Ovog 17. januara navršava se 125 godina od rođenja jednog od najozloglašenijih gangstera svih vremena – Al Kaponea. Ovekovečen je u filmovima kao što su „Lice s ožiljkom“ ili „Nedodirljivi“
Al Kapone je stekao ime u ludim dvadesetim godinama 20. veka kao suosnivač i šef italijansko-američke mafije, grupe poznate kao Čikaški klan, piše Dojče vele. Neki ga opisuju kao Robina Huda prohibicije, jer je deo novca od ileglne prodaje alkohola donirao u dobrotvorne svrhe. Od drugih gngsetara se izdvajao i po tome što je bio veoma prisutan u javnosti, ćaskao je sa novinarima i pravio velike žurke.
Kao što je to slučaj i sa mnogim drugim kriminalcima iz prošlosti, mišljenja o ovom harizmatičnom gangsteru su podeljena. Neki ga i dalje poštuju. Ali, Kapone je ipak odgovoran za „imperiju zločina“ u Čikagu koja se bazirala na „kockanju, prostituciji, krijumčarenju, podmićivanju, trgovini narkoticima, pljački i ubistvima“, navodi se na sajtu američke Federalne policija FBI.
Ko je bio Al Kapone?
Alfons Gabrijel Kapone, sin imigranata iz Napulja rođen 17. januara 1899. u Bruklinu u Njujorku, došao je u kontakt s organizovanim kriminalom još u ranoj mladosti. Kao tinejdžer je postao član ulične bande kriminalca „Five Points“, prvenstveno irsko-američkog porekla. Oni su u istoimeneoj gradskoj četvrti donjeg Menhtna, u srcu Njujorka, iznuđivali novac za zaštitu – reketirali.
IMG_7491Mali Alfonso sa majkom / Foto: Wikipedia.org
Mladi Kapone brzo je naučio da mu samo nasilje neće obezbediti trajni uspeh. Nakon što je rekao nešto uvredljivo o sestri gangstera Frenka Galučija, on mu je u baru nožem unakazio lice. Imao je 18 godina kada je tako dobio nadimak „Lice sa ožiljkom“ (Scarface). Galuči je kasnije postao Kaponeov telohranitelj.
Ubrzo nakon toga, Kapone je upucao prvog čoveka, upao u nevolje s irskom bandom i golim rukama skoro na smrt pretukao jednog mafijaša. Znajući da ne sme da dozvoli da im ponovo padne šaka, pobegao je iz Njujorka – u Čikago, piše DW.
Na svom vrhuncu u Čikagu od 1925. do 1929, Kapone je slovio za najozloglašenijeg mafijaša u Sjedinjenim Državama. Međutim, on sebe nije video kao kriminalca, već kao bogatog biznismena koji je bio poznat i po velikodušnosti. Konzorcijum predvođen Kaponeom stekao je ogromno bogatstvo prihodima koji su dolazili od ilegalne prodaje alkohola, pa sve do prostitucije.
Masakr na Dan zaljubljenih
FBI opisuje masakr na Dan zaljubljenih 14. februara 1929. kao „kulminaciju nasilja u eri čikaških bandi. Tog dana je sedam članova ili saradnika mafije ’Bugs’ Moran upucano iz mitraljeza od strane rivala koji su se predstavili kao policija. Iako je Kapone u tom trenutku bio u svojoj kući na Floridi, verovalo se da je on naručio masakr.
IMG_7494Foto: AP Photo
Nikada nije osuđen za ubistva, ali je na kraju dospeo u zatvor zbog utaje poreza. Tako je sa 33 godine završio svoju karijeru mafijaškog bosa.
Kaznu je odležao u ozloglašenom zatvoru Alkatrazu, koji se nalazi na ostrvcu kod San Franciska. Na slobodu je pušten 1939. zbog mentalne bolesti. Al Kapone je umro 1947. od srčanog udara nakon moždanog udara, sa 48 godina.
Ličnost koja fascinira
Zloglasni gangster ne samo da je ostavio trag na ulicama Čikaga 1920-ih, već i u Holivudu 20. veka, kroz više filmova o mafijašima inspirisanim njegovom pričom.
Predstava tipičnog mafijaša onog vremena, u odelu na pruge i malo nagnutim šeširom – to je poteklo od Kaponea. Njegov naglasak i maniri takođe su inspirisali brojne portrete gangstera u stripovima, filmovima, popularnoj muzici i književnosti, prenosi DW.
IMG_7492Foto: Printscreen/Wikipedia.org
Pojavljuje se u krimi-romanu Marija Puza „Kum“ (1969), koji je 1972. Frensis Ford Kopola ekranizovao u proslavljeni istoimeni film. Bio je inspiracija i autoru Armitidžu Trejlu za roman „Lice s ožiljkom“ (1929), koji je tokom godina dva puta ekranizovan.
Remek-delo „Nedodirljivi” u režiji Brajana De Palme još jedna je značajna drama inspirisana Kaponeovom pričom. Robert de Niro je u ulozi tog gangstera, a film je zasnovan na priči o tome kako je agent Eliot Nes, kojeg igra Kevin Kostner, uspeo da dolija ozloglašenom čikaškom mafijašu.
Film „Kapone“ iz 2020. s Tomom Hardijem u glavnoj ulozi takođe se bavi životom čoveka koji je vladao carstvom zločina.
Legenda o Al Kaponeu i dalje živi, jer njegova životna priča nije samo otelovljenje američkog sna – sin imigranta koji sa dna društva dospeva među bogataše – već preslikava i ambivalentnost američke kulture tokom prohibicije, ere koju karakterišu i puritanska uzdržanost i prekomerna potrošnja. A te stare protivrečnosti i dalje su deo kulture Sjedinjenih Američkih Država.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Blokirali ste nekoga na društvenoj mreži Iks, nekadašnjem Tviteru? Od sada, to više neće sprečavati blokirane korisnike da vide vaše objave. Jedino ograničenje je što neće moći da vas kontaktiraju ili komentarišu podeljen sadržaj
U Beogradu su se na zidovima pojavili murali koje slika ruski umetnik Andrej Kolosov. Radi na poziv, besplatno, jer pogled na mural poboljšava raspoloženje, čini ljude srećnim, kaže za “Vreme” ovaj Moskovljanin
“Naš stav je godinama bio da nećemo Miloševića. Sad nam je stav da nećemo Vučića. Ali šta je to šta hoćemo, to ne znam. A to je suština. Da postoji agenda onoga šta hoćemo i konsenzus oko te agende, pa ljudi bi imali i volje i energije da se za to bore, čak i oni razočarani koje si pomenula. Siguran sam u to. Evo, Rio Tinto i Jadar su nas pokrenuli u velikoj meri, jer to je konkretna stvar, to je borba za vodu, zemlju i život. Verujem da se od te borbe nećemo umoriti niti odustati. Van toga, ne vidim ništa da nas motiviše objedinjujuće. Sendviči i dve hiljade za gospodina su najviše što se u Srbiji, u ovom trenutku, nudi konkretno”
Aktuelna izložba Narodnog muzeja Srbije Od mnogoboštva do hrišćanstva: rotonda u Stojniku, osim što govori o značaju arheološkog nasleđa Kosmaja, jedne od najreprezentativnije očuvanih celina rimskih rudnika na tlu Evrope, ukazuje da ono ni do danas nije zaštićeno, i na posledice devastacije prirodnog okruženja
StopTrik, međunarodni festival kratkog filma u tehnici stop-motion koji se održava u Sloveniji i Poljskoj, radi na očuvanju socijalne kulture za koju se smatra da polako nestaje. Jedan od ovogodišnjih učesnika je i Miloš Tomić, enfant terrible srpske stop animacije
Ministar kulture Nikola Selaković je bio jasan i dosledan: država nema ništa protiv da izdavači izdaju i na drugom pismu, ali će biti otkupljivane samo knjige objavljene na "prelepoj Vukovoj ćirilici". I to odmah. Zato što više nema cile-mile
Samozvani „vrhovni komandant“ Aleksandar Vučić obećao je Mađarima, koji su se pobunili protiv služenja vojnog roka, da će za njih pronaći neko rešenje. A šta je sa drugim nacionalnim manjinama - Bošnjacima, Romima, Slovacima, Crnogorcima, Rumunima, Albancima. Hoće li u Vojsku Srbije ići samo Srbi
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!