Zimske olimpijske igre održane 1984. u Sarajevu imale su veliki uticaj na primenjenu umetnost. O tome priča izložba otvorena u beogradskom Muzeju primenjene umetnosti
Zimske olimpijske igre održane 1984. u Sarajevu, jedinstvene su po mnogo čemu: bile su prve Igre na Balkanu u modernom dobu, prve zimske Igre održane u socijalističkoj zemlji i na govornom području slovenskih jezika, a veoma su važne su kulturu uopšte i umetnost ponaosob.
Bio je to razlog i povod da Muzej primenjene umetnosti u Beogradu priredi izložba plakata Olimpijske igre u Sarajevu: 40 godina posle i prikaže 35 plakata izuzetne umetničke, istorijske, a recimo i – kolekcionarske vrednosti kreiranih na temu ZOI.
Postavku čine plakati koje su uradili značajni umetnici i grafički dizajneri svetske reputacije, kao što su Milton Glejzer, Hokni, Vazareli, Hamaguči, Hundertvaser i drugi.
Među njima se izdvajaju višestruko nagrađivani plakati prof. Ismara Mujezinovića, iz serije posvećene olimpijskim disciplinama, koji su ubrajani među najbolje plakate ove vrste u svetu. Zastupljeni su i nezaobilazni plakati sa proslavljenom maskotom Vučkom i Pahuljom, zvaničnim znakom manifestacije.
Poseban deo kolekcije čini 16 plakata iz kolekcije „Umetnost i sport“, u kojoj su dela Vorhola, Mura, Pistoleta, Rosenkvista, Kolara, Paladina,Tvomblija…
Elem, kao što je rečeno, XIV Zimske olimpijske igre važne su zbog grafičkog materijala kreiranog u slavu i sa ciljem promocije Igara. One su veoma važne za primenjenu umetnost.
Smatra se da je to pre svega zasluga članova Organizacionog tima Muhameda Karamehmedovića, Ismara Mujezinovića, Mladena Kolobarića, Mersada Berbera, Ismeta Dizdarevića i drugih uglednih umetnika, koji su znali šta treba da se uradi i koga da pozovu da to uradi.
„Jugoslovenski olimpijski odbor Zimskih olimpijskih igara Sarajevo 1984. želeo je da ovoj manifestaciji dâ određeni kulturno-umetnički akcenat. Iako je danas česta praksa da upravo plakati budu najveća umetnička veza sa Olimpijskim igrama, i organizacioni komiteti Olimpijskih igara angažuju priznate umetnike da ih dizajniraju, Sarajevo 1984. ostavilo je izuzetan pečat obimom i kvalitetom svojih grafičkih radova. Nije čest slučaj da toliki broj umetnika, kao ni toliki broj istaknutih svetskih imena, dâ svoj doprinos jednoj manifestaciji kao što se to ovde dogodilo, čime je izgrađeno izuzetno umetničko i kulturno nasleđe Igara, samog Sarajeva i cele Jugoslavije“, ističe se u tekstu kataloga izložbe.
Verovatno da najviše pažnje privlače plakati sa maskotom ZOI, sa Vučkom, koji je stekao međunarodnu slavu i popularnost; a ništa manje ni prikazi zvaničnog znaka igara – Pahulje, kao i plakat sa prikazom staza i olimpijskih borilišta.
Beogradski dizajner i arhitekta Radomir Vuković je osmislio čuveni sistem piktograma olimpijskih disciplina. Mnoštvo drugih umetnika je učestvovalo u različitim sferama dizajna – kostim, scenografija, akreditacije, diplome, poštanske marke…
Izloženi plakati su deo Midcentury Belgrade, kolekcionara koji je iinicirao izložbu. Osim njih i Muzeja primenjene umetnosti, koorganizator izložbe je i Ambasada Bosne i Hercegovine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Građanski pokret Bravo iz Novog Sada traži izveštaj o trošenju novca u Operi Srpskog narodnog pozorišta, a "Niš moj grad" ukazuje da su ugovori za Međunarodni filmski festival potpisivani nakon završetka posla
Selaković, Bokan, Ristić i Delić su na vrhu spiska čelnih ljudi u kulturi čije se ostavke traže. A Selaković je i jedini ministar protiv koga je ustala čitava struka za koju je zadužen
Deo Narodnog muzeja Srbije, Arheološki muzej Đerdapa dobija novu stalnu postavku sa više od 1.100 eksponata koji svedoče o promenama kulturnog pejzaža tog kraja
Prema uredbi donetoj u septembru, ministar ima prava da predloži 10 kandidata za nacionalne penzije. Udruženje dramskih umetnika traži da Ministarstvo u tehničkoj vladi ne odlučuje o nacionalnim penzijama
U Pozorištu „Boško Buha“ proslavljeno je deset godina od premijere „Pepeljuge“, a nedavno i premijerno izvođenje „Kauboja“. Sve to na tuđoj sceni, već 11. godinu
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.