img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravstvo

Motocikli u službi hitne pomoći: Trka sa vremenom

01. februar 2024, 06:35 Sanja Zrnić
Foto: John Torcasio/Unsplash
Copied

Eksperimentalni motor u službi hitne pomoći je pre trinaest godina spasio život Dušku Antelju koji je doživeo tešku saobraćajnu nezgodu. U ovakvim situacijama sekunde i minuti nekada odlučuju. Zašto Srbija još uvek nema ovakve motocikle

Duško Antelj je pre 11 godina doživeo tešku saobraćajnu nezgodu na Avalskom putu blizu Beograda.

Izgubio je 2,5 litara krvi i pitanje je da li bi preživeo da do njega vrlo brzo nije stigla ekipa beogradske hitne pomoći na motociklu, piše RTS.

U ovakvim situacijama, ili kod slučajeva srčanih ili moždanih udara, sekunde i minuti nekada su presudni.

Antelj je imao sreće da preživi jer je te godine službi Hitne pomoći u Beogradu doniran eksperimentalni motocikl.

Reč je o motoru „suzuki 650 v-storm“ koji je imao i posebnu opremu. Tri kutije sanitetskog materijala i defibrilator, koji se koristi u slučaju da pacijent ima srčani udar, kao i zvučnu i svetlosnu signalizaciju i dži-pi-es. Motocikl i celokupna oprema koštali su oko 15.000 evra.

Tri vozača su završila policijsku obuku. U početku su motocikl koristili vozač i lekar, a kasnije vozač i medicinski tehničar.

Vreme za promene 

Damir Okanović iz Komiteta za bezbednost saobraćaja kaže za “Vreme” da su još tada očekivali da će sistem sam da prepozna značaj motocikla u službi hitne pmoćii, ali je nažalost, to još uvek samo na nivou ideje. 

Upotreba motocikla za hitnu medicinsku pomoć u Beogradu je pokazala da, kada se šalje na mesto hitnosti istovremeno kad i kombi, u proseku stiže 4 minuta i 40 sekundi pre četvorotočkaša. 

„Ne radi se samo o moticklima. U službi hitne pomoći stvari se rade isto kao pre 30, 40 godina. Sistemski problem je organizacija hitnih službi. One nisu mešusobno povezane, što onemogućava mnogo bolje, delotvornije i brže delovanje službi. Neka birokratija nas usporava i umesto da što pre zbrinemo povređene i transportujemo ih, mi se brinemo o teritoriji, ko će da primi poziv i slično“, kaže Okanović.

On objašnjava da je hitna medicinska pomoć u Srbiji organizovana na nivou gradova i opština, tako da se dežurna služba nalazi na jednom mestu, i to u sedištu opštine.

Samo nekoliko službi poput Beograda, Novog Sada, Niša, Subotice, Stare Pazove, Inđije, Šapca i Požarevca imaju više ekipa u više stanica radi boljeg pokrivanja teritorije. Većina teritorije Srbije pokrivena je sa samo jednom ekipom po opštini, i toj jednoj ekipi treba puno vremena da dođe na lice mesta saobraćajne nezgode ako se nezgoda dogodila na rubnom području opštine. 

“Tako na primer, lekar koji pregleda nekome grlo u domu zdravlja u Čajetini, ako dođe do nesreće na toj teritoriji, biće pozvan da hitno izađe na teren”, kaže naš sagovornik. 

Okanović međutim podseća da se ne radi o samoj nabavci motickala, te da je potrebno da je neophodno da inicijativa krene sa vrha i da se preduzmu svi sistemski koraci ka tome. 

“Potrebna je obuka vozača i dosta sistemskih detalja koje treba upodobiti tome. Hrvatska i Bosna i Hercegovina su pre nekoliko godina dobile te službe i svi su jako zadovoljni. Mi smo uz Severnu Makedoniju u Crnu Goru jedini u Evropi koji još uvek ne činimo ništa po tom pitanju”, kaže Okanović.

Svaki sekund se računa

Sandro Kopilović, specijalista Urgentne medicine iz Novog Sada, naglašava da  je u celoj Evropi prepoznat značaj ovog koncepta. 

“Lekar, odnosno tehničar, treba da dođe do pacijenta što pre. To se zovu mere osnovne životne potpore. Ako je u pitanju masovno krvarenje, da se zaustavi, ako je u pitanju prestanak rada srca da se započne sa oživljavanjem. Time se povećava verovatnoća preživljavanja”, kaže Kopilović.

Gust saobraćaj, uske ulice, radovi na putevima su faktori koji usporavaju vozila hitne pomoći. Upotreba motocikla za hitnu medicinsku pomoć nekada pomaže lekarima da dobiju trku sa vremenom i brže dođu do najugroženijih pacijenata.

“Bilo bi idealno kada bi neko mogao brže da dođe na mesto zadesa, da stabilizuje pacijenta. Ukoliko se radi o povredi da otvore vensku liniju, puste infuziju, zaustave krvarenje ili da pokrenu srce, dok ne dođe ekipa da obavi transport.  

Kada smo 2011. godine imali eksperimentalni motocikl, to je bilo odlično. Mislim da je u nekom momentu došlo do nekog sudara, pa se zato u beogradskoj hitnoj pomoćii odlučilo da je to nepouzdano” kaže Kopilović za “Vreme”.

Inače, Grdski zavod za hitnu medicinsku pomoć u Beogradu poseduje i čamac, ali se i on, , ne koristi zbog praktičnih razloga.

Gradski sekretarijat za zdravstvo, iz budžeta grada, obezbedio je 2008. godine godine tri miliona dinara za kupovinu ovog specijalnog sanitetskog rečnog plovila. Glavni cilj projekta bio je smanjivanje broja tragičnih ishoda koji nisu malobrojni na beogradskim kupalištima.

Živote spašavaju i mopedi i dronovi

Pre desetak gopdina su, objašnjava Kopiloviću hitnoj službi Novog Sada postojali i mopedi.

“Isto je došlo do nekog iskliznuća i tada su se ljudi dosta uplašili. Ali u Novom Sadu to nisu bili ljudi koji su obučavani za tu vrstu vožnje. Tako da bi trebalo pružiti i profesionalnu obuku ljudima koji bi bili na tim radnim mestima. Kao što vidimo, saobraćajna poilicija nema problema sa saobraćajnim udesima svojih ljudi na motorima”, kaže Kopilović.

Koliko je vreme bitno i koliko se juri za svakom sekundom koja spašava ljudski život dokazuje i studija u Švedskoj rađena 2020. godine. 

“Oni su aparate za reanimaciju kačili na dronove. Dronovi su stizali na mesto srčanog zastoja, mnogo brže od ambulantnih kola. Govorimo o prednosti od nekih četiri, pet minuta. Preciznost sletanja drona je bila u radijusu od devet metara, a uspešnost isporučivanja aparata je bila oko 92 odsto. I time je smanjen mortalitet od srčanog zastoja”, priča Kopilović.

Sagovornici “Vremena” ukazali su i na to da bi se upotrebom motocikala ili mopeda smanjili bi i troškovi goriva i angažovanja dežurnih ekipa. 

“Mi treba da idemo u korak sa svetom i Evropom i mislim da će to da se desi i kod nas. Samo treba ljudi malo da progledaju i da vide koliko to znači za spašavanje ljudskih života”, zaključuje Kopilović.

Uobičajeno sanitetsko vozilo u Evropi

Motocikli za hitne intervencije koriste se u Evropi još od 1979. godine i već su postali uobičajeno sanitetsko vozilo. U Velikoj Britaniji hitna medicinska pomoć ima 60 motocikala za hitne intervencije.

U Sloveniji se ova vozila koriste još od 1993. godine u Ljubljani, Mariboru i Kopru. Sanitetski motocikl ima i Zagreb, od prošle godine Sarajevo, a već odavno je u upotrebi u Bugarskoj, Rumuniji i Grčkoj.

Tagovi:

Hitna pomoć Motocikl Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure