Studenti iz Srbije nisu sami u pobuni, barem ne na svetskom nivou.
Više od 260 protesta dogodilo se za poslednjih osam godina u svetu protiv nekog državnog režima, a čak u 150, od ukupno 195 svetskih priznatih država, organizovan je neki vid protesta, koji nije isključivo bio politički. Čak 18 odsto od tih pobuna trajalo je duže od tri meseca. Ovo su podaci digitalnog svetskog protestnog pretraživača, koji od 2017. godine beleži sve pobune u svetu, a koji je napravila Karnegi fondacija.
Studentski protesti u Srbiji na pretraživaču protesta vode se kao – anitkorupcijski, a navodi se i da su aktivitani jer se 1. novembra 2024. godine urušio betonski krov iznad ulaza na železničku stanicu u Novom Sadu, pri čemu je poginulo 15 ljudi.
Do protesta je, dodaje se, došlo i zašto pobunjeni studenti veruju da je korupcija u državi i vlasti dovela do pada nadstrešnice, a zahtevaju hapšenja i odgovornost za ovaj događaj.
Stručnjaci Karnegi fondacije nisu izgleda pratili pomno brojnost protesta u Srbiji (mada stoji da su podaci ažurirani 25. januara), jer piše da su oni okupili više od 10.000 ljudi, pa treba uzeti sa rezervom i brojke sa drugih mesta.
Politički i društveni
Na listi protesta u regionu su oni protiv Edija Rame u Albaniji koji su počeli u oktobru 2024. godine, dok su na Kosovu tokom 2024. godine zabeležena samo dva prostesta koja su trajala svega jedan dan – onaj protiv ukidanja srpskog dinaraiz februara i protiv otvaranja mosta u Mitrovici iz avgista 2024. godine.
U Gazi još od 2021. traju protesti zbog izraelske okupacije, dok je Gruzija i dalje na nogama zbog izbora koji su bili u oktobru 2024. godine i političke nestabilnosti koja je u zemlji kreirala talas nasilja i sukoba izmedju proruskih i proevroskih pristalica.
Aktivni su i antidržavni protesti u Tunisu i Boliviji, a u Togu je u toku protest jer su poslanici kojima je mandat istekao usvojili ustavne reforme kojima se ukidaju predsednički izbori u zemlji, već prvog čoveka bira skupština.
Južna Koreja se digla na noge 2024. godine, kada je njen prethodni predsednik Jun Suk Jeol izazvao politički haos u Južnoj Koreji neuspelim uvođenjem vanrednog stanja, a protesti su prekoračili brojku od 100.000 ljudi koji su u njima učestvovali ili i dalje učestvuju, barem prema podacima Karnegi fondacije.
Tako je u toku protest južnokorejskih lekari pripravnici zbog planova vlade u Seulu da primi više studenata na medicinske fakultete, a u protestu je u jednom trenutku učestvovalo više od 8.000 doktora.
Balgladeš se buni zbog nasilja nad hindusima.
Teške i lake teme
Kako se protesti približavaju Evropi, oni postaju mekši, odnosno na tasu su, pored društvenih problema, i ekonomski problemi zemalja prvog sveta.
Trenutno traje nekoliko protesta u Velikoj Britaniji, od kojih su dva protiv klimatskih promena, jedan mirovni, a tu je i sindikalni protest lekara za povećanje plata doktora koji su tek počeli da rade.
Bune se i poljoprivrednici i to masovno u Britaniji jer je država najavila povećanje poreza na nasledstvo, a farmeri kažu da će im to biti ozbiljan finansijski udarac. Zbog povećanih taksi ustali su i poljoprivrednici u Belgiji.
Španija se konstantno buni jer previše turista posećuje njihova ostrva.