
Filmski centar Srbije
Zašto je smenjen Ivan Karl
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d. direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Pisac, prevodilac, čovek koji je prošao pakao, ali kaže da je njegov život uglavnom bio dobar. Ivan Ivanji govori za „Vreme“ više o budućnosti, nego o prošlosti
Ivan Ivanji, pisac i prevodilac, ove srede (24. januar) slavi 95. rođendan. U tih 95 godina stalo je više života o kojima, zahvaljujući romanima, tekstovima, razgovorima s piscem, znamo mnogo.
Ivanji je preživeo nacističke logore smrti, bio Titov prevodilac, a sve vreme književnik. Doduše, nikad produktivniji nego danas kada, kako kaže za „Vreme“ – ima dovoljno vremena.
Poslednjih godina objavljuje po dva romana godišnje, jedan piše na srpskom, jedan na nemačkom, pa ih zatim prepeva u oba pravca.
„Volim samome sebi da pričam. Najplodnije pišem pred san, kad se vrtim u krevetu. Ujutro, kad se probudim, samo zapišem ono što sam prethodne večeri pisao u glavi. Iskreno, ponekad se iznenadim kada vidim šta je sve izašlo ispod pera. Likovi se tokom noći oslobode i krenu svojim putem o kojem ja ništa ne znam“, priča nam Ivanji.
Valjda su ljudi nešto naučili
O tome kako na budućnost gleda čovek koji je preživeo Holokaust, a bliži se stotoj godini, Ivanji kaže:
„Zlo je oduvek postojalo, od kad se piše istorija. Uostalom, prvi genocid je zabeležen već u Bibliji. Jedino što danas brže saznajemo za svinjarije. Moja situacija unekoliko je specifična jer sam s dvanaest godina izgubio roditelje, pa je usledio logor i tako dalje, dosta sam o tome govorio, ali ostalo je bilo sasvim lepo. To je i naslov jedne moje knjige, ‘Moj lepi život u paklu’.“
„Uopšte uzev, kad govorimo o budućnosti, ne mogu da idem dalje od života svojih unuka i praunuka. Tu postoji izvesna nada da će generali biti pametniji od političara i da neće doći do nuklearnog rata. Ako u Drugom svetskom ratu nije upotrebljen otrovni gas, koji se izdašno trošio u Prvom, tako se nadam da se neće pribeći atomskoj bombi čije smo učinke videli upravo u Drugom“, kaže on.
Ceo intervju sa Ivanom Ivanjijem čitajte u štampanom izdanju „Vremena“ koje stiže na kioske u četvrtak (25. januar). Ovde se možete pretplatiti na onlajn ili štampano izdanje.
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d. direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve