U ovom broju trebalo je da čitate osvrt na prva dva dana rasprave o Predlogu zakona o zabrani iskopavanja litijuma i bora koji je Skupštini Srbije uputilo 86 opozicionih poslanika, ali je za nedelju dana sve odložila predsednica parlamenta Ana Brnabić (SNS) uz obrazloženje da su opozicioni poslanici odugovlačili raspravu o rebalansu budžeta i tako potrošili vreme za vanrednu sednicu. O Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima raspravljaće se od ponedeljka 7. oktobra u redovnom zasedanju, obećala je predsednica Skupštine i naglasila da i naprednjaci insistiraju na raspravi o “glupom, besmislenom i štetnom predlogu opozicije”.
Dok je govorila pred novinarima u holu Doma Narodne skupštine, pored nje je nekoliko minuta stajao poslanik Ekološkog ustanka Aleksandar Jovanović Ćuta i držao papir na kojem je pisalo “Laže”. Predsednik Demokratske stranke Zoran Lutovac objasnio je da je opozicija na sednici o rebalansu budžeta ukupno potrošila četvrtinu vremena predviđenog za raspravu, dok su ostalo vreme trošili ministri i poslanici vladajuće koalicije, a predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas zaključio je da je suština svih pokušaja vlasti da izbegne sednicu o litijumu u tome što toj sednici ne može da prisustvuje predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
“Višesatna obraćanja ministara, iživljavanje zloupotrebom poslovnika i procedura, ponavljanjem laži da je opozicija opstruisala sednicu, sve to se svodi svodi na poruku – nema Vučića, nema sednice o litijumu”, rekao je Đilas, a odgovorila mu je Ana Brnabić rekavši da može da se desi da na sednicu dođe predsednik Srbije i poručila opoziciji da tada ne priča kako nema ovlašćenje da dođe.
U ponedeljak uveče ispred zgrade parlamenta okupili su se predstavnici inicijative “Ne damo Jadar” i najavili da će se okupiti i narednog ponedeljka.
“Radićemo na tome da ljude informišemo i obavestimo i bićemo ovde i ako zakažu i ne zakažu, i ako održe i ako ne održe. Mi smo uvek tu i dišemo im za vrat i neka dobro misle šta rade”, poručila je aktivistkinja Ljiljana Bralović.
Sudbina uzbunjivača
Spas u otkazu
Valentina Krstić, dugogodišnja načelnica Službe za obuku i upošljavanje Kazneno-popravnog zavoda u Nišu, nakon 30. oktobra, kada joj ističe bolovanje, ne želi više da radi, jer se, kako kaže, ne oseća bezbedno u toj ustanovi. Posle dve suspenzije koje je doživela zbog uzbunjivanja javnosti, 2013. i prošle godine, zaključuje da se u niškom zatvoru službenici sa integritetom “doživljavaju kao opasnost po sistem”.
Jedina uzbunjivačica u istoriji KPZ Niš prvi put je suspendovana pre 11 godina posle upozoravanja na niz nepravilnosti u radu – od spornog zakupa bazena, preko fiktivnih izveštaja o imovini KPZ-a do zloupotrebe energenata. Ubrzo je vraćena na posao posle reakcija Zaštitnika građana, Poverenika za informacije od javnog značaja, Agencije za borbu protiv korupcije i Misije OEBS-a u Srbiji, te sastanka sa tadašnjim ministrom pravde Nikolom Selakovićem.
Drugi put je pala u nemilost u julu prošle godine pošto je kritikovala zapošljavanje Saše Stoiljkovića, nekadašnjeg naprednjačkog funkcionera u Gradskoj upravi koji se dovodio u vezu sa zloupotrebama subvencija. Pod suspenzijom je bila do aprila ove godine, da bi u maju bila degradirana na mesto šefice odseka mašinskog održavanja, a nadređeni joj je postao upravo Stoiljković, koji je zauzeo njenu doskorašnju načelničku poziciju.
“Nakon više od jedne decenije od prvog ukazivanja na koruptivne aktivnosti i pretpljenog pritiska, odmazde, podmetanja i pretnji, i nakon toga višegodišnjeg napornog rada na poslovima oživljavanja i uspostavljanja sistema, opet sam izložena pritiscima, pretnjama i podmetanju. Bojim se da ova ustanova, koja treba da bude popravni i prevaspitni sistem za osuđena lica, zapravo prevaspitava državne službenike”, zaključila je Valentina Krstić u izjavi za “Danas”.
Oštećeno udruženje slepih
Odbornik vlasti pod zaštitom
Pre nekoliko meseci, bez saopštenja i potresa, smenjen je predsednik Organizacije slepih i slabovidih “Severni Banat” Zoran Stefanović i istovremeno mu je ukinut status delegata iz Kikinde u Savezu slepih Vojvodine i Savezu slepih Srbije. Nešto kasnije je i izbačen iz organizacije, a tada se više nije moglo skrivati i zataškavati da je donedavni predsednik prisvojio veliki novac udruženja.
A ćutalo se jer je osumnjičeni istovremeno i odbornik vladajuće Srpske napredne stranke u Skupštini grada, te dugogodišnji partijski aktivista koji je predano sakupljao sigurne glasove u svom delokrugu.
“Ne samo da je ukrao novac od slepih ljudi i počinio krivično delo, već je napravio takvu materijalnu štetu da je Organizaciji slepih onemogućio dalji rad. No, sve to, pa čak ni podneta tužba izgleda nije bilo dovoljno da bude smenjen sa mesta odbornika i isključen iz stranke. Primerom kikindskog odbornika Stefanovića, SNS još jednom potvrđuje kako ne samo da nema sankcija za prestupnike u svojim redovima, već takav kadar neguje”, izjavila je Tanja Raca, pokrajinska poslanica iz Stranke slobode i pravde, ali to nije navelo ni Stefanovića, ni SNS, a ni nadležne organe da se oglase.
Opozicija najavljuje da će na sledećoj sednici Skupštine grada pokrenuti pitanje odborničkog mandata naprednjaka Stefanovića.
Foto: Facebook / KSS…
Napredni Nebojša Čović
Sa čela Zvezde na čelo KSS
Nakon 13 godina na predsedničkoj funkciji u Košarkaškom klubu Crvene zvezda, Nebojša Čović prelazi na mesto predsednika Košarkaškog saveza Srbije, odlučila je u utorak velika većina delegata Skupštine KSS-a. Protiv Čovićevog izbora bili su delegati Partizana, a predsednik Ostoja Mijailović napisao je na mreži Iks da “predsednik nacionalnog saveza treba da bude ugledan, pošten i sposoban čovek, a da je ovakvim izborom degradiran i postiđen svaki čovek koji je na bilo koji način uključen u našu košarku”.
Čović odavno vodi glavnu reč u srpskoj košarci i sada je samo formalizovao poredak, ali se donedavno verovalo da će poput Zvezdana Terzića, svog kolege iz fudbalskog pogona Crvene zvezde, upravljati Savezom preko svojih ljudi, naročito zbog činjenice da je njegov izbor prst u oko “partizanovcima”. Verovalo se i da onaj koji odlučuje o svemu u ovoj državi neće dodatno razgneviti “partizanovce” koji se ionako dugo već osećaju poniženim i ugroženim, ali, baš kako dolikuje radikalskom učenju, na funkciju koja treba da objedinjuje izabran je jedan od simbola podela u našoj košarci.
Za novog predsednika KSS-a se kaže da ima veliko košarkaško znanje i iskustvo, odlične organizacione sposobnosti i nanizane brojne trofeje, kao i da ima energije da sprovede svoju viziju boljeg i jačeg KSS-a.
“Treba napraviti zajednički pristup, bez obzira na razlike. Prvi zadatak je da rešimo pitanje selektora. U KSS može da bude samo jedan Savez, ne pet. Mi snosimo odgovornost, jer smo najveći brend ove zemlje. Brend treba da raste. Potrebni su trenažni centri. Verujem da ćemo imati podršku vlasti i predsednika države, to treba otvoreno reći, jer predsednik naše zemlje izuzetno voli košarku i puno je već dao za košarku”, izjavio je Čović nakon izbora i naglasio da već sledeće nedelje kreće u akciju obilaska Srbije.
Paralelno sa izborom novog predsednika rasplamsala se polemika o napuštanju ABA lige, što poslednjih godina najviše zagovara upravo Čović. Iz ABA 2 lige prošle nedelje istupio je Vršac, klub blizak Zvezdi i saopštio da “regionalna liga u ovom obliku ne donosi ništa dobro ni srpskoj košarci niti klubovima koji se u njoj takmiče”, te pozvao na osnivanje profesionalne košarkaške lige Srbije. Međutim, njegovim primerom nisu pošli drugi klubovi. Naprotiv, upražnjeno mesto u ABA 2 popunio je somborski Džoker, klub koji vodi porodica Nikole Jokića.
Još je mnogo problema koji muče i dele našu košarku, a koje bi trebalo da reši Nebojša Čović sa svojim timom. Kolike su mu šanse za uspeh u prevazilaženju podela i omraza pokazuje i objava Zorana Savića, sportskog direktora Partizana, nakon izbora novog predsednika KSS-a. On je, naime, citirao poslovicu “Kada se klovn useli u palatu, on ne postaje kralj, već palata postaje cirkus”.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Da bi uopšte imao pravo da pozove na dijalog, Vučić mora da odgovori na pitanje zašto je dosad gušio i onemogućavao dijalog. Zašto je jedan deo medijske scene, onaj koji nazivamo nezavisnim, izložio satanizaciji, a onaj drugi podjarmio i od njega napravio oružje za zastrašivanje? Zašto je svaki parlament, od republičkog do opštinskog, danas poprište za verbalne i fizičke obračune
“U državi za koju njen predsednik uporno tvrdi da je država blagostanja penzioneri, naročito oni s nižim penzijama, pretvoreni su u grupu pogodnih glasača”, kaže antropolog Miloš Mitić. “Ta (zlo)upotreba se zasniva na redovnosti primanja penzija kao insigniji sigurne egzistencije, iako ta egzistencija zapravo podrazumeva nizak nivo kvaliteta života. A sigurnost je ono što je ljudima uvek potrebno. Sa starošću potreba za sigurnošću preovladava”
“Zemlje koje vodi Evropska narodna partija često zažmure kada je reč o njihovom partijskom prijatelju Vučiću. Pored toga, Evropska unija ima ekonomske interese u Srbiji, koje mnogi evropski lideri ne žele da ugroze”, kaže Andreas Šider, dodajući da nije optimističan da će ta briselska zavesa ćutanja o autokratizaciji Srbije uskoro pasti
Dok polovinom juna nije objavljeno da je Dragan Šolak odlukom BC Partners smenjen s operativnih funkcija, delovalo je da je u United Group-i sve po starom. Otvoreno je pitanje – da li je ovo uvod u prodaju medija i ako jeste, kome se prodaju? Da li će uređivačka politika biti slobodna? Te jednostavne odgovore i dalje čekamo od BC Partners
Građani su na raskršću između političkog avanturizma i institucionalnog jačanja kroz poštivanje pravosudnih odluka. Na jednoj strani je učešće na neustavnom referendumu i prihvatanje rušenja svih principa vladavine prava, a na drugoj raskid sa decenijskim sistemom koji počiva na korupciji i klijentelizmu
Uz Aleksandra Vučića su većinski jedino penzioneri i oni koji imaju najviše osmoletku. Drugim rečima – sirotinja koju je najviše ojadio i u koju se opet uzda
Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!