img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pravosuđe

Dijana Hrkalović među evropskim rekorderima u tužakanju novinara

19. januar 2024, 12:43 Z.S/N1
Foto: Tanjug / Sava Radovanović
Dijana Hrkalović
Copied

Evropska CASE koalicija (Coalition against SLAPPs in Europe) koja se bori protiv takozvanih SLAPP tužbi pokrenula je i ove godine "takmičenje" za SLAPP političara i SLAPP državu godine, odnosno za one koji imaju najviše tužbi protiv medija, a među predloženima je i Dijana Hrkalović, nekadašnja visoka funkcionerka Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

Kako su naveli na društvenoj mreži Iks, Dijana Hrkalović, koja je osumnjičena za saradnju sa organizovanim kriminalnim grupama, podnela je 11 tužbi protiv novinara i urednika KRIK-a.

Dijana Hrkalović je među 77 osoba za koje se sumnja da su bili deo kriminalne grupe koja je izvršila četiri ubistva, navodi se u dokumentu tužilaštva koji je nastao tokom istrage „vračarskog” klana. Ona, međutim, do danas nije optužena za zločine opisane u tom dokumentu niti za saradnju sa kriminalcima, piše KRIK

Osim nje, među kandidatima su i italijanska premijerka Đorđa Meloni, kao i gruzijski ministar za interno raseljene osobe Davit Patsatsia.

📢Introducing SLAPP Country of the Year nominees!#SLAPP litigants use their deep pockets & influence to abuse the law to bankrupt and harass activists, journos & anyone who dares to expose harm, corruption & injustice.

💥They shall not evade public scrutiny! pic.twitter.com/pLM0dEGKRU

— The CASE (@CASECoalition) January 18, 2024

Kada je reč o državama, nominovane su Hrvatska, Malta i Poljska.

Hrvatsko novinarsko društvo, navela je CASE koalicija, registrovalo je 935 aktivnih tužbi protiv novinara u toj zemlji.

Dodali su da je Malta među zemljama koje imaju najviše tužbi protiv novinara i podsetili na ubistvo istraživačke novinarke Dafne Karuana Galicije (Daphne Caruana Galizia), koja je bila i žrtva najviše SLAPP tužbi.

Naveli su da je među nominovanima i Poljska, zemlja u kojoj političari podnose višestruke tužbe protiv novinara o istim medijskim prilozima.

Među nominovanim kompanijama su GAZ Sistem koji je u poljskoj tužio aktiviste zbog članka u kojem se kritikuje odluka o izgradnji LNG terminala, zatim osiguravajuća kompanija LEV INS u Bugarskoj koja je tužbom tražila pola miliona evra od medija zbog članka o dugovanjima osiguravača, kao i austrijski SPAR, koji je tužio borce za zaštitu životinja.

SLAPP tužbe (u prevodu sa engleskog znači „šamar“) predstavljaju zloupotrebu prava i cilj im nije zadovoljenje pravde nego „zatrpavanje“ medija i aktivista tužbama kako bi ih finansijski i vremenski iscrpili i onemogućili da se bave svojim poslom.

„Cilj tužilaca nije da opovrgnu nešto što je objavljeno i izrečeno, već da ućutkaju one koji kritički istupaju u javnosti. A sloboda govora i pravo na informisanje su temeljne vrednosti demokratije“, objasnila je ranije predstavnica Nezavisnog društva novinara Vojvodine Branka Dragović Savić.

NDNV je bio prva organizacija iz Srbije koja je pristupila CASE koaliciji.

Tagovi:

Dijana Hrkalović Kriminal SLAPP tužbe
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Hronika

03.avgust 2025. I.M.

Viši sud odredio pritvor Vesiću, Momiroviću i još 12 osumnjičenih u aferi „Železnica”

U okviru istrage o zloupotrebama pri rekonstrukciji železničke stanice u Novom Sadu i pruge ka Kelebiji, Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za bivšeg ministra Tomislava Momirovića, Gorana Vesića i još 11 lica

Građanska solidarnost

03.avgust 2025. I.M.

Novi Pazar – borba za puštanje na slobodu poslednjeg uhapšenog građanina

Iako je sud u Novom Pazaru ukinuo pritvor većini uhapšenih nakon nedavnih protesta, protesti u ovom gradu ne staju dok se, kako demonstranti poručuju, ne oslobodi i poslednji uhapšeni iz ovog grada

Vojska Srbije

03.avgust 2025. Davor Lukač

Promocija mladih potporučnika: Vučićeve poruke u duhu Tita i Lenjina

Mladi potporučnici u subotu promovisani u kasarni na Banjici tek će videti šta ih čeka u vojsci moralno razorenoj, kada shvate da u karijeri možeš da napreduješ samo na osnovu poltronstva

Protesti

02.avgust 2025. S.Ć.

Autokomanda i Temerin: Protesti za pravdu i za pijaću vodu

„Pravda spava, vi nećete!“, poziv je studenata i zborova za protest na Autokomandi, a Temerin bi da posle 20 godina dobije pijaću vodu

Protest

02.avgust 2025. S.Ć.

Studenti i beogradski zborovi: Večeras se blokira Autokomanda

Studenti u blokadi i zborovi pojedinih beogradskih opština pozvali su građane da se večeras od 20 časova priključe blokadi Autokomande

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure