
Beograd
Navala festivala na septembar
Septembar će ove godine u Beogradu biti mesec festivala: Fest, Bitef, Martovski festival, „Sedam veličanstvenih“... Osim ako Skupština grada ne odluči da će neki od njih ove godine napraviti pauzu
Na festivalu Horor filma obeleženo je 40 godina od premijere filma „Davitelj protiv davitelja“. Branislav Zeremski, čija je glumačka karijera tada počinjala, podelio je nekoliko uspomena na to vreme
Tokom Festivala horor filma „Odraz strave“ (19. i 20. decembar Dvorana Kulturnog centra Beograda) obeleženo je 40 godina od premijere filma „Davitelj protiv davitelja“, projekcijom njegove digitalizovane verzije.
Ako neko ne zna, „Davitelj protiv davitelja“ je kultni film jugoslovenske i srpske kinematografije, a snimljen je po scenariju Nebojše Pajkića u režiji Slobodana Šijana. Davitelj je Pera Mitić iz Beograda, ubica šest devojaka i žena koje ne vole karanfile koje on prodaje po beogradskim kafanama. Njegova čuvena rečenica je „Ko ne voli karanfile, ne zaslužuje da živi“. Glumi ga Taško Načić.
Kako savladati davitelja
Pre 40 godina film je bio prilično šokantan i mnogima se nije svideo, ali je kasnije stekao kultni status i dobi mesto među 100 srpskih igranih filmova proglašenih za kulturno dobro od velikog značaja, po izboru Jugoslovenske kinoteke.
Nazvan je komedijom strave i užasa.
Branislav Zeremski je u „Davitelju protiv davitelja“ glumio inspektora Rodoljuba Jovanovića koji se kostimira u ženu ne bi li na sebe privukao davitelja i uhvatio ga.
Za portal „Vremena“ Branislav Zeremski kaže da mu je „ta 1984. godina bila najuspešnija u karijeri. Snimio sam taj film, pa sam diplomirao, pa dva meseca proveo na Dubrovačkim letnjim igrama, i pri kraju godine sam se zaposlio u Ateljeu 212. ’Davitelj’ je moj drugi film, i bila mi je čast da igram u filmu koji režira čuveni Slobodana Šijana, i to sa sijaset velikih glumaca, sa Nikolom Simićem, Rahelom Ferari, Sonjom Savić, Sekom Sablić, Žikom Milenkovićem,a pogotovo sa Taškom Načićem. Bila mi je čast da me on davi“.
Grejpfrut
Zeremski se najviše seća noćnih snimanja.
„Sećam se da sam se smrzavao, pogotovo dok smo snimali u Skadarliji, gde je moj lik trebalo da se pretvori u žensku osobu, a ja sam bio u tankim ženskim čarapama. Garderoberka mi je dala grudnjak napunjen vatom. Pitao sam Šijana da li bih mogao da napravim nešto da te grudi budu što uverljivije, da se tresu dok igram, i on mi je rekao da uradim šta hoću. Nabavio sam dva ogromna grejpfruta i stavio u grudnjak, i kad sam malo žustrije zaigrao, oni su ispali pa sam ja morao brzo da ih pokupim – to se vidi na filmu“.
Naročito se seća one čuvene scene u kojoj davitelj iskoči iz mraka i počne da ga davi.“ Taško je to toliko uverljivo izveo, da ja uopšte nisam morao da glumim žrtvu. Toliko me stegao da sam se jedva okrenuo, a trebalo je da se okrenem ka njegovom licu i da mi on zbaci periku.“
„Sećam se prve scene prvog kadra, kada se vrši smotra u policiji i kada sam ja odlučio da se obučem u ženu. Bilo je proba sa kamerom. Prišao mi je Šijan i rekao ’vidi, moraš to malo jače, pogledaj kako Nikola Simić glumi’. Video sam restauriran film, i stvarno izgleda kao da je snimljen pre par dana. Mislim da je to bila maestralma komedija. Današnji filmovi nisu baš mnogo duhoviti, fale nam klasične komedije.“
Septembar će ove godine u Beogradu biti mesec festivala: Fest, Bitef, Martovski festival, „Sedam veličanstvenih“... Osim ako Skupština grada ne odluči da će neki od njih ove godine napraviti pauzu
U Moskvi je prezentovana platforma Evroazijska akademija kinematografske umetnosti, u kojoj je među više od 20 država i Srbija
Reporterku „Vremena” ugostili su studenti koji su realizovali „Aprilske susrete” u blokiranom Studentskom-kulturnom centru u Bogradu. Radovima i performansima ispunili su ceo SKC - pa čak i toalet
Pank-rok legende Goblini nastupiće 9. jula u Donjem gradu na Kalemegdanu kao predgrupa svetskoj zvezdi Biliju Ajdolu, na velikom beogradskom koncertu koji organizuje producentska kuća Long Play
Karakteristika svakog od pripovednih tokova jeste učenje o različitim oblicima otpora. Zato sam roman pisao pod radnim naslovom Resistance, iako sam znao da ga pod tim naslovom neću objaviti. S vremenom, shvatio sam da između tog radnog naslova i mesta događanja radnje – planine Rtanj, postoji zajednički imenitelj, dva slova koja podsećaju na hemijski element za koji se bore junaci mog romana. A to je “Rt”, koji, pored toga što označava istureni slobodni deo kopna, predstavlja i oznaku za Slobodu – kritični mineral koji nam nasušno nedostaje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve