
Svet
Drugi napad na američku bazu u Bahreinu
Iranska Revolucionarna garda je gađala američki radarski sistem u vazduhoplovnoj bazi u Bahreinu, što je drugi napad u poslednja tri dana

Primena Izbornog zakona Republike Srpske, za koji se Milorad Dodik pobrinuo da ga usvoji Narodna skupština RS „ozbiljno bi potkopala ulogu Centralne izborne komisije BiH, nanela bi nepopravljivu štetu demokratskom izbornom procesu i pravnoj stabilnosti i ugrozila legitimnost izbornog procesa“
Milorad Dodik, Putinov simpatizer, još uvek mora da se pridržava važećih pravila, piše Erih Ratfelder za berlinski Tagescajtung (TAZ), podsećajući na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom je privremeno stavljen van snage Izborni zakon u RS, nakon što se Dodik, kao predsednik srpskog entiteta u BiH, u aprilu 2024. pobrinuo da taj zakon usvoji Narodna skupština Republike Srpske.
On je time, piše TAZ, želeo da dovede sve pred svršen čin. Međutim, do sada mu se, između ostalog, suprotstavila misija Organizacije za bezbednost i saradnju u Evropi (OEBS). I to se verovatno neće uskoro promeniti.
Salve kritika iz Sarajeva
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ocenio, pojašnjava se dalje u tekstu, da novi izborni zakon entiteta Republike Srpske reguliše pitanja koja su već regulisana izbornim zakonom Bosne i Hercegovine i prenosi nadležnosti Centralne izborne komisije BiH na njoj podređenu entitetsku Izbornu komisiju RS. Time se istovremeno neki delovi izbornog zakona na državnom nivou proglašavaju nevažećim, piše Dojče vele (DW).
Kritike u vezi s Dodikovim izbornim zakonom su uputili i predsedavajući OEBS Jan Borg i generalna sekretarka Helga Maria Šmid. Oni su ocenili da etabliranje paralelnih struktura podriva opštu bezbednost i stabilnost zemlje i da je protivno ustavnom poretku BiH.
Potkopavanje centralne države
U berlinskom listu se navodi i da u odluci Ustavnog suda od 24. jula stoji da se mora razjasniti da li Narodna skupština RS ima ovlašćenja da zadire u pitanja koja su već regulisana na državnom nivou i da ih na drugi način reguliše.
Ustavni sud BiH je saopštio i da bi primena takvog Izbornog zakona Republike Srpske „ozbiljno potkopala ulogu Centralne izborne komisije BiH“ kao i da bi, pred predstojeće lokalne izbore, „nanela nepopravljivu štetu demokratskom izbornom procesu i pravnoj stabilnosti i ugrozila legitimnost izbornog procesa“.
Ustavni sud ističe da izborni propisi predstavljaju jedno od ključnih područja za obezbeđivanje slobodnih, fer i transparentnih izbora koji odražavaju volju građana, a BiH se trenutno priprema za lokalne izbore koji će se održati 6. oktobra, piše TAZ.
Izborne manipulacije
U sada važeći Izborni zakon za celu Bosnu i Hercegovinu, pojašnjava autor teksta, ugrađene su mere protiv izborne prevare donete nakon iskustava s poslednjih izbora, posebno nakon očitih izbornih manipulacija na poslednjim predsedničkim izborima u korist Dodika, što je dovelo i do reakcije visokog predstavnika Kristijana Šmita. On je nametanjem izmena Izbornog zakona BiH osigurao da izbori u oktobru budu transparentni i kontrolisani.
„Ipak, Dodiku su još uvek odškrinuta vrata. Ova mera, kako se navodi u odluci suda, ne prejudicira konačnu odluku o ustavnosti zakona u srpskom entitetu. Konačnom odlukom sve bi moglo da se promeni. Dodik sada pokušava da diskredituje nezavisne strane članove Ustavnog suda i da ih se reši. „Stranci žele da unište Dejtonski sporazum“, izjavio je Dodik nedavno, otkrivajući svoje prave namere: da stavi šume i rudna bogatstva u državnom vlasništvu pod svoju kontrolu“, zaključuje se u tekstu nemačkog lista Tagescajtung.

Iranska Revolucionarna garda je gađala američki radarski sistem u vazduhoplovnoj bazi u Bahreinu, što je drugi napad u poslednja tri dana

Oko 400.000 Čeha protestuje u znak podrške javnom servisu. "Studenti u Srbiji su pobedili, došao je red na vas", poručila im je studentkinja Natalija Petrović
Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Oko 17,5 miliona evra skrivene gotovine pronađeno je tokom pretresa u Budimpešti i još tri mađarske županije. Istraga se vodi protiv bivšeg ministra za nacionalni razvoj Mikloša Šestaka, osumnjičenog za primanje mita i nezakonitih provizija

Kvar komunikacione opreme doveo je do nacionalnog prekida aviosaobraćaja kakav nije zabeležen od neposredno posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.
Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva
Crna slika i slom pravne države Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve