![Protest ispred Osnovne škole „Josif Pančić“](https://vreme.com/wp-content/uploads/2025/02/20250205_175629_a-309x232.jpg)
Protesti
„Studenti uz buduće studente“: Protest podrške školi „Josif Pančić“
Ispred OŠ „Josif Pančić“ okupili su se roditelji, učenici i građani kako bi izrazili solidarnost s nastavnicima u štrajku
Studenti u Srbiji danas nisu „antidržavni elementi”, kako ih pojedini predstavnici vlasti i mediji žele predstaviti – naprotiv, oni su pravi branioci države u njenom najboljem mogućem obliku, onakve kakva bi trebalo da bude prema sopstvenim postojećim zakonima i Ustavu
Povod za mirne studentske proteste, koji se već tri meseca održavaju u više od 150 gradova i opština širom Srbije, bio je pad nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu, što je dovelo do smrti 15 ljudi i kada je teško povređeno dvoje građana.
Protesti su počeli 1. novembra, najpre odavanjem petnaestominutne pošte žrtvama, ali nakon niza napada na studente, njihova masovnost, ali i podrška građana postajala je sve veća, tako da u ovom trenutku možemo da ih posmatramo kao širi autentičan društveni pokret.
Pored toga što su masovni, rasprostranjeni i dugotrajni, oni su se pokazali i kao vrlo žilavi Upravo i to ih, već sada, čini svetskim fenomenom.
Studenti traže ispunjenje četiri zahteva: objavljivanje dokumentacije o padu nadstrešnice, procesuiranje napadača na studente, odbacivanje optužbi protiv studenata učesnika protesta i veća izdvajanja iz budžeta za fakultete. Insistiraju na odgovornosti institucija i funkcionisanju pravne države, tako da u tom smislu ovi protesti nisu ideološki obojeni, već predstavljaju nešto dublje – izraz ustavnog patriotizma.
Ustavni patriotizam je koncept koji se često vezuje za postnacionalne ili pluralne demokratije, a podrazumeva lojalnost i privrženost poštovanju ustava, a ne državi kao apstraktnom entitetu. Za razliku od nacionalističkog patriotizma, koji često podrazumeva odanost državi, bez obzira na njene postupke, ustavni patriotizam nije slep – on se temelji na kritici vlasti uvek kada ona izneveri svoje ustavne i zakonske obaveze prema svojim građanima.
Ustavni patriotizam – šta znači i zašto je ključan za ove proteste?
Ustavni patriotizam posebno se razvio u Nemačkoj nakon Drugog svetskog rata kao odgovor na nacističku prošlost: umesto za naciju kao takvu, nemački građani se vezuju za vrednosti zapisane u Ustavu. Danas je Evropska unija primer zajednice u kojoj ljudi nisu povezani zajedničkom nacijom, već zajedničkim demokratskim normama.
Pojam „ustavni patriotizam” (nem. Verfassungspatriotismus) najviše se povezuje sa nemačkim filozofom Jirgenom Habermasom (Jürgen Habermas), koji je ovaj koncept razvio u kontekstu Nemačke posle Drugog svetskog rata, gde je nacionalni patriotizam bio kompromitovan nacističkim nasleđem. Habermas definiše „ustavni patriotizam” kao oblik patriotizma koji se zasniva na univerzalnim demokratskim vrednostima i vladavini prava definisanim ustavom.
Ali ustavni patriotizam nije ograničen samo na Nemačku ili zapadne demokratije – on se može pojaviti u bilo kom društvu gde su građani posvećeni vrednostima pravne države, čak i ako vlast ne poštuje te principe. U Srbiji danas, studentski protesti predstavljaju upravo takav oblik patriotizma: oni traže da država poštuje sopstvene zakone i institucije.
Studenti u Srbiji danas nisu „antidržavni elementi”, kako ih pojedini predstavnici vlasti i mediji žele predstaviti – naprotiv, oni su pravi branioci države u njenom najboljem mogućem obliku, onakve kakva bi trebalo da bude prema sopstvenim postojećim zakonima i Ustavu.
Pojam „ustavnog patriotizma” može se povezati sa studentskim zahtevima, jer je osnova njihovih zahteva poštovanje Ustava i zakona od strane svih institucija u Srbiji. Njihovi zahtevi su definisani kao pravni, a ne politički zahtevi. Ono što današnje studentske proteste čini jedinstvenim jeste to što oni ne traže promenu Ustava, već da ga vlast poštuje – što je odlika ustavnog patriotizma.
Studenti kao ustavobranitelji
Na osnovu svega navedenog, možemo reći da su studenti u Srbiji danas ustavobranitelji – branioci pravnog i institucionalnog poretka. Njihova borba nije partijska, nije motivisana klasičnim političkim sukobima, već je motivisana nefunkcionisanjem institucija (izvršne, sudske i zakonodavne vlasti), ali i zahtevom za pravdom, odgovornošću i funkcionisanjem države u skladu sa sopstvenim postojećim zakonima. Zato su ovi protesti borba za poredak koji bi trebalo da važi za sve.
U tom smislu:
– Ako vlast ignoriše zahteve studenata, ne ignoriše samo studente, već i same vrednosti na kojima bi država trebalo da počiva.
– Ako institucije ne ispune zahteve studenata, onda potvrđuju da ne funkcionišu u skladu sa sopstvenim pravilima tj. ustavom i zakonima, što dovodi u pitanje legitimitet celog sistema.
– Ako se studenti sada povuku, to ne bi značilo samo kraj jednog protesta, već poraz ideje da društvo može da se zasniva na pravdi i odgovornosti.
Paralela sa ustavobraniteljima u Srbiji u 19. veku
Studentski protesti u Srbiji danas mogu simbolički da se uporede sa ustavobraniteljima iz 19. veka, koji su vodili borbu za ustavne i pravne temelje države protiv samovolje vladara.
Ustavobranitelji su bili politička grupa u Srbiji sredinom 19. veka koja se zalagala za jačanje institucija i ograničavanje vlasti kneza, naročito tokom vladavine kneza Miloša Obrenovića i kneza Mihaila. Njihov cilj nije bio rušenje države, već njeno osnaživanje kroz institucije i ustavni poredak. Suprotstavljali su se autokratskoj vlasti i insistirali na zakonitosti, nezavisnim sudovima i vladavini prava.
Kao što su ustavobranitelji zahtevali da knez poštuje ustavne norme i ne vlada apsolutistički, tako i studenti danas zahtevaju da vlast poštuje zakone i ne deluje izvan institucionalnog okvira. Obe grupe nisu tražile revoluciju, već poštovanje postojećih zakona koji bi trebalo da štite građane od samovolje vlasti.
Studentski protesti u svetu – kada su studenti bili pokretači društvenih promena?
Studentski pokreti širom sveta često su igrali ključnu ulogu u društvenim promenama. Primeri koji pokazuju kako su mladi ljudi menjali društvo kroz proteste:
1. Maj 1968. – Francuska revolucija studenata
Studentski protesti u Francuskoj, koji su počeli u maju 1968. godine, prevazišli su okvire univerziteta i postali masovni društveni pokret protiv establišmenta. Iako su protesti imali levičarski karakter, bavili su se širim pitanjima – pravima radnika, reformom obrazovanja i autoritarnim modelima vlasti. Završili su se generalnim štrajkom i ostavljajući trajni uticaj na francusko društvo.
2. Tiananmen 1989. – borba za demokratiju u Kini
Jedan od najpoznatijih studentskih protesta dogodio se u Kini, gde su studenti tražili demokratizaciju društva i veće slobode. Protesti su brutalno ugušeni vojnom silom, ali su ostali simbol borbe za ljudska prava u autoritarnim sistemima.
3. Protesti protiv rata u Vijetnamu – SAD
Tokom 1960-ih i 1970-ih, studenti širom SAD organizovali su proteste protiv rata u Vijetnamu, zahtevajući prekid američke intervencije. Ovi protesti su pokazali kako studenti mogu da deluju kao moralni kompas društva, ukazujući na nepravdu i tražeći odgovornost vlasti.
4. Studentski protesti u Srbiji 1996/97.
U novijoj istoriji Srbije, studentski protesti protiv izborne krađe 1996/97. godine, bili su uspešni i postali su ključni u borbi protiv autoritarnog režima Slobodana Miloševića. Studenti su tada odigrali važnu ulogu u borbi za demokratiju, insistirajući na poštovanju izborne volje građana.
5. Studentski protesti u Meksiku – masakr u Tlatelolku (1968)
Studentski pokret u Meksiku nastao je 1968. godine, kao reakcija na autoritarnu vlast koja je gušila slobode i demokratiju. Protesti su se intenzivirali pred Olimpijske igre u Meksiku, kada su studenti tražili veće slobode i demokratske reforme. Vlada je reagovala nasiljem – 2. oktobra 1968. godine dogodio se masakr na Trgu Tlatelolko, gde su vojska i policija pucali na studente i ubili stotine njih (broj žrtava nikada nije tačno utvrđen). Ovaj događaj ostao je simbol studentske borbe za demokratiju i odgovornost vlasti u celoj Latinskoj Americi.
Studenti kao moderni ustavobranitelji
Ključni zaključak je da studentski protesti u Srbiji danas nisu čin bunta protiv države, već njena odbrana od institucionalne korupcije i neodgovornosti vlasti. Ono što je ključno jeste da li će vlast prepoznati značaj njihovih zahteva ili će ih, kao što je često bio slučaj u istoriji, ignorisati i na taj način dodatno urušiti poverenje u institucije. Ako ih ignorišu, to ne znači samo da ne slušaju zahteve studenata – to znači da ignorišu i same ustavne principe na kojima bi država trebalo da počiva.
Zato ovi protesti nisu samo studentski – oni su borba za pravdu i vladavinu prava, borba koja će odrediti kakvo će biti društvo u budućnosti.
Autor je istraživač Demostata
Ispred OŠ „Josif Pančić“ okupili su se roditelji, učenici i građani kako bi izrazili solidarnost s nastavnicima u štrajku
Svetlana Stoilković i Jana Bosanac, zaposlene u Centru za socijalni rad Gadžin Han, odbile su da odu na miting Srpske napredne stranke i od tada su počeli pritisci. Ovo je osudila i saopštila Inicijativa za unapređenje stanja u socijalnoj zaštiti
Paviljoni na beogradskom Ekspu 2027. biće potom srušeni – a ko će i šta tamo graditi, ne zna se. Takođe, izgleda da vlast namerava da te paviljone pusti u „probni“ rad, bez upotrebne dozvole
Najmanje deset osoba je povređeno u sudaru autobusa i automobila na Kobišničkom putu u Negotinu
Zaposleni iz državnih apoteka organizovali su za vikend (2. februara) još jedan protest zbog, kako kažu, dugogodišnjeg urušavanja ove državne ustanove i struke. Iako im plate kasne dva i po meseca, najveći problem im je - što pacijenti odlaze od njih. Apoteke su konstrantno loše snabdevene, zbog neplaćenih dugova dobavljačima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve