
Premijera
Da li si ono što jesi, ili ono što ti je rečeno da budeš
Završna predstava Instituta za umetničku igru „Human design“ bavi se pitanjem identiteta zadatog rođenjem i čovekovom potrebom da sam izabere ono što oseća da jeste
Sutra počinju Dani savremenog plesa, festival koji je nastao iz želje da se i u Bosni i Hercegovini razvije ova umetnost, a uz pomoć kolega iz Beograda
Festival Dani savremenog plesa u Sarajevu je rezultat pozitivne prakse. Konkretno, u pitanju je saradnja Instituta za umetničku igru iz Beograda, i udruženja „Živimo balet“ iz Sarajeva započeta prošle godine, iz koje je nastao pomenuti festival.
Sutra će biti svečano otvoreno njegovo ovogodišnje izdanje na sceni Sarajevskog ratnog teatra 18. juna predstavom „Darija“ francuske umetnice Sophie Bosquet, koju je i beogradska publika imala prilike da vidi u okviru ovogodišnjeg Festivala Sola.
Festival je nastao iz udruženja „Živimo balet“ koji je pre pet godina u Sarajevu pokrenula Nataša Hajdarević i okupila partnere iz regiona i Evrope. A sve to, kako kaže za „Vreme“, u „želji da u Bosni i Hercegovini podstakne savremeni ples, zato što gotovo da ga i nema“. Organizovano je nekoliko rezidencijalnih programa tokom kojih je nastalo nekoliko projekata.
A onda se ispostavilo da je „istovremeno bilo potrebno edukovati i publiku, koja nije imala kontakt sa savremenim plesom“, kaže Nataša Hajdarević, pa je tako, u razgovorima sa Aleksandrom Ilićem profesorom Instituta za umetničku igru iz Beograda, došlo i do ideje o osnivanju festivala.
„Predstave su besplatne, namerno, kako bi došlo što više ljudi i upoznalo se sa savremeninim plesom“, kaže Nataša Hajdarević.
Koreograf Aleksandar Ilić i profesor Instituta kaže za „Vreme“ da „kako je osnovna delatnost Instituta za umetničku igru iz Beograda – edukacija, prirodno je bilo da dođe do saradnje u pomoći oko saveta, stručnog kadriranja i pomoći oko uspostavljanja Dana savremenog plesa s ciljem ne samo promocije savremene igre, već i stvaranja nove publike odnosno edukcije iste.“
Objašnjava da Institut kao koorganizator „predlaže projekte iz Srbije i regiona, i ustupa svoje profesore i saradnike za edukacione programe“, i navodi da iz Beograda ove godine dolazi solo predstava Dušice Pejić „Kinetički crteži“ i „Na koncu“ koreografkinje Mine Ćirić.
Naslov festivala „Ujedinjeni kroz ples“ sugeriše, kaže Hajdarević, da je umetnička igra univerzalni jezik svih ljudi, i da ne predstavlja prepreku u razumevanju.
Aleksandar Ilić kaže da se „na taj način biraju aktuelne predstave umetnika iz regiona i sveta, ne zapostavljajući produkciju BiH, podjednako i u instituciji poput baleta Narodnog pozorišta u Sarajevu, i na nezavisnoj plesnoj sceni koja se u ovoj zemlji tek stvara“. Primer pomenute zastupljenosti institucije i nezavisne scene su baleti „Bolero“ i Karmen“ Baleta Narodnog pozorišta iz Sarajeva i presna predstava o femicidu „Žena“ mlade umetnice Sare Đurić iz Bosne Hercegovine.
Iz Crne Gore i Severne Makedonije dolaze Natalija Trifunović i Bisera Dimčeva sa plenom predstavom „Jezgr(o)“.
Dani savremenog plesa traju do 22. juna.
Završna predstava Instituta za umetničku igru „Human design“ bavi se pitanjem identiteta zadatog rođenjem i čovekovom potrebom da sam izabere ono što oseća da jeste
Zaposleni u Narodnom pozorištu slute da Vlada Srbije namerava da im postavi Dragoslava Bokana za direktora. Rešeni su da neko ko bi da seče ruke neistomišljenicima, ne postane njihov član
Na čelu Narodnog pozorišta ne može da bude čovek koji je „perfektan u širenju govora mržnje“, smatraju zaposleni u tom pozorištu povodom imenovanja Dragoslava Bokana na mesto predsednika Upravnog odbora tog pozorišta
„Brine, baš brine ta snažna potreba za podelama, koja zapravo samo služi zamagljivanju odgovornosti. Predstava "Njih više nema" glasno, baš glasno poziva na slušanje. Sve je u njoj posvećeno slušanju drugog, i to je mislim ono što nam je bas potrebno“
„Nevidljivi svet“ je izložba fotografija u Narodnom muzeju namenjena svima, a posebno slabovidima. „Kao slepi umetnik i pevač, i te kako razumem koliko je važno da kultura i umetnost budu dostupni svima, bez obzira na ograničenja“, poručio je Nemanja Crnatović
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve