img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Konferencija „AI u redakcijama”

Srpski novinari podeljeni: Da li veštačka inteligencija pomaže?

25. septembar 2024, 16:47 Bojan Cvejić
Foto: Bojan Cvejić
Copied

I dok među novinarima vlada strah da će upotreba veštačke inteligencije znati smanjiti kvalitet novinarstva, više od trećine medijskih profesionalaca smatra da je upotreba VI u novinarstvu itekako korisna

Svaki četvrti ispitanik iz medijskog sektora u Srbiji smatra da će veštačka inteligencija negativno uticati na kvalitet novinarstva, dok trećina njih vidi pozitivne efekte, pokazuju rezultati ankete medju više od 100 učesnika koji su predstavljeni na konferenciji „AI u redakcijama: Transformisanje novinarstva u digitalnom dobu” koja je organizovana u okviru USAID programa “Mediji.Inovacije”.

Kako je istakao Pavle Zlatić iz programa „Mediji.Inovacije”, 35 odsto ispitanika u anketi medju najvećim strahovima prilikom upotrebe veštačke inteligencije ističe strah od dezinformacija, dok po oko 14 odsto brine zbog pada kvaliteta i privatnosti i etike. S druge strane, kao benefite 47 odsto navodi analizu podataka, a 45 odsto produktivnost.

Novinari ipak nezamenljivi

„Na pitanje da li VI može da zameni novinare, 65,7 odsto odgovorilo je – ne, 4,8 odsto – da, a 29,5 odsto da može delimično. Interesantno je da je medju ispitanicima iz nezavisnih medija 75 odsto na ovo pitanje odgovorilo sa ‘ne’, a u korporativnim medijima 46,4 odsto”, naveo je Zlatić.

Anketa je pokazala i da je najviše novinara i urednika, odnosno 42 odsto njih, odgovorilo da povremeno koristi VI u svom radu, dok je 56 odsto menadžera u medijima istaklo da je koristi veoma često. Takodje, 74 odsto anketiranih navelo je da etičke smernice o upotrebi VI ne postoje u njihovim redakcijama.

Tanja Maksić iz BIRN-a istakla je da njihove ankete medju medijskim uposlenicima u Srbiji pokazuju da se u domaćim medijima upotreba veštačke inteligencije poistovećuje sa ChatGPT i da većina nije koristila druge alate.

„Istraživački mediji, pokazalo se, znatno su napredniji u korišćenju veštačke inteligencije, ali oni smatraju da VI nikada neće moći da zameni ono što se zove uredničkom odlukom”, dodala je Maksić.

VI kao pomoćni alat

Profesorka Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Dragana Milin osvrnula se na dubinske intervjue koje je s kolegama sprovela u deset lokalnih medija u Srbiji. Dodala je da se pokazalo da novinari nisu spremni da prepuste VI pisanje tekstova, ali koriste kao pomoćne alate za prevod, lekturu…

„Neke redakcije su prepoznale, na primer, korist za pisanje projekata i izveštavanje, ali i za obradu podataka. Svakako se većina slaže da definitivno VI ne može da zameni novinare, pogotovo što mnogi smatraju da je ‘bezdušno’ to što dobijaju od VI”, objasnila je Milin.

Digitalni direktor kompanije United Media Ivan Krstić naveo je da su alati VI dosta neprecizni i da je relevantnost podataka upitna, te da je u tom smislu ljudski faktor nezamenljiv.

„VI treba da tretiramo kao jedan alat koji treba da testiramo i vidimo koja je njegova prava vrednost. Postoji dosta mogućnosti koje mogu pomoći novinarima u radu, ali to nije za sada dovelo do vidljivih promena. Ipak, ne može se prepustiti sve novim alatima već mora da prodje i finalnu proveru”, naglasio je Krstić.

Uticaj na kvalitet novinarskog sadržaja

Direktorka digitalnih medija u Euronews Srbija Jasmina Koprivica rekla je da smo trenutno u nultnoj fazi na tržištu što se tiče upotrebe VI u medijima i da se za sada to svodi na testiranje i probe.

„Svi smo zainteresovani da vidimo šta valja, a šta ne. Ako te alate prilagodimo našim potrebama, VI može da bude od velike pomoći novinarima i da ih oslobodi nekih operativnih poslova”, istakla je Koprivica i dodala da moraju da postoje pravila i da ljudski faktor uvek treba da ima kontrolu.

S tim se složila i direktorka digitalnih medija u Wireless Media Group Ana Marković koja je navela da bi novinari mogle da imaju više vremena da se bave proizvodnjom sadržaja.

„To je šansa ujedno i da se podigne kvalitet sadržaja i novinastva”, naglasila je Marković.

S druge strane, direktorka BIRN Srbija Dragana Žarković Obradović objasnila je da oni kao istraživački medij VI koriste „ne toliko za proizvodnju sadržaja, koliko za istraživački proces”.

„Kao jedan od rizika upotrebe generativne VI u medijima vidim potencijal da medije još više pretvori u fabrike modifikovanog sadržaja. Trenutno mediji u Srbiji imaju na dnevnom nivou mnogo sadržaja koji imaju malu informativnu vrednost”, ocenila je Žarković Obradović

Tagovi:

AI u medijima BIRN Novinarstvo Veštačka inteligencija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Podrška Dijani

06.novembar 2025. N. M.

Đoković, Grbić i Đorđević pružili podršku Dijani Hrki

Nova tura podrške Dijani Hrki, majki nastradalog Stefana, stigla je od bivših i sadašnjih sportista. Redom su, preko društvenih mreža, svoju podršku iskazali i Novak Đoković, Aleksandar Đorđević i Vladimir Grbić

Istraživanje

06.novembar 2025. M.S.

BIRN: Pazi, mreža masovnog nadzora, snimaju te biometrijske kamere!

Novo istraživanje BIRN-a, Glasa Šumadije, Ozon pressa, portala 021 i Južnih vesti otkriva mrežu institucija koje su u prethodne tri godine nabavljale invazivne video-nadzorne sisteme sa funkcijom prepoznavanja lica - protivzakonito

Srednjoškolski protesti

06.novembar 2025. I.M.

Pobuna gimnazijalaca: Podrška Dijani Hrki koju vlast ponižava

Veliki broj gimnazijalaca iz Beograda stigao je ispred Skupštine Srbije kako bi podržao Dijanu Hrku, koja peti dan štrajkuje glađu tražeći pravdu za tragično nastradalog sina u padu nadstrešnice

Još jedna provokacija

06.novembar 2025. I.M.

Pozdrav vojvode Šešelja gimnazijalcima: Četničkim pesmama na Dijanu Hrku

Dok Dijana Hrka štrajkuje glađu, iz Ćacilenda trešti četnička muzika - pozdrav od vojvode Šešelja i generalnog sekretara SRS-a Aleksandra Vučića

Vrtić „Plavi čuperak

Hronika

06.novembar 2025. Milica Srejić

Požar u vrtiću na Zvezdari: Nadležni gluvi i nemi na pitanja roditelja

U Predškolskoj ustanovi „Plavi čuperak" na Zvezdari krajem oktobra izbio je požar. Decu su evakuisale vaspitačice i povređenih nije bilo. Međutim, roditelji su i dalje bez odgovora na pitanja – da li je vrtić bezbedan i šta je izazvalo požar

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure