img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Unutrašnji glas

Poštovanje, sastojak bez kog se ne može

30. октобар 2024, 22:05 Aleksandar Dimitrijević
Copied

Čim se organizuju u grupe, ljudi, kao i najveći broj vrsta primata, majmuna i “nižih” sisara, u određenim situacijama efikasno uspostavljaju hijerarhijske odnose, a jedan od njih nameće se kao vođa. Narušavanje hijerarhije može biti opasno, obično vodi riziku, sukobima i borbama. Većina članova grupe zbog toga odlučuje da poštuje nametnuta pravila i da makar ne izaziva vođu. Ipak, poslušničko ponašanje može biti u krajnjem neskladu s našim unutrašnjim stavovima. Kako izgleda iskreno poštovanje? Čemu ono zapravo služi? Zašto je važno i šta je koren samopoštovanja

Aleksandar Dimitrijević
...
Aleksandar Dimitrijević

Neka se osoba, po našem sudu, izdvaja svojom veštinom, talentom, vrlinama, posvećenošću. Mi tu osobu uopšte ne moramo lično poznavati, čak ta osoba ne mora nužno biti više ni živa. Ali, gledajući, na primer, njene slike, mi osećamo divljenje, možda se čak ugledamo na nju, “kad porastem, biću kao…”. Ako je ta osoba iz našeg radnog kolektiva ili susedstva, poštovanje je obično povezano s njenim očiglednim dostojanstvom – ne ogovara, ne ponižava druge, ima svoj način za rešavanje nesporazuma, bili bismo skloni tome da joj se poverimo – ili s njenim kapacitetima, recimo radnik koji probija normu, lekar koji svakome pristaje da pomogne…

U nekim slučajevima, poštovanje uključuje divljenje i osećaj neravnopravnosti. Ono se ovde naslanja na našu potrebu za idealizacijom, koja je u detinjstva i mladosti vrlo jaka. Ako roditelje nije bilo moguće u nečemu važnom idealizovati, a kasnije realističnije poštovati, možemo veliki deo života provesti tražeći figure prema kojima tako nešto možemo da osetimo.

Poštovanje može biti i deo ambivalentnih odnosa. Neko mi nije mnogo simpatičan, ali poštujem to da je u nečemu odličan. Nekada poštujemo dobrog rivala, koga je teško pobediti ili koji nas porazi na izuzetan način, poput aplauza Spaskog nakon što je Fišer dobio jednu partiju u njihovom meču za titulu prvaka sveta ili aplauza navijača Real Madrida Ronaldinju.

Ono ne mora da se odnosi na ljude. Mi kažemo da poštujemo pravila ili obrede jer su nam neki od njih posebno važni. U više psihološkom žargonu, pominjemo i poštovanje granica, kada se trudimo da ne narušimo privatnost druge osobe; nekad je tu vrlo važan prostor: koga pozivamo u kuću, koliko blizu nekome stojimo, koliko telesnog kontakta pri pozdravljanju dozvoljavamo. Ovde je lako pratiti razvoj, pošto, recimo kad se radi o društvenim igrama ili pisanju, mnogoj deci biva teško da poštuju pravila i dugo su sklona tome da sebi olakšavaju ili da varaju da slučajno ne bi izgubila.

Kod obe kategorije – poštovanje osoba ili apstraktnijih kategorija – nije teško uočiti uzrasne razlike i fluktuacije u ponašanju. Što se tiče onog prvog, deca dosta rano iskazuju različita osećanja, ali im je poštovanje teško dostižno i dugo se zasniva isključivo na strahu. A kao da su i odrasli lako u iskušenju da “spuste” nivo poštovanja – prestanu da persiraju, ne čekaju pozive, postavljaju neprimerena pitanja, pričaju viceve, udvaraju se – kada upadnu u krizu, napiju se ili osete neprimereno visoko samopouzdanje.

ODBRANA I MOTIVACIJA

Ali, zašto je sve ovo važno? Čemu poštovanje služi i zašto je neophodno? U mnogim vrstama odnosa, poštovanje je odbrana od toga da nekoga poželimo da potčinimo, ponizimo, iskoristimo. Više nego mnoga druga osećanja i stavovi, poštovanje je garant jednakosti, bilo potpune u (idealnom) prijateljstvu ili delimične (u saradničkim odnosima) Ono, takođe, čini da sa nekim želimo da budemo bliski, ali do izvesne mere, što može da pojednostavi neke oblike saradnje. Konačno, poštovanje može biti nešto što moramo da zahtevamo da bismo se zaštitili od tuđeg napada, poniženja ili ponavljanog emocionalnog zlostavljanja. Jer, kako kaže jedna korisna formula, niko nema obavezu da me voli, ali svako ima obavezu da me poštuje.

Odnos poštovanja i ljubavi, inače, suviše je složen da bi život mogao da bude jednostavan. Mnoge ljude duboko poštujemo i razmena s njima nam je dragocena, ali u njoj nema ničega imalo ličnog. Adolescenti mogu i dalje voleti svoje roditelje, ali moraju da izgube poštovanje prema njima. U suprotnom ćemo se svi za njih zabrinuti.

Stara mudrost kaže da brakove ne spasava opstanak zaljubljenosti, već neprekidni razvoj uzajamnog poštovanja. Najverovatnije bi se, u nekoj drugoj vrsti teksta, mogla braniti ideja da Magbet počinje da ubija dobrim delom da bi izbegao prezir svoje žene, a italijanska operska tradicija puna je tragedija nastalih usled kombinacije zaljubljenosti i prezira.

Većina ljudi voli da oseti tuđe poštovanje. To je važan izvor motivacije i mnogi su ljudi ambiciozni upravo zbog ovoga. Školski uspeh, popularnost među vršnjacima, privlačnost i, kasnije u životu, profesionalna ostvarenost mogu mnogo da nam znače i da u njih ulažemo mnogo energije zato što se zahvaljujući njima osećamo dobro i važno.

Kao i u slučaju bilo kog drugog psihičkog svojstva, i ovde postoji opasnost – ona se ogleda u pokušajima nametanja ili izmamljivanja poštovanja. Zastrašivanje s ciljem da se izazove strahopoštovanje obično izazove kontraefekat i licemerno odobravanje, ali zavođenje čiji je cilj da mi se neko divi (koje uopšte ne mora imati erotsku komponentu) može izazvati dugoročnu zaglavljenost i moguće duboko razočaranje. Možda zvuči paradoksalno, ali kao da najviše poštujemo one koji se oko toga najmanje trude.

Dodatni problem sa strahopoštovanjem leži u tome što u tim situacijama ne poštujemo nikoga: ni drugog, zato što svoju silu ne koristi za opšte dobro, a ni sebe, zato što nismo dovoljno jaki da se otvoreno suprotstavimo.

Poštovanje se, kao i poverenje, jednako teško stiče i lako gubi. Ako su u njega bile uključene idealizacije, onda će ponor, po pravilu, biti jednak prethodnom ushićenju. Iz ovoga, na nesreću, često nema povratka i odnosi mogu ostati nepopravljivo narušeni. Teško je reći kojoj strani to teže pada, pošto, dok takvi odnosi traju, svako zadovoljava svoju motivaciju (da se divimo i da nam se dive), ali je tip patnje vrlo sličan: “Da li ja sada zaslužujem bilo kakvo poštovanje?”.

SLIKA O SEBI

Ovo nas vodi još jednom zagonetnom psihološkom pojmu, a to je samopoštovanje. Pored toga što nas drugi ljudi mogu, do izvesne mere i na izvestan način, poštovati, mi u sebi nosimo doživljaj poštovanja sebe – da li sebe smatramo vrednim tuđe pažnje, kompetentnim, zanimljivim itd. Veza između ovih pojava može delovati očigledno (što me više drugi poštuju, sam ću sebe više poštovati), ali, nažalost, u mnogim slučajevima uopšte nije tako. Izgleda da nije presudno šta sada dobijam, već na kakvu osnovu to pada. Jedan od najupečatljivijih primera je samoubistvo Merilin Monro: ni karijera, inteligencija, ogromna popularnost, slava i novac, psihoanalitički tretmani, brakovi sa slavnim ličnostima, ništa nije moglo da je spase osećaja da je bezvredna i ne zaslužuje da živi.

Jasno je da se temelji realističnog i stabilnog samopoštovanja postavljaju u ranom detinjstva. Ako tada iz okoline dobijam pravu meru – ni previše ni premalo – zainteresovanosti, pažnje, ljubavi i nege, najverovatnije ću razviti osećaj da je to delom zato što tako nešto zaslužujem, što sam dovoljno dobar da to mogu i ubuduće da očekujem od drugih (mada ne automatski i da im pružam), posebno ako ni kasnije ne budem izložen velikim udarcima (gubicima, neuspesima, bolestima, preseljenjima).

Ako odrastete sa slikom o sebi koja nije ni nerealno visoka ni bolno niska, odnosno koja nije ni tako krhka da je lomi svaki izazov ni tako rigidna da se nikada ne revidira, ta će slika biti vaš najvažniji zaštitnik i vodič. Kada znate da ste neke probleme u životu već kompetentno rešiti, te da ste redovno dobijali podršku koja vam je bila potrebna, nijedan otkaz, gubitak, raskid ne može biti tragičan. Svaki početak od nule je izazov, ali gde ima samopoštovanja, anksioznost se odbija o njega kao talas o stenu.

KAKO SE RUŠI SAMOPOŠTOVANJE DEVOJČICA

Evo jedne dobro poznate “studije slučaja”. Mnoštvo istraživačkih studija pokazuje da su devojčice u mnogo čemu superiorne u odnosu na dečke: ranije progovore, jezički razvoj im je brži, akademsko postignuće više, bolje kontrolišu impulse i, naravno, bolje razumeju osećanja. U svetu odraslih, međutim, muškarci rukovode, donose i sprovode odluke, naređuju i objašnjavaju, kao da devojke svoju pamet usput negde zature. Očigledno se dešava nešto sasvim drugačije.

U srednjoškolskom periodu dečaci postaju mnogo samouvereniji od devojčica i socijalna dominacija im se zasniva na tome, a vrlo često i samo na tome.

Zašto je to tako? U svim tradicionalnim društvima, devojčica ne može da ne primeti dve stvari: prvo, da se roditelji više raduju njenoj braći nego njoj i mnogo su više na njih ponosni; drugo, upravo s početkom puberteta, da je njoj zabranjeno da bude subjekt u svetu seksualnosti – njeno je da ćuti i trpi, upakuje se u najbolji vizuelni okvir i čeka da bude izabrana, dok je nekome drugom dozvoljeno da izražava seksualnu želju, bira i odlučuje o tome da li je kontracepcija greh ili ne. U ovakvoj konstelaciji, ne morate da doživite lične traume, ovo su vam Hirošima i Nagasaki vašeg samopoštovanja.

Nažalost, na svetu postoji mnogo nepoštovanja i mnogo ljudi koji nikoga i ništa ne poštuju. Ti su ljudi često vrlo glasni i vole druge da ubeđuju u svoj sud. Ali, uprkos njima i njihovoj buci, istina je samo jedna: ljubav je jedino što može da vas uvede u porodicu, a poštovanje jedino što može da vas uvede u društvo i kulturu, te jedino što svima trima omogućava da traju.

Autor je psiholog

Tagovi:

Ljubav hijerarhija Poštovanje Samopoštovanje Idealizacija Poslušništvo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Razno
Zavejani put

Vremenska prognoza

17.фебруар 2026. I.M.

Sneg ponovo zavejao Srbiju: Do 20 cm južno od Save i Dunava, jak vetar i zahlađenje

Srbija je danas pod uticajem hladnog talasa koji donosi sneg, susnežicu i kišu, uz jak severni vetar. U predelima južno od Save i Dunava očekuje se formiranje snežnog pokrivača od osam do 20 centimetara, dok će na planinama biti i više

Rat platnim karticama

17.фебруар 2026. I.M.

Britanija sprema finansijski „razvod“ od Vize i Masterkarda

Kako gotovo sve kartične transakcije u Velikoj Britaniji prolaze kroz Viza i Masterkard mreže, finansijski sektor pokrenuo je inicijativu za uspostavljanje domaće platne infrastrukture do 2030. godine

Preminuo oskarovac Robert Duval

In memoriam

16.фебруар 2026. I.M.

Preminuo Robert Duval, legendarni glumac iz filmova „Kum“ i „Apokalipsa sada“

Robert Duval, dobitnik Oskara i sedmostruki nominovani glumac, preminuo je mirno u svom domu. Tokom bogate karijere ostvario je nezaboravne uloge u filmovima poput „Nežne milosti“, „Veliki Santini“ i „Apokalipsa sada“

Na kuću pevača Zdravka Čolića bačena je eksplozivna naprava

Kriminalni lanac

12.фебруар 2026. I.M.

RTS: Bombe, otmice i paljevine – izolovani incidenti ili povratak u devedesete

U kratkom vremenskom razmaku Beograd su potresli incidenti koji podsećaju na scene iz mračnijih perioda gradske svakodnevice, podseća RTS. Pred sud najčešće izlaze najniži izvršioci, dok nalogodavci ostaju izvan domašaja pravosuđa. Da li se vraćamo u mračne devedesete?

Lični stav

12.фебруар 2026. Nebojša Đuričić

Kada se pravo na tužbu pretvori u oružje protiv medija

Sama činjenica da je Evropska unija 2024. godine usvojila Direktivu protiv SLAPP tužbi potvrđuje da se pravo na tužbu može zloupotrebljavati na način koji ugrožava osnovne demokratske vrednosti

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure