img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Masovni ruski napad na Ukrajinu

Kremlj pojačava pritisak – Zelenski preti upotrebom američkih aviona F-16

27. avgust 2024, 09:03 I.M.
Ukrajina, rat, vojnik Foto: AP Photo/Alex Babenko
Počinje Uskršnje primirje
Copied

Najmanje sedam osoba je poginulo, a desetine su ranjene kada su rakete i dronovi ispaljeni na više od polovine ukrajinskih regiona. Predsednik Ukrajine najavio odgovor na ruski napad. „Mi se pripremamo, i u vezi sa upotrebom F-16, i u vezi sa operacijom u Kurskoj oblasti, nastavljamo naše akcije u navedenim okruzima upravo onako kako je Ukrajini potrebno", izjavio je predsednik Ukrajine

Rusija je juče pokrenula jedan od svojih najvećih vazdušnih napada na Ukrajinu do sada, izjavio je načelnik ukrajinskog vazduhoplovstva Mikola Oleščuk. Najmanje sedam osoba je poginulo, a desetine su ranjene kada su rakete i dronovi ispaljeni na više od polovine ukrajinskih regiona u ponedeljak, prenosi BBC.

Pogođena je energetska infrastruktura, što je izazvalo masovne nestanke struje širom Ukrajine, dok je cela zemlja bila pod uzbunom za vazdušne napade i naloženo je stanovništvu da potraži sklonište.

Rusija je potvrdila da je izvela napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu – jednu od svojih dugoročnih taktika – i saopštila da su svi ciljevi pogođeni.

Niz raketnih i dronovskih napada započeo je širom zemlje u noći između nedelje i ponedeljka i nastavio se do jutra.

Mnogo kasnije u toku dana, raketa je pogodila civilnu infrastrukturu u istočnom gradu Krivi Rih, pri čemu je poginula jedna žena, dok se pet osoba vodi kao nestalo, rekao je lokalni načelnik vojne administracije Oleksandar Vilkul na Telegramu.

Prema rečima Mikole Oleščuka, komandanta ukrajinskog vazduhoplovstva, Rusija je lansirala 127 raketa i 109 napadnih dronova tokom noći i u ponedeljak ujutro. On je na Telegramu naveo da je Ukrajina oborila 102 rakete i 99 dronova.

Oleščuk je ovaj kombinovani napad nazvao „najmasovnijim vazdušnim napadom“.

Poljska, članica NATO-a, saopštila je da je „objekat“ ušao na njenu teritoriju tokom napada.

„Najverovatnije se radilo o dronu, jer putanja leta i brzina ukazuju na to da definitivno nije bila raketa“, rekao je portparol vojske Jacek Goriševski, penela je agencija Rojters.

Portparolka NATO-a Farah Daklalah osudila je napade na Ukrajinu i rekla da su povrede NATO-vog vazdušnog prostora od strane Rusije „neodgovorne i potencijalno opasne“, prenela je agencija.

Ranije je napad iz decembra prošle godine, kada je 158 raketa i dronova ispaljeno na Ukrajinu, smatran najvećim napadom do sada.

Iako je glavni cilj ovog napada bila energetska infrastruktura, Moskva je takođe pokušala da udari na drugi ključni resurs Ukrajine: moral. Ukrajinci su bili ohrabreni nedavnim uspešnim prodorom svojih trupa duboko na rusku teritoriju u regionu Kursk.

Ocenjuje se da Rusija namerava da obične ljude u Ukrajini „spusti nazad na zemlju“ – podsećajući njih i političare u zapadnim prestonicama da Kremlj i dalje ima kontrolu u ovom ratu.

Poruka iz Moskve bila je jasna: Rusija i dalje može nanositi patnju ukrajinskom stanovništvu kad god to odluči.

Desetine ranjenih

Oko 15 regiona Ukrajine bilo je na meti Rusije u napadima, rekao je ranije ukrajinski premijer Denis Šmihal – koristeći oružje uključujući dronove, krstareće rakete i nadsupersonične rakete.

„Ima ranjenih i mrtvih“, rekao je Šmihal na društvenoj mreži Telegram.

Desetine ljudi su povređene, a među onima koji su poginuli su dva muškarca – jedan star 69 godina, a drugi 47 godina –  u odvojenim napadima u regionu Dnjipropetrovsk, rekao je lokalni guverner Sergij Lisasak. Među povređenima je i devojčica od 14 godina, dodao je on.

Takođe, jedan muškarac je poginuo kada je njegova kuća pogođena u Zaporožju, rekao je guverner tog područja.

Gradonačelnik Lucka je rekao da je jedna osoba poginula kada je „infrastrukturni objekat“ pogođen. Pet osoba je povređeno, a većina delova grada ostala je bez vode, dodao je on.
U Izjumu, u regionu Harkova, jedan muškarac je poginuo u raketnom napadu, rekao je regionalni načelnik.

U regionu Žitomir, na zapadu Ukrajine, jedna žena je poginula nakon što su kuće i infrastrukturni objekti pogođeni raketama, rekao je guverner.

Napadi su izazvali ozbiljnu štetu na infrastrukturi, sa nestancima struje prijavljenim u mnogim gradovima, uključujući Kijev, i prekidima u vodosnabdevanju.

Jedna od preostalih elektrana – hidroelektrana severno od Kijeva – bila je jedna od najnovijih meta. Šteta se još uvek procenjuje.

Rusija cilja na ukrajinsku energetsku infrastrukturu od ranih faza svoje invazije velikih razmera, koja je počela u februaru 2022. godine.

Poslednjih meseci obnovila je kampanju napada na električnu mrežu, izazivajući česte nestanke struje širom zemlje.

Kupovina struje od EU

U junu, predsednik Volodimir Zelenski je rekao da je Rusija uništila polovinu kapaciteta za proizvodnju električne energije u njegovoj zemlji od kada je počela sa uništavanjem energetske infrastrukture krajem marta.

Ukrajina kupuje energiju od Evropske unije. Međutim, to nije dovoljno, pa se većinu dana u zemlji planiraju nacionalni nestanci struje kako bi se zaštitile ključne potrebe kao što su bolnice i vojni objekti.

Rusko ministarstvo odbrane je saopštilo da je napalo objekte za proizvodnju električne energije i gasa, kao i lokacije gde se skladišti zapadno oružje.

„Svi ciljevi su pogođeni, što je rezultiralo nestancima struje i prekidima železničkog prevoza oružja i municije na front“, saopštilo je ministarstvo.

Za Kijev je ovo bila godina loših vesti sa fronta, jer Rusija postepeno napreduje u istočnom regionu Donbasa.

Pojavili su se problemi sa mobilizacijom, a izveštaji navode da Ukrajini ponestaje ljudi.

Ali, nakon iznenadnog prodora Ukrajine u Kursk, video-snimci vojnika koji postavljaju ukrajinsku zastavu iznad ruskih sela koja su zauzeli pružili su veoma potreban podsticaj ukrajinskom moralu.

I to je pokazalo Zapadu da Kijev i dalje može da izvede složene, smele i – što je najvažnije – uspešne ofanzive.

U ponedeljak je Zelenski je pozvao zapadne saveznike, uključujući Britaniju, Ameriku i Francusku, da promene svoja pravila i dozvole Ukrajini da koristi njihovo oružje za napade dublje unutar Rusije.

Ukrajini je dozvoljeno da koristi određeno zapadno oružje za napade na ciljeve unutar Rusije, ali ne i oružje dugog dometa.

Zato je Zelenski nakon jučerašnjeg napada razgovarao sa glavnokomandujućim Oružanih snaga Ukrajine Aleksandrom Sirskim o odgovoru na ruske raketne napade.

„Danas je dan počeo odvojenim dugim razgovorom sa načelnikom Generalštaba Sirskim: i o odbijanju raketnog napada – u detaljima, i o našem odgovoru Rusiji. Mi se pripremamo, i u vezi sa upotrebom F-16, i u vezi sa operacijom u Kurskoj oblasti, nastavljamo naše akcije u navedenim okruzima upravo onako kako je Ukrajini potrebno“, rekao je on u večerašnjem video-obraćanju, prenosi Ukrinform.

Prema njegovim rečima, tokom poslednjeg dana Odbrambene snage su dobile veću kontrolu i još jednom popunile fond za razmenu. Sirski je takođe izvestio Zelenskog o situaciji na frontu u oblasti Donjecka, posebno u pravcu Pokrovsk, Vremiv, Toretsk i Kurahiv.

Izvor: BBC

Tagovi:

Rusija Ukrajina Rusko ukrajinski sukob
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

SAD i Kina

12.maj 2026. Juan Dang (DW)

Istorisjki susret: „Neuračunljivi“ Tramp ide u posetu „komunističkom vođi“ Si Đinpingu

Trampu je potreban spoljnopolitički uspeh, Si ima jaču pregovaračku poziciju, a mogući dogovor SAD i Kine mogao bi da utiče na trgovinu, Tajvan, Iran, Ukrajinu i globalnu ravnotežu moći

Foka

Zaštita životinja

12.maj 2026. I.M.

Pretučen bogati turista na Havajima nakon što je kamenom gađao ugroženu foku

Turista iz Sijetla snimljen kako baca kamen na ugroženu foku na Havajima, potom pretučen. U incidentu navodno rekao da je „bogat i da može da plati kaznu”

Američka vojska

Sjedinjene Američke Države

12.maj 2026. Uroš Mitrović

Alarm u Vašingtonu: Vojska SAD je na Iran ispucala zalihe pametnih raketa

Savremeni ratovi „gutaju“ skupu municiju brže nego što može da se nadoknadi. Dok Pentagon troši milijarde i prazni zalihe raketa u sukobu sa Iranom, postavlja se pitanje koliko tehnološka prednost zaista vredi ako je ograničena tempom proizvodnje i krhkim lancima snabdevanja

Ursa Major

Ursa Major

12.maj 2026. I.M.

Misterija potonulog ruskog broda: CNN tvrdi da je nosio nuklearne reaktore za podmornice

Ruski brod koji je potonuo u Mediteranu 2024. godine prevozio je delove nuklearnih reaktora za Severnu Koreju, pokazuju navodi iz istrage

Protest ispred sudnice, okupljeni demonstranti, transparent

Nemačka

11.maj 2026. Benjamin Najt / DW

Od protesta do optužbe za terorizam: Suđenje petorki iz Ulma

Upali su u filijalu izraelskog proizvođača oružja u Nemačkoj i uništili računare. Sada se „petorci iz Ulma“ sudi za „članstvo u kriminalnoj organizaciji“. A oni kažu da su hteli da zaustave „genocid“

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure