
Palestina
Ko sve priznaje državu Palestinu?
Francuska će priznati državu Palestinu u septembru na zasedanju Generalne skupštine UN, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron. Ko je sve do sada priznao Palestinu i kakav je status Srbije
Saudijac koji mrzi islam, pobio je automobilom ljude na božićnom vašaru. Tvrdio je da ga progone, verovao da Angela Merkel zaslužuje smrtnu kaznu... I sada će njegov zločin odigrati ulogu u kampanji pred izbore u Nemačkoj
Žrtve
Petoro ljudi je smrtno stradalo – jedan dečak (9) i četiri žene starosti 45, 52, 67 i 75 godina.
Povređeno je oko dve stotine ljudi, od kojih 40 teško. Neki su u kritičnom stanju, pa se strahuje da bi konačni bilans žrtava mogao biti veći, piše Dojče vele.
Nedelo
Osumnjičeni Taleb A. je u petak oko 19 sati u masu uleteo crnim BMW-om koji je ranije unajmio. Vozio je kroz božićni vašar u Magdeburgu oko 400 stotine metara, gazeći ljude, pre nego što se automobil zaustavio, a napadač uhapšen.
On je sada u istražnom pritvoru, a Savezno tužilaštvo još razmatra da li da preuzme slučaj što bi učinilo ukoliko je reč o terorističkom aktu. Za sada nadležni ne mogu da potvrde da su motivi zlodela bili politički.
Njemu se prebacuje petostruko ubistvo kao i pokušaj ubistva u 200 slučajeva.
Prema rečima gradskih čelnika, A. je iskoristio spasilački koridor, odnosno prostor ostavljen za vozila policije, hitne pomoći ili vatrogasce. Inače je božićni vašar bio ograđen preprekama, upravo zbog ovakvih scenarija.
Zato se u Nemačkoj povela i rasprava da li je bilo propusta u obezbeđenju. Više o tome čitajte ovde.
Počinilac
Osumnjičeni Taleb A. je u Nemačkoj od 2006. godine. Došao je kao lekar. Od 2016. uživa politički azil nakon što se predstavio kao neko koga Saudijska Arabija progoni i navodno mu preti smrću.
Bio je zaposlen u Bemburgu, varoši nedaleko od Magdeburga, u ustanovi koja se stara o zavisnicima od droge koji su počinilo neko nedelo.
Ali, Taleb A. je, sudeći prema objavama na društvenim mrežama, više bio obuzet pomaganjem saudijskim izbeglicama da se dokopaju Nemačke. Sebe je označavao kao bivšeg muslimana i kritikovao je islam.
Fiks-ideje
Na mreži X je A. nedavno tražio smrtnu kaznu za bivšu kancelarku Angelu Merkel jer navodno „islamizuje Evropu“. Mnoge njegove objave su islamofobne.
Simpatisao je brojne stavove desničarske Alternative za Nemačku koja je saopštila da nije bio njen član. Simpatisao je i objave Ilona Maska, gazde platforme X i glavnog pomagača novog-starog američkog predsednika Donalda Trampa.
Taleb A. je poslednjih godina pokušavao ili ostvario kontakt sa brojnim organizacijama, novinarima, sve tvrdeći da Nemačka aktivno radi protiv saudijskih izbeglica.
Posebno je na zub uzeo organizaciju „Sekularna pomoć izbeglicama“ iz Kelna, tvrdeći da će ih raskrinkati. Oni su protiv Taleba A. vodili i sudski proces zbog kleveta.
„Uskoro ću učiniti nešto što će od ove korumpirane organizacije učiniti svetsku temu“, napisao je A. u poruci jednom nemačko-egipatskom autoru koji kritikuje islam. Poruka je poslata u novembru, ali je autor navodno nije video sve do posle napada.
Talib A. je bio u kontaktu i sa DW. Javio se 2021. godine putem Tvitera. Izneo je optužbe da ga špijuniraju Saudijska Arabija i Saudijci u Nemačkoj. Prebacio je nemačkim institucijama da ga ne uzimaju za ozbiljno i ništa ne preduzimaju.
U jednoj poruci upućenoj DW iz oktobra 2023. godine napisao je: „Odbili su da pokrenu makar istragu! Uz objašnjenje da nema javnog interesa. (…) Puštaju da jedna saudijska izbeglica bude izložena zastrašivanju, prismotri i progonu, a neće da sprovedu ni jednosatno ispitivanje da makar steknu prvi utisak.“
Mnoge njegove tvrdnje DW nije mogao da nezavisno proveri. U novembru i decembru 2024. nudio je da se pojavi u DW i javno predstavi dokaze. Onda je prekinuo kontakt.
Više o počiniocu čitajte ovde.
Odavanje pošte i protesti
U katedrali u Magdeburgu je u subotu održana misa za žrtve i njihove porodice. Ispred katedrale se okupilo oko hiljadu ljudi, polažući cveće i paleći sveće.
Gradonačelnica Simone Boris pozvala je na zajedništvo: „Da zajedno tugujemo, da podržimo žrtve i porodice žrtava dok tuguju, da se, molim vas, kao grad držimo zajedno.“
Na obližnjem trgu su se okupile stotine ljudi, među njima pripadnici desničarskih organizacija i partija. Uzvikivali su parole protiv migranata i optuživali vlasti u Nemačkoj da je krv na njihovim rukama.
Politika
Kako su ocenili brojni komentatori, ova tema će sada verovatno dominirati kratkom izbornom kampanjom pred prevremene izbore 23. februara.
Svetonazor počinioca se ne uklapa u šemu koju su očekivali desni populisti jer se ne radi o islamističkom teroristi, već naprotiv, islamofobu. Koji je, paradoksalno, uleteo u božićni vašar kao simbol hrišćanske tradicije.
Savezni kancelar Olaf Šolc bio je u Magdeburgu. I svi ostali političari su osudili napad.
„Nepodnošljivo je da se okupljano uz strah i brigu i da više ne možemo ni da slavimo bezbrižno. To moramo da zaustavimo“, napisao je lider Demohrišćana Fridrih Merc, favorit da postane idući kancelar.
U Nemačkoj već duže veći deo partijske scene traži ograničavanje broja azilanata kao i brže deportacije onih koji nemaju pravo da borave u Nemačkoj.
Sećanje
Zločin se dogodio skoru u dan na osmu godišnjicu prvog sličnog napada, onog na berlinskom Brajtšajdplacu.
Tada je islamista poreklom iz Tunisa kamionom gazio ljude na božićnom vašaru. Usmrtio je trinaestoro. Od tada su podignute mere bezbednosti protiv upada vozila među ljude.
Nemačka je od tada iskusila niz napada koje su počinili vukovi-samotnjaci, ljudi koji nisu deo nijedne terorističke organizacije, često su nestabilne psihe i u napadu koriste jednostavne alatke poput noževa.
Poslednja dva takva smrtonosna napada nožem odigrala su se u Manhajmui Zolingenu.
Francuska će priznati državu Palestinu u septembru na zasedanju Generalne skupštine UN, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron. Ko je sve do sada priznao Palestinu i kakav je status Srbije
Avion kompanije Angara erlajns srušio se tokom leta iz Habarovska ka Tindi. Među 49 poginulih su i šestoro dece. Letelica je pronađena u plamenu u planinskoj oblasti Amurske oblasti
Ukrajinska delegacija na mirovnim pregovorima u Istanbulu predložila je direktni susret predsednika Zelenskog i Putina. Rusija zasad ćuti, dok Kijev ističe važnost uključivanja međunarodnih lidera
Ovaj poklič kojim počinje refren Marseljeze – za mnoge, pa i same Francuze, jedne od najkrvoločnijih himni na svetu – možda najbolje odražava stanje duha francuskog političkog i vojnog rukovodstva od kada je rat u Ukrajini ukazao ne samo na izvesne manjkavosti francuskog odbrambenog modela, nego i na potencijalne pukotine u koheziji na nivou NATO i EU (nepredvidivi Tramp). I sve to usred radikalno izmenjenih neposrednih pretnji po mir na evropskom kontinentu (nepredvidivi Putin)
U životopisu tog unuka industrijalca, pionira ruskog Dalekog istoka, koji je izneverio očekivanja, pa postao brodvejska i holivudska ikona, dramatično se prepliću istorijske drame jedne revolucije, izbeglištva, dalekoistočnog azijskog ritma Budenbrokovih sa umetničkim dostignućima i opsenama zvezdane prašine
Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)
Najgore je iza nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve