img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Deca i zdravlje

Zašto pubertet nastupa sve ranije, naročito kod devojčica

21. oktobar 2024, 11:32 Žanet Cvink (DW)
Foto: Freepik
Copied

Za nešto manje od četiri decenije početak puberteta se pomerio za oko godinu dana. Zbog čega decu sve ranije počinju da "drmaju" harmoni i šta roditelji mogu da urade

Sin moje koleginice je ranije za njene šarene pramenove govorio da su kul. Sad je u fazonu: „Mama, zar ne možeš da izgledaš normalno?

Najkasnije kada počne da ih bude „blam“ roditelja, potomstvo verovatno prolazi kroz pubertet.

Tada telo proizvodi više polnih hormona: estrogen i progestogen kod devojčica i testosteron kod dečaka. Oni izazivaju fizičke i psihičke promene. Promene raspoloženja su normalne – pa tako i distanciranje od roditelja.

Stidne dlake rastu kod oba pola. Kod devojčica rastu grudi, a zatim dolazi do menstruacije. Dečacima se menja glas, rastu testisi i penis, i dolazi do prve ejakulacije.

Pubertet danas počinje skoro godinu dana ranije

Sve se to danas dešava u mlađim godinama nego ranije. Studija je pokazala da je 2013. godine pubertet kod devojčica počeo u proseku skoro godinu dana ranije nego 1977.

Dečaci takođe ranije ulaze u pubertet, ali rezultati studije ovde nisu tako jasni kao kod devojčica.

U 19. veku mlade žene u Evropi dobijale su prvu menstruaciju sa 17 godina, a početkom šezdesetih sa oko 13 godina. Prosek u Nemačkoj je trenutno 12,8 godina, izveštava Betina Golke, šefica odeljenja pedijatrijske endokrinologije na Univerzitetskoj bolnici u Bonu.

Veći životni standard je možda igrao ulogu u ovom razvoju, kaže Golke za DW. U boljim uslovima, potomstvo se može ranije podići. „Međutim, pubertet ne počinje sa prvom menstruacijom, već sa rastom grudi“, naglašava naučnica.

Ali zašto se ovaj trenutak pomerio za oko godinu dana u nešto manje od četiri decenije? Razlozi za to su različiti i ne mogu se svi jasno dokazati.

Prekomerna težina u vreme korone

Istraživanja su pokazala da deca sa viškom kilograma ranije ulaze u pubertet. Neurotransmiter leptin se sve više proizvodi u njihovom masnom tkivu i šalje signal mozgu da započne pubertet.

Činjenica da su se deca manje kretala i više gojila tokom pandemije mogla bi da bude jedan od razloga što je znatno više devojčica doživelo takozvani prerani pubertet (pubertas praecox) tokom pandemije.

Spoljne polne osobine razvijaju se pre osme godine kod devojčica i pre devete godine kod dečaka.

„Pored toga, promenjen je ceo način života, kao što je ritam dan-noć, deca su bila pod psihosocijalnim stresom i više su sedela za računarom – a plava svetlost, kako su pokazala istraživanja na životinjama, utiče na hormone. Ispostavilo se da trend preranog puberteta sada ponovo popušta“, izveštava Golke, koja istražuje taj fenomen.

Kakav uticaj hemikalije imaju na pubertet?

Naučnici sumnjaju da hemikalije iz okruženja utiču na pubertet. Pokazalo se da je insekticid DDT doveo do ranijeg dobijanja menstruacije.

Supstance u proizvodima za ličnu negu, kao što su ftalati, parabeni i drugi fenoli, takođe se sumnjiče da ranije pokreću pubertet, posebno kod devojčica.

„Moguće je da hormonski aktivni omekšivači u plastici takođe mogu uticati na početak puberteta“, kaže Golke.

Ona smatra da je to vrlo verovatno, jer se globalni trend ranijeg ulaska u pubertet razvio u tako kratkom vremenskom periodu da se ne može objasniti genetskim promenama.

Ali koje tačno supstance su odgovorne za ovo ne može se razjasniti. Jer: „Postoji preko sto različitih supstanci koje bi mogle biti mogući uzroci, kao što su pokazali eksperimenti na životinjama – a mi smo izloženi čitavom nizu supstanci.“

Pored toga, uvek se postavlja pitanje doze: količina koja se još uvek smatra bezopasnom u eksperimentima na životinjama definitivno može imati uticaja na decu.

Ulje lavande i sojino mleko

Eterična ulja takođe mogu uticati na hormone – a samim tim i na početak puberteta. Devojčicama prerano rastu grudi nakon upotrebe proizvoda od lavande.

Laboratorijski nalazi su pokazali da 65 eteričnih ulja sadrži određene supstance koje imaju hormonski efekat na ćelije čoveka. Rast grudi se smanjio kod sve dece kada su parfimisani proizvodi prestali da se koriste.

Proizvodi od soje takođe imaju hormonski efekat. Soja sadrži takozvane fitoestrogene, odnosno biljne supstance koje su slične ljudskom hormonu estrogenu – doduše kao i pivo.

Još nije dokazan uticaj na početak puberteta. Ali žene koje su kao bebe hranjene sojinim proteinima prijavile su značajno duže periode i teže menstrualne grčeve u jednoj studiji.

Nemačko društvo za dečju i adolescentnu medicinu stoga savetuje da se odojčad ne hrane standardnom ishranom na bazi soje.

Jedinci ulaze u pubertet ranije

I čini se da još nešto utiče na početak puberteta: u proseku, jedinci ulaze u pubertet ranije od dece koja imaju braću i sestre, polubraću i polusestre, kao što pokazuje danska studija.

Jedno objašnjenje moglo bi biti da jedinci ne mogu da se oslone na braću i sestre da prenesu porodične gene – tako da se njihova tela oslanjaju na sopstvenu reproduktivnu sposobnost još od ranog detinjstva.

Izvor: Dojče vele

Tagovi:

Deca Devojčice Hormoni Pubertet
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure