
Pozorišta u Srbiji
Kraljevačko pozorište ima sedam zaposlenih, u Pirotu ih je osam…
Od 2012. broj institucionalnih teatara ostao je isti ali je broj zaposlenih u njima prepolovljen, dok je broj premijera opao za 40 odsto

Kanadska spisateljica kratkih priča i dobitnica Nobelove nagrade Alis Manro, koja je više od 60 godina proučavala svakodnevni život kroz prizmu kratke fikcije, umrla je u 92. godini u domu za stare u Ontariju
Kanadska književnica i dobitnica Nobelove nagrade Alis Manro preminula je juče u 92. godini, objavio je danas list Glob&Mejl, pozivajući se na članove porodice.
Manro je Nobelovu nagradu za književnost dobila 2013. godine, kao prva kanadska autorka, javlja Rojters.
Objavila je više od deset zbirki kratkih priča. Manro je važila za vrhunsku autorku upravo kratkih formi.
Njene priče su istraživale seks, čežnju, nezadovoljstvo, starenje, moralne sukobe i druge teme u ruralnim sredinama sa kojima je bila blisko upoznata – selima i farmama u kanadskoj provinciji Ontario gde je živela.
Bila je vešta u potpunom razvoju složenih likova na ograničenim stranicama kratke priče.
Manro, koja je jasno i realistično pisala o običnim ljudima, često su upoređivali sa Antonom Čehovom, poznatom po svojim briljantnim kratkim pričama, što je poređenje koje je i Švedska akademija navela kada joj je dodelila Nobelovu nagradu, podseća Rojters.
U intervjuu za Kanadsku radiodifuznu korporaciju nakon dodele Nobelove nagrade, Manro je ocenila kako su njene priče „prilično popularne za kratke priče“.
„Zaista se nadam da će to naterati ljude da vide kratku priču kao važnu umetnost, a ne samo nešto sa čim ste se igrali dok niste napisali roman“, rekla je tada kanadska književnica.

Od 2012. broj institucionalnih teatara ostao je isti ali je broj zaposlenih u njima prepolovljen, dok je broj premijera opao za 40 odsto

Ilustracije Jakše Lakićevića u romanu „Sto posto tuđa posla“ ne podilaze mladom čitaocu. To je razlog zašto ova knjiga, osim samog romana Olivere Zulović, nije samo za starije osnovce

Nedavno otvoren Muzej Viminacijum izuzetan je u državi jer se nalazi na samom lokalitetu. Arheologija i zaštita nepokretnog kulturnog nasleđa prioriteti su Ministarstva kulture, rekao je ministar Selaković. Međutim, za Belo brdo nema novca u ovogodišnjem budžetu, a Generalštabu je oduzet status kulturnog dobra

Zbog projekta Prestonica kulture, Leskovac će ove godine u svoju kulturu uložiti najviše do sad, a Ministarstvo kulture je osiguralo potpuno nova sredstva, od kojih će biti podignut i spomenik kralju Milanu

Dobro došli u kratku retrospektivu najboljih svetskih muzičkih izdanja u 2025. godini. Prednost smo dali ostvarenjima sa visokom umetničkom vrednošću, a ne obavezno onima sa velikim brojem hitova
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve