img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sve je bruto i neto

Beograd i Zagreb zajedno protiv sankcija NIS-u: Interes jači od politike

28. februar 2025, 14:10 N. R.
Foto: Freepik / Fanjianhua
Naftovod
Copied

Srbija i Hrvatska našle su se na istoj strani u pokušaju da spreče američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS). Dok Beograd nastoji da očuva energetsku stabilnost, Zagreb se zalaže za zaštitu ekonomskih interesa i očuvanje tranzitnih prihoda

Beograd i Zagreb su u čudnoj koaliciji protiv američkih sankcija NIS-u. Srbija bi da predupredi energetski kolaps, a Hrvatska da zaštiti poslovne interese i spreči naftovod između Srbije i Mađarske, piše FAZ, prenosi Dojče vele.

Američke sankcije protiv Naftne industrije Srbije (NIS) odložene su za mesec dana, rekao je u četvrtak predsednik Aleksandar Vučić. To znači da se za rešenjem i dalje traga, a do sada se tragalo uzaludno.

Ugledni nemački Frankfurter algemajne cajtung (FAZ)u opširnom članku piše o mogućim posledicama takvih sankcija. U tekstu se navodi da je NIS jedna od najmoćnijih firmi u Srbiji, koju je Gazprom svojevremeno kupio budzašto, u zamenu za podršku Moskve po pitanju Kosova.

„NIS je monopolista u mnogim oblastima poslovanja. Ali, ne ide čitava dobit u Moskvu. Rusija njime finansira sopstvenu propagandu u Srbiji ili se ukazuje kao sponzor, recimo fudbalskog kluba Crvena zvezda“, piše u tom tekstu novinar Mihael Martens.

Podseća da je administracija prošlog američkog predsednika Džoa Bajdena tražila potpunu promenu vlasništva u NIS-u, ali da je pitanje da li će i vlast Donalda Trampa slediti takav zahtev.

„Ako sankcije zbilja stupe na snagu, to bi Srbiju strefilo snažno – a i susedna Hrvatska, članica EU, osetila bi posledice“, piše frankfurtski list.

Jer, skoro sav uvoz nafte u Srbiju ide preko naftovoda JANAF, od hrvatske jadranske obale ka Srbiji. Hrvatska državna firma koja kontroliše gasovod najavila je da bi, u slučaju američkih sankcija, prekinula dotok nafte ka Srbiji što bi i Hrvatsku koštalo para od tranzita. NIS je najbolja mušterija JANAF-a jer kupuje trećinu nafte koja teče kroz Hrvatsku.

„Krajnje ozbiljna stvar“

„U Srbiji bi pak kriza mogla da bude mnogo ozbiljnija. Doduše, zemlja može da uvozi naftu brodovima preko Dunava, ali to bi bilo skupo iznuđeno rešenje. Ako bi se sankcije dosledno primenile, srpska privreda bi bila bez redovnog snabdevanja naftom“, piše FAZ.

„Tako nešto je zemlja poslednji put doživela tokom balkanskih ratova i sankcija devedesetih godina, kada se švercovani benzin prodavao uz drum u plastičnim flašama“, dodaje se u članku.

Podseća se da je Vučić rekao kako je stvar krajnje ozbiljna i da je poslednjih meseci bilo mnogo razgovora Beograda i Moskve – ali bez rezultata.

Sredinom februara je šef diplomatije Marko Đurić leteo u Moskvu. Na konferenciji za štampu tamo je njegov ruski kolega Sergej Lavrov kritikovao „određene snage“ jer hoće da priguše srpsku ekonomiju.

Ali, kako piše Frankfurter algemajne, Lavrov nije rekao ništa o tome da li su Rusi spremni da prodaju NIS srpskoj državi ili nekoj drugoj firmi. Ili su pak spremni da posmatraju kako u savezničkoj Srbiji izbija teška ekonomska kriza.

„Danas Rusija tvrdi da NIS vredi oko 4,4 milijarde evra“, piše list. „S obzirom na monopolski položaj, interesenata ne bi trebalo da manjka. U srpskim medijima se kao mogući kupac pominjala azerbejdžanska naftna kompanija SOCAR“, piše list.

„To je politički moguće. Vučić je više puta izražavao divljenje klanu tamošnjeg vlastodršca Ilhama Alijeva“, piše list. No dodaje da je nedavno hrvatski premijer Andrej Plenković u Davosu pitao Alijeva o tome, a da je ovaj odvratio da od kupovine nema ništa.

Američko-ruski dogovor

Novinar Mihael Martens procenjuje da je „računica Beograda da će se srpski problem sa sankcijama rešiti u sklopu velikog američko-ruskog dogovora“.

Do tada, Zagreb iz sopstvenih interesa diplomatski pomaže Beogradu, intervenišući kod Amerikanaca.

Jedan non-paper, dakle neformalni dokument, koji je lansirao Zagreb skicira tu poziciju: Ceo poslovni model JANAF-a bio bi ugrožen u slučaju sankcija protiv NIS-a.

„Zagreb u ovom papiru ne nudi rešenje kako bi mogao da se potisne ruski uticaj u Srbiji bez sankcija protiv NIS-a. Ali, dokument se završava ozbiljnim upozorenjem koje u EU za sada prolazi neprimećeno: U oktobru 2022. su Srbija i Mađarska dogovorile gradnju naftovoda kojim bi srpska mreža na teritoriji Mađarske trebalo da se priključi na naftovod Družba, koji potiče iz komunističkih vremena“, navodi list.

Preko Družbe mađarski energetski koncern MOL dobija rusku naftu. Premijer Viktor Orban u to hoće da uključi i Srbiju. „Ako tako bude, to bi imalo ogroman značaj za moć Rusije u Srbiji“, piše FAZ i citira dalje iz hrvatskog dokumenta:

„Sankcije koje bi sprečile JANAF da figurira kao održiva alternativa za snabdevanje centralne i jugoistočne Evrope ne-ruskom naftom bi tako ohrabrile Srbiju da (…) uspostavi naftnu infrastrukturu koja omogućava prihvat ruske nafte.“

Iz Beograda se čuje da do 2027. treba da bude izgrađena naftna veza od Novog Sada do blizine Segedina.

Na kraju teksta, Frankfurter algemajne citira jedan „odlično upućeni izvor iz Zagreba“:

„Naravno da Hrvatska ima poslovni interesa da se taj naftovod ne izgradi. Ali to ne bi trebalo da bude samo hrvatska briga. Ako EU ne nađe pravne ili diplomatske mogućnosti da spreči izgradnju, onda će to biti poraz sa velikim značajem za region. Biće to najveći zamislivi poklon Putinu.“

Tagovi:

Srbija NIS Hrvatska Američke sankcije NIS
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Narodna banka Srbije

Ekonomija

21.novembar 2026. B. B.

Kreditni rejting Srbije ostao na nivou BB+

Prema proceni agencije Fič privredni rast bi ove godine mogao da dostigne 3,5 odsto, dok bi javni dug do 2028. trebalo da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a

Dejan Slijepčević, direktor GAT

Vesti

20.novembar 2026. A.P.

Vlasnik GAT-a u bekstvu zbog tendera u Leskovcu: Firma dobila posao od 80 miliona, budžetom bilo predviđeno upola manje

Vlasnik novosadske kompanije GAT Dejan Slijepčević u bekstvu je zbog sumnje na zloupotrebe u vezi sa javnom nabavkom u Leskovcu vrednom više od 80 miliona dinara. Šest osoba je uhapšeno, a slučaj ponovo otvara pitanja o poslovima firme koja se i ranije nalazila u fokusu javnosti

Niš, miting SNS

Ekonomija

20.novembar 2026. I. M.

Studentska lista traži obustavu zapošljavanja u javnom sektoru zbog partijskog uhljebljivanja

Škole i vrtići ne smeju da budu mesta za stranačko zapošljavanje, poručuje Studentska lista, koja traži proveru konkursa raspisanih u Novom Sadu, Inđiji, Šidu i drugim gradovima

Antropik na berzi, stigao do dva biliona

Berza

19.novembar 2026. A.P.

Antropik na berzi vredi više od dva biliona dolara: IPO doneo 81,3 milijarde

Antropik je izlaskom na berzu prikupio 81,3 milijarde dolara, a njegova tržišna vrednost premašila je dva biliona. Uspeh proizvođača Kloda mogao bi da otvori vrata i drugim AI kompanijama, uključujući OpenAI.

Pečenje

Ekonomija

19.novembar 2026. I. M.

Pečenje sve skuplje pred sezonu slava: Šta od toga imaju stočari?

Kako je moguće da pečenje poskupljuje, dok cena živih svinja pada? Predstavnici domaćih stočara upozoravaju na nesrazmeru između maloprodajnih i otkupnih cena, kao i na sve teži položaj proizvođača

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure