img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Više od književnosti

„Slepi i gluvi“ na „genocid“: Lana Bastašić diže prašinu u Nemačkoj

17. januar 2024, 06:04 N.R.
Foto: Dragan Mujan/Nova.rs
Lana Bastašić
Copied

Spisateljica Lana Bastašić napustila je nemačkog izdavača, uz optužbe da ćuti na patnje Palestinaca i cenzuru koja tim povodom vlada u Nemačkoj

Književnica Lana Bastašić podigla je prašinu u Nemačkoj odlukom da prekine saradnju sa čuvenom izdavačkom kućom „S. Fišer“, optužujući ih da su „slepi i gluvi“ na „genocid“ koji Izrael vrši nad Palestincima.

Bastašić (37), autorka romana „Uhvati zeca“ koji je osvojio i nagradu EU za najbolji roman, ima dva prevoda objavljena kod ovog izdavača, a u pripremi je bio treći.

Bastašić je na Instagramu navela da je njena „moralna dužnost“ da raskine ugovor. „Ne samo da je moj izdavač propustio da se oglasi o tekućem genocidu u Gazi, već je i ćutao na sistemsku i sistematsku cenzuru koja se u Nemačkoj dešava u poslednja dva meseca.“

Optužbe za „intelektualnu lenjost“

Ona je ukazala na ono što piše na naslovnoj stranici veb-prezentacije izdavača. Onde se podseća da je kuću 1886. osnovao Samuel Fišer kojeg su nacisti proterali. Odatle, navodi se, dolazi odgovornost izdavača da se suočava sa nedelima nacizma kao i kontinuiranog antisemitizma.

„Suprotstavljamo se novom antisemitskom i rasističkom rasuđivanju i delovanju. To na poseban način važi posle masakra Hamasa od 7. oktobra 2023“, piše na stranici.

Bastašić tu objavu smatra „moralno upitnom, politički neodgovornom i intelektualno lenjom“ jer je „slepa i gluva za patnju palestinskog naroda“ i jer „ugodno delegira antisemitizam na Bliski istok, dok propušta da ga vidi u sopstvenoj domovini“.

U odgovoru na upit „Zidojče cajtunga“, izdavač je naveo da nije mogao da sledi zahtev spisateljice da se svrsta na jednu stranu u kompleksnoj i višeslojnoj debati.

U odgovoru za britanski „Gardijan“ Bastašić je precizirala da je raskinula ugovor za treću knjigu koju je trebalo da objavi „S. Fišer“. „Ostavila sam tako dovoljno novca za godinu dana života“, navela je ona.

Izdavač je naveo da je ugovor raskinut još u decembru i da poštuje tu odluku.

Bastašić, dete srpskih roditelja rođeno u Zagrebu, a odraslo u Bosni, kao malo ko iznmlađe generacije objedinjuje prostor srpskohrvatskog jezika. Još 2010. godine je Teofil Pančić u „Vremenu“ napisao da bi „mogla biti next big thing ovdašnje scene“.

Antisemitizam i optužbe za njega

Potez Lane Bastašić dolazi usred kampanje „Strike Germany“ koju je potpisalo oko 600 radnika u kulturi. Oni pozivaju na bojkot nemačkih kulturnih institucija koje se finansiraju javnim novcem jer navodno potiskuju palestinske glasove tokom krvavog sukoba na Bliskom istoku.

Najpoznatija potpisnica je francuska nobelovka Ani Erno.

Neki nemački listovi, poput Frankfurter algemajne cajtunga, smatraju da je apel „toliko preteran da se moglo pomisliti da se radi o uvrnutoj parodiji ili satiri“.

U Nemačkoj javnoj sferi je optužba za antisemitizam često najteža koja se može izreći. I obično se optuženi ne provede dobro – to je, pred kraj života, iskusio i nobelovac Ginter Gras kad je kritikovao to što Izrael kao nuklearna sila zdržava pravo „prvog udara“.

Nemački Bundestag u četvrtak bi trebalo da donese novi zakon kojim se olakšava dobijanje državljanstva, ali se uvodi novi uslov – budući građanin mora da prihvati privrženost „posebnoj istorijskoj odgovornosti Nemačke“ za zločine i nepravde nacizma, „posebno za zaštitu jevrejskog života“.

U javnim debatama se optuživanje Izraela za „genocid“ nad Palestincima uzima kao prelazak crvene linije i onome ko to izgovara često se spočita da zapravo „relativizuje“ Holokaust.

Tagovi:

genocid Izrael Lana Bastašić Nemačka palestina izbeglice
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

30.jul 2025. Nemanja Rujević

Leonard i drugovi otkupljuju ljude iz zatvora

U Nemačkoj je vožnja bez karte krivično delo pa hiljade ljudi završava na robiji jer nemaju da plate kaznu. Tu na scenu stupa Fond slobode

Šta donosi novi zakon o cenzuri u Rusiji?

Cenzura interneta

29.jul 2025. Olga Tihomirova / Sergej Satanovski / DW

Pazi šta pretražuješ na netu, da te Putin ne strpa u zatvor

Zanima te šta je prebegli oficir Savezne bezbednosne službe (FSB) Aleksandar Litvinjenko napisao u knjizi „Ljubljanka – kriminalna grupa“? Ili šta su Jehovini svedoci? Ukucaš pojam za pretragu i – na vrata ti zakuca policija

Izbori u Mađarskoj

29.jul 2025. Keno Fersek / DW

Vetar promena: Da li je odzvonilo Viktoru Orbanu?

Veliki deo mađarskog stanovništva priželjkuje smenu vlasti i promenu sistema. Viktor Orban, najbolji Vučićev politički prijatelj, i njegova vlada odgovaraju turbo kampanjama koje dodatno parališu društvo

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Komentar

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure