
“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen
Previše pametni da bi bili zvezde
“Kada čovek piše pesme zbog kojih se najusamljenije duše na svetu osećaju manje usamljeno, zaslužio je da svi znaju njegovo ime”, kaže Vladimir Skočajić
U Muzej grada Beograda danas je stigla skulptura, model spomenika „Herojska predstava kraljeva“ koji se nalazi na trgu u Parizu, a koji je nedavno otkriven u jednoj pariskoj antikvarnici
Iz Pariza, danas je u Muzej grada Beograda stigao model za spomenik „Herojska predstava kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića i kralja Petra Prvog Karađorđevića“, koji se nalazi na trgu koji nosi ime srpskog kralja, nedaleko od Trijumfalne kapije.
Autor spomenika, Maksim Real, prvo je uradio gipsani odlivak, a taj rad je pre nekoliko meseci otkupio Muzej grada Beograda pošto je otkriven u jednoj francuskoj antikvarnici. Eksponat je kupljen sredstvima Muzeja.
Kako je izjavila direktorka ovog Muzeja Jelena Medaković „Večernjim novostima“, dobili su ponudu da u zbirku uvrste i fotografije sa otvaranja spomenika upriličenog povodom druge godišnjice Aleksandrove pogibije u Marseju 9. oktobra 1936. godine, i ocenila da je to vredna dopuna onog dela njihove istorijske zbirke koji se odnosi na dinastiju Karađorđevića, a istovremeno i na odnose Srbije i Francuske.
Namera im je da model spomenika izlože u ambijentu koji bi bio nalik onom u kome se nalazi spomenik koji je u Parizu“.
Spomenik čini sedam ljudskih figura. Kralj Ujedinitelj zauzima centralno mesto, na konju je i gleda u nebo, a iza njega su jugoslovenska i zastava Legije časti. Sa leve strane je njegov otac, kralj Oslobodilac, koji mu predaje mač, a sa desne maršal Francuske Franše d’Epere.
Na spomeniku izlivenom u radionici Diren, a za koga je arhitektonsko rešenje dao Anri Šajo, od istorijskih ličnosti predstavljene su i srpske vojvode Živojin Mišić i Petar Bojović, iza kojih su muška i ženska figura u narodnoj nošnji.
Na postamentu, na prednjoj strani piše „Kraljevina Srbije i Jugoslavije, Petru Prvom Oslobodiocu i Aleksandru Prvom Ujedinitelju“, a ispod toga – „Omaž Pariza i Francuske svojim velikim prijateljima“.
Sa strane je citat iz telegrama, koga je Aleksandar, kao regent 1915. poslao francuskom predsedniku Poenkareu: „Srbije više nema, ali njena vojska je sačuvana, mi smo spremni nastaviti borbu na francuskom tlu“. Na spomeniku su i reči, za koje se veruje da su poslednje koje je izgovorio kralj Aleksandar: „Čuvajte Jugoslaviju! Čuvajte francusko-jugoslovensko prijateljstvo!“
“Kada čovek piše pesme zbog kojih se najusamljenije duše na svetu osećaju manje usamljeno, zaslužio je da svi znaju njegovo ime”, kaže Vladimir Skočajić
Vinsent F. Hendriks i Mes Vestergor, Izgubljena stvarnost. Tržišta pažnje, pogrešnih informacija i manipulacija, prevod Milan Perić, McMilan, Beograd 2024.
Opasno je ako neko sa malo ili nimalo iskustva u prevođenju počne da se oslanja isključivo na ChatGPT. Ništa ne može zameniti iskustvo učenja prevodilačkog zanata, a to znači iskustvo prevođenja. Četbot te neće ničemu naučiti. Njega ima smisla koristiti samo ako već umeš da prevodiš. U suprotnom, šteta može biti dvostruka: prevod će biti loš, a prevodilac neće ni umeti da prepozna da je loš jer ništa nije naučio u procesu prevođenja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve