img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Potrošači

Svaki petak izuzetak: Mogu li se buntom sniziti cene

29. januar 2025, 07:44 Katarina Stevanović
Foto: Dušan Ančić/Tanjug
Ilustracija
Copied

Prvog petka bojkota trgovina u Hrvatskoj u prodavnicama je potrošeno 30 miliona evra manje nego nedelju dana ranije. Sada se za petak na bojkot zovu i potrošači u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini

Sve je počelo objavom na Fejsbuku, a završeno je drastičnim padom prometa trgovina u Hrvatskoj u petak (24. januar).

Tog dana u prodavnicama u ovoj zemlji izdato je 44 odsto manje fiskalnih računa nego nedelju dana ranije, dok je ukupan iznos računa bio 53 odsto manji u poređenju sa prethodnim petkom, objavila je hrvatska poreska uprava.

Potrošači, nezadovoljni visokim cenama, odlučili su da na jedan dan izbegnu odlazak u kupovinu.

„Trgovine su u petak bile kvalitetno prazne, u nekim delovima je bilo više prodavaca nego kupaca. Udarili su nekakva sniženja da privuku ljude, ali su se ljudi ujedinili u bojkotu”, kaže za „Vreme” Branimir Bradarić, novinar iz Vukovara.

Kaže da ni sam u petak iz principa nije išao u trgovinu, već je sve ostavio za subotu.

„U subotu je bilo kao da sutra ne postoji. Nisi imao gde da parkiraš, čini mi se da je bio veći haos nego subotom inače”, priča Bradarić.

Za petak 31. januar najavljen je novi bojkot trgovina, a pozivi na bojkot prodavnica u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini kruže društvenim mrežama.

Značajan pad promete

U hrvatskim trgovinama je na dan bojkota potrošeno ukupno 28,6 miliona evra, dok je sedam dana ranije, u petak 17. januara, potrošeno 60 miliona.

Tokom dana bojkota, izdato je 2,08 miliona fiskalnih računa, značajno manje nego u petak 17. januara kad je taj broj iznosio 3,7 miliona.

Ukupan iznos računa bio je manji za 53 odsto, saopštila je hrvatska poreska uprava.

Osim statistike, uspehu bojkota svedoče i objave na društvenim mrežama na kojima su prodavnice bez potrošača.

Intervencija države

Rezultati koje su objavile nadležne institucije pokazuju da je bojkot bio uspešan, a reagovao je i premijer Andrej Plenković.

Rekao je da je bojkot prodavnica važna i artikulisana poruka građana, koja će biti uzeta u obzir pri definisanju mera administrativnog ograničenja cena određenih proizvoda. Najavio je da će takve mere biti donete naredne sedmice, prenosi HRT.

„To je poruka građana da prate i upoređuju cene i smatraju da su neke neprihvatljive u odnosu na slične ili iste proizvode u inostranstvu“, rekao je Plenković.

Intervencija države nije rešenje problema smatra Damir Novotni, profesor ekonomije na Sveučilištu Algebra Bernajs u Zagrebu.

„Vlada u Hrvatskoj nervozno je reagovala, jer se ne zna protiv koga je ta oštrica bojkota uperena. Neki Vladini ministri su podržali bojkot kao da se to na njih ne odnosi, a oni su najveći dobitnici inflacije”, kaže Novotni.

Više nego za mere vlade, on se zalaže za tržišne mehanizme.

Vlada te zemlje je, objašnjava, propustila da spusti PDV na prehrambene proizvode, čime bi i njihove cene bile niže.

U Hrvatskoj postoji jedinstvena stopa PDV-a od 25 odsto na sve proizvode.

Da li je bojkot rešenje

Sagovornik „Vremena” kaže da ljudi nisu u petak išli u radnje, ali su masovno otišli već narednog dana ili su čak u petak odlazili u kupovinu u susedne države.

„Ljudima su proizvodi potrebni, oni ne odustaju od kupovine, ali su se sada potrošači mobilisali da kažu nešto kolektivno”, kaže Novotni.

Ipak, ne očekuje da će bojkot prodavnica rezultirati sniženjem cena.

„Trgovački lanci će ako ne bude potrošnje, zatvoriti prodavnice, međutim oni čekaju turiste. Da se svi građani Hrvatske udruže i mesec dana bojkotuju trgovinske lance, oni bi tokom leta nadoknadili potrošnju i profitabilnost”, objašnjava profesor ekonomije iz Zagreba.

Novi bojkot najavljen je za 31. januar, a ni Branimir Bradarić ne očekuje da će se time bilo šta postići.

„Ljudi su poludeli i nemaju drugu opciju, nego da probaju da se okupe. Ipak, tim jednim danom ne može se ništa positći, ali očigledno je da su ljudi rešili da uzmu stvari u svoje ruke”, dodaje Bradarić.

Zašto su cene visoke

Tri su ključna faktora za rast cena roba i usluga koji se beleži u Hrvatskoj, objašnjava Novotni.

Kao prvi razlog navodi otvaranje tržišta posle pandemije kovida-19, kada je posle pada cena, došlo do njihovog naglog porasta usled povećane potražnje.

„Potrošači su krenuli u kupovinu, bili su gladni proizvoda, a njih nije bilo dovoljno i cene su počele da rastu”, objašnjava.

Drugi spoljni impuls su, dodaje, dešavanja na istoku Evrope, rat između Rusije i Ukrajine.

„Rat je izazvao očekivanja da nafte i gasa na tržištu neće biti, pa je došlo do naglog rasta cena tih energenata, što je uticalo i na sve druge cene.”

Treći impuls je, dodaje, rast cena radne snage zbog potražnje za radnom snagom u Evopskoj uniji.

Važan faktor za visoke cene hrane u Hrvatskoj je i strukturni problem – deficit hrane.

Hrana se zbog toga uvozi I to je glavni izvor rasta cena u današnjim okolnostima, objašnjava sagovornik „Vremena”.

Petak izuzetak i u drugim zemljama regiona

Talas bojkota prelio se iz Hrvatske na susede.

Tako potrošačke organizacije, pa čak i pojedini političari pozivaju na bojkot kupovine u petak 31. januara.

Udruženje potrošača Efektiva, pozvalo je na bojkot velikih trgovinskih lanaca u Srbiji.

„Nakon što smo analizirali vaše predloge i sugestije, odlučili smo da potrošače pozovemo na bojkot velikih trgovinskih lanaca. Cene hrane su među najvišima u Evropi. Potrošači u Hrvatskoj, u petak su bojkotom smanjili prihod”, navela je Efektiva na mreži Iks (X).

Ideju o bojkotu trgovina podržao je premijer Crne Gore Milojko Spajić.

Spajić je na platformi Iks podelio anketu korisnika “Išćućah” koji je pitao da li bi to trebalo učiniti po uzoru na Hrvatsku.

Alternativa Crna Gora je nakon toga pozvala građane da u petak 31. januara bojkotuju supermarkete i prodavnice u Crnoj Gori.

Oni smatraju da su cene enormno visoke i da su vodeći trgovinski lanci međusobnim dogovorom oko formiranja cena presudno uticali da građani ne osete povećanje plata i penzija.

„Da li možemo taj jedan dan da ostavimo politiku po strani, da se ne delimo, da svi budemo kao jedno, da im damo do znanja da mi odlučujemo?!”, piše u pozivu Alternative.

Društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini se posle akcije u Hrvatskoj šire pozivi na bojkot trgovina, benzinskih pumpi, kafića i restorana u petak, 31. januara, kao izraz nezadovoljstva zbog visokih cena i niskog životnog standarda.

Inicijatori akcije pozivaju građane da taj dan ne kupuju ništa i da unapred obezbede namirnice, kuvaju kod kuće i izbegavaju potrošnju u ugostiteljskim objektima.

Tagovi:

Cene Hrvatska Potrošači rast cena
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Crna Gora

27.novembar 2025. I.M.

Akcija „Lugansk“: Uhapšeni crnogorski državljani zbog ratovanja u Ukrajini

Danko Savić i Dejan Braletić uhapšeni su zbog sumnje da su ratovali u Ukrajini u sastavu proruskih jedinica. Policija je tokom akcije „Lugansk“ pronašla oružje, municiju, propagandni materijal i račun od 1,5 miliona evra.

Hronika

27.novembar 2025. I.M.

Nova tragedija na srpskim putevima: Kombi udario u valjak, četiri osobe poginule

Četvoro ljudi izgubilo je život, a troje je povređeno u saobraćajnoj nesreći na putu Ruma–Irig. Nova tragedija podseća po ko zna koji put na problem bezbednosti na srpskim drumovima, gde se prebrza vožnja, loša infrastruktura i neobeleženi radovi često završavaju smrtnim ishodom

Profesorka istorije Irena Ljubomirović za „Vreme“ kaže da ona i mnoge kolege neće pristati da ih sa Filozofskog fakulteta prebace na protivzakonito i instant skrpljen Fakultet srpskih studija.

Iz novog „Vremena“

26.novembar 2025. A. A. / N. R.

„Ko će pristati da predaje na Fakultetu srpskih studija?“

Profesorka istorije Irena Ljubomirović za „Vreme“ kaže da ona i mnoge kolege neće pristati da ih sa Filozofskog fakulteta prebace na protivzakonito i instant skrpljen Fakultet srpskih studija

„Mi smo pokazali u ovoj krizi šta je obraz. Nismo rušili svoju politiku u teškoj situaciji, nismo paničili, niti rušili prijateljstva, ni sa onima koji su nam uveli sankcije, ni prema onima od kojih smo mogli da uzmemo imovinu“, rekao je Vučić.

Naftna industrija Srbije

26.novembar 2025. B. B.

Vučić: Pozivam Amerikance da odobre licencu NIS-u

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija nikome ništa neće oduzimati preko noći, već daje rok od 50 dana da se pronađe rešenje za vlasništvo u NIS-u

„Javna relativizacija nasilja prema ženama čini Milana Antonijevića neprihvatljivim kandidatom za Poverenika za zaštitu ravnopravnosti“, ukazuju organizacije civilnog društva.

Poverenik za zaštitu ravnopravnosti

26.novembar 2025. B. B.

NVO: Antonijević neprihvatljiv kao poverenik i zbog relativizacije nasilja prema ženama

„Javna relativizacija nasilja prema ženama čini Milana Antonijevića neprihvatljivim kandidatom za Poverenika za zaštitu ravnopravnosti“, ukazuju organizacije civilnog društva

Komentar
Vladimir Putin kači orden Aleksandru Vučiću

Komentar

Zbogom Putine

Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom

Andrej Ivanji
Šatorsko naselje ispred Narodne skupštine

Komentar

Poredak i kultura

Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije

Ivan Milenković
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1821
Poslednje izdanje

Afera Generalštab

Poslednja odbrana od varvara Pretplati se
Srbija i svet

Sve brat do brata

Naftna kriza

Miris recesije

Istraživanje

Velike želje, mali kapaciteti

Intervju: Lana Vasiljević, vajarka

Rad usporava događaje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure