnog interesa koji bi opravdao obavezno članstvo, a potom i obavezno plaćanje članarina na mesečnom nivou, piše Dunja Marić za Novu ekonomiju.
„Nemoguće je ne ukazati na princip autonomije volje, jedno od osnovnih pravnih načela koje štiti pravo pojedinca da slobodno odlučuje o svojim pravima i obavezama“, navela je firma GBD u odgovoru na tužbu.
„Osim navedenog principa autonomije volje, ukazujemo i na slobodu udruživanja. S tim u vezi, napominjemo da je Evropski sud za ljudska prava baš pitanje slobode udruživanja uvrstilo kao jedan od temelja demokratskog društva”, dodaje se.
Utvrđivanjem obaveznog članstva, a potom i obaveznog plaćanja članarine, navodi ova firma, pravo pojedinca da samostalno odluči da li će se pridružiti nekom udruženju ili organizaciji je ograničeno, odnosno, u ovom slučaju – sloboda udruživanja ne postoji.
GBD takođe dovodi u pitanje i jednakost različitih firmi pred zakonom. Naime, oni naglašavaju da, kako postoje firme koje su saglasne sa plaćanjem članarine, one koje misle suprotno „stavljene su na teret druge strane medalje”, čime je, kako navode, „očigledno povređen princip jednakosti pred zakonom”.
„Takođe, to je još jedan od osnovnih principa koje utvrđuje, između ostalog, i Evropski sud za ljudska prava, i to kao jedan od elementarnih principa svakog demokratskog društva. Isti sud ipak predviđa da bi u nekim slučajevima moglo postojati opravdanje za obavezno članstvo, ali samo ako postoji jasan društveni ili javni interes koji se time štiti. U konkretnom slučaju, postoji očigledan nedostatak takvog interesa, kao i nedostatak adekvatnih razloga za obavezno članstvo”, navodi GBD, naglašavajući da je obavezno plaćanje članarine posebno sporno imajući u vidu da nikada nisu koristili usluge ili benefite PKS.
Članarina obavezna, a benefita nema
Iz ove kompanije naglašavaju i da PKS nikakve beneficije ni ne pruža.
„Samim tim, bez postojanja bilo kakvih beneficija ili usluga koje PKS pruža svojim prinudnim članovima, postavlja se pitanje visine članarine i njene očigledne neproporcionalnosti i nepravičnosti, kako zbog navedenih razloga, tako i jer ne postoji precizna metodologija za utvrđivanje visine iste. Postavlja se i pitanje karaktera članarine, kao i njenog legitimnog naziva. Kako jedno ovakvo nelegitimno zakonsko rešenje ne smatrati parafiskalnim nametom privredi, gde bi, u situaciji u kojoj nema slobode izbora udruživanja, članarina morala da se naziva pravim imenom – porez ili taksa? Dakle, i sam naziv članarine je neprimeren i neadekvatan jer udruženje po definiciji podrazumeva, kao što smo već ukazali, slobodu udruživanja i dobrovoljnost, a time bi, prostom logikom stvari i vodeći se temeljnim načelima evropskog prava i demokratskim principima, plaćanje članarine trebalo da podrazumeva slobodan izbor”, navodi firma GBD.
Ova firma, niti njeni zastupnici, nikada se nisu učlanili u PKS, odnosno nisu potpisali pristupnicu. Za to, doduše, nisu imali ni želju. PKS takođe, kako navode iz ove firme, nikada nije dostavila nijednu informaciju o načinu organizovanja, niti pravima članova.
„Ako Tužilac (PKS, prim. aut) smatra da je Tuženi (GBD, prim. aut) član, onda je to pod prinudom, jer jasno iskazane slobodne volje o članstvu nije bilo, niti je ima. Ne može članstvo biti prinudno, pa makar i po osnovu Zakona, jer je takva konstrukcija članstva u suprotnosti sa Ustavnim normama o autonomiji volje. Tuženi ne prihvata i neće da bude član nečega što ne zna čemu služi, kakva je uloga i korist Tužioca u društvu i privrednim odnosima. Ne postoji nikakva transparentnost u radu i trošenju pribavljenih sredstava Tužioca, te se sa pravom postavlja pitanje opravdanosti i odgovornosti trošenja finansija od strane Tužioca i njegovih predstavnika“, navodi se.
Firma „GBD” dodaje i da ne želi da učestvuje u radu, niti pomaže rad takve organizacije.
Na kraju, oni zaključuju da je tužba neosnovana.
„Postoje drugi pravni i demokratski mehanizmi i alternativne opcije za zaštitu
interesa tužioca, a ugrožavanje osnovnih pravnih i ekonomskih načela, i zadiranje u suštinska prava svojih članova, i tuženog konkretno, definitivno nije jedan od načina”, zaključuje se u odgovoru na tužbu.
Inače, Privredni sud u Beogradu presudio je, u junu prošle godine, da firma GBD mora da namiri svoja dugovanja i uz to plati i zateznu kamatu.
Podsećamo, članarina u PKS je uvedena 2017. i obavezna je za sve firme registrovane u Srbiji. Iznos koji firme plaćaju zavisi od njihovog godišnjeg prihoda i klasifikacije privrednog društva. Tako manje firme imaju niže troškove članarine od firmi sa velikim prihodima, o čemu je Nova ekonomija već pisala.
Cena zlata se definiše još od 17. veka, a početkom ove nedelje je oborila sve rekorde na berzama. Ko određuje cenu? I šta to znači za privatne investitore?
Advokatska kancelarija „Vuković i partneri AOD“ ovih dana slala je opomene malim privatnim firmama za neplaćenu članarinu Privrednoj komori Srbije. Komora potražuje sve zaostale članarine i zateznu kamatu počev od 2017. pa do kraja 2024. godine, uz pretnju utuženjem
Stigla je zvanična potvrda SAD da odlažu sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) do 28. aprila, saopštila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović
Kineska kompanija Ziđin pronašla je novo ležište bakra i zlata, sedam kilometara jugoistočno od rudnika Čukaru Peki u blizini Bora
Generalni direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović nada se odlaganju američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije „i do tri meseca“. Vučić, sa druge strane, kaže da Rusi žele da zadrže vlasništvo u NIS-u „po svaku cenu“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve