
Palestina
Ko sve priznaje državu Palestinu?
Francuska će priznati državu Palestinu u septembru na zasedanju Generalne skupštine UN, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron. Ko je sve do sada priznao Palestinu i kakav je status Srbije
Jutros su počeli predsednički izbori u Rusiji koji će se završiti u nedelju u 19 časova po lokalnom vremenu u Kaljingradu. Opozicionim kandidatima koji su se izjašnjavali protiv rata u Ukrajini nije dozvoljeno da učestvuju na izborima, zabranjeni su i protesti. Očekuje se pobeda Vladimira Putina sa preko 70 odsto osvojenih glasova
Predsednički izbori u Rusiji su počeli u petak ujutru prema lokalnom vremenu, a njihov ishod se unapred zna: ubedljiva pobeda dosadašnjeg predsednika Vladimira Putina (71) i novi šestogodišnji mandat za funkciju šefa države. Sa stanovišta ruske opozicije, zapadnih političara i medija ovi izbori su „farsa“, između ostalog jer protivkandidatima koji su se izjašnjavali protiv rata u Ukrajini nije bilo dozvoljeno da učestvuju. Oni koji su forme radi Putinu izašli na crtu su na liniji Kremlja, čak se ne libe ni da otvoreno podržavaju Putina, piše nemački „Špigel“.
Tužilaštvo u Moskvi je upozorilo Putinove protivnike da se uzdrže od „protivpravnog delovanje“, tj. da ne pokušavaju da protestuju na ulicama. Ljudima koji bi učestvovali na „nekoordinisanim javnim okupljanjima“ preti kazna do pet godina zatvora.
U po površini najvećoj državi na svetu sa devet vremenskih zona biračka mesta se prvo otvaraju danas na krajnjem istoku, a završavaju u nedelju u 19 časova po srednjeevropskom vremenu kada će biti zatvorena birališta u Kaljingradu.
Posmatračka misija Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) ovog puta nije dobila poziv da dođe u Rusiju.
Glasanje na okupiranim teritorijama
Vladimir Putin je na vlasti u Rusiji već četvrt veka, uglavnom kao predsednik države. Dva puta je bio i premijer: jednom pod Borisom Jeljcinom, a drugi put je, zboga tada važećeg Ustava, 2008. napravio rokadu sa Dmitrijem Medvedevim i bio na čelu Vlade do 2012. Putin je 2020. promenio Ustav da bi mogao ponovo da se kandiduje za predsednika.
Ovog puta se ruski predsednički izbori održavaju i na okuparnim teritorijama u Ukrajini Donjecku, Luganjsku, Zaporožju i Hersonu koje je Moskva pripojila Rusiji. Pravo glasa, prema ruskim podacima, ima 4,5 miliona ljudi. Poluostrvo Krim na Crnom moru Rusija je anektirala još 2014. godine.
„Podne protiv Putina“
Oči posmatrača su, međutim, uprte u veće gradove u Rusiji, pre svega u Moskvu. Jedna od poslednjih poruka u zatvoru preminulog lidera opozicije Alekseja Navaljnog bila je poziv na proteste za vreme održavanja predsedničkih izbora.
Posle je to ponovila i njegova udovica Julija Navaljna koja je u video-poruci poručila: „Moramo da iskoristimo izborni dan da pokažemo da smo još uvek tu i da nas je mnogo“.
Protestna akcija za cilj bi trebalo da ima preopterećenje, praktično zakrčenje izbornih mesta. Organizatori govore o „podnevu protiv Putina“ i misle da je to način da se zaobiđe zabrana protestnih okupljanja.
Moskovsko tužilaštvo je, međutim, na platformi Telegram saopštilo da je i „učešće na navedenoj masovnoj manifestaciji kažnjivo“, jer bi ta „protivpravna radnja ometala slobodno korišćenje biračkog prava i rad izbornih komisija“. Za to je, piše „Moscow time“, prema članu 141 Krivičnog zakona predviđena maksimalna kazna do pet godina u zatvorskim kolonijama.
Prema ruskoj Izbornoj komisiji pravo glasa na ovim izborima ima oko 114 miliona građana.
Francuska će priznati državu Palestinu u septembru na zasedanju Generalne skupštine UN, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron. Ko je sve do sada priznao Palestinu i kakav je status Srbije
Avion kompanije Angara erlajns srušio se tokom leta iz Habarovska ka Tindi. Među 49 poginulih su i šestoro dece. Letelica je pronađena u plamenu u planinskoj oblasti Amurske oblasti
Ukrajinska delegacija na mirovnim pregovorima u Istanbulu predložila je direktni susret predsednika Zelenskog i Putina. Rusija zasad ćuti, dok Kijev ističe važnost uključivanja međunarodnih lidera
Ovaj poklič kojim počinje refren Marseljeze – za mnoge, pa i same Francuze, jedne od najkrvoločnijih himni na svetu – možda najbolje odražava stanje duha francuskog političkog i vojnog rukovodstva od kada je rat u Ukrajini ukazao ne samo na izvesne manjkavosti francuskog odbrambenog modela, nego i na potencijalne pukotine u koheziji na nivou NATO i EU (nepredvidivi Tramp). I sve to usred radikalno izmenjenih neposrednih pretnji po mir na evropskom kontinentu (nepredvidivi Putin)
U životopisu tog unuka industrijalca, pionira ruskog Dalekog istoka, koji je izneverio očekivanja, pa postao brodvejska i holivudska ikona, dramatično se prepliću istorijske drame jedne revolucije, izbeglištva, dalekoistočnog azijskog ritma Budenbrokovih sa umetničkim dostignućima i opsenama zvezdane prašine
Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)
Najgore je iza nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve