
Nemačka
Strani studenti kao izvor prihoda
Jedna nova studija pokazuje da strani studenti daju ogroman doprinos nemačkom budžetu, ako ostanu da rade, ali i tamo je kriza
Aleksandar Vučić se hvali da je Srbija tenkovska velesila. Amerika će zato Kosovu isporučiti protivtenkovske rakete „Džavelin“ i prateću opremu u vrednosti od 75 miliona dolara. Naoružavanje Kosovskih bezbednosnih snaga nije ništa novo
Srbija ima više tenkova od Nemačke, 323 u odnosu na 226, pisala je „Politika“ u martu prošle godine. A ove godine se predsednik Srbije Aleksandar Vučić pohvalio „da smo mi danas tenkovska velesila“, da „imamo ogroman broj tenkova“. Priznao je, doduše, da Vojsci Srbije manjka ljudstva.
Da tako nešto može da bude problem napisao je u lirskoj formi pre pola veka Bertold Breht: „Generale, tvoj tenk je moćno vozilo. On ruši šume i melje na stotine ljudi. Ali ima jednu grešku: potreban mu je vozač“. Pa na kraju pesme zaključuje: „Generale, čovek je veoma koristan. On ume da leti i ume da ubija. Ali ima jednu grešku: ume da misli“.
Vera velikog nemačkog pesnika, dramskog pisca i mislioca u čovečanstvo nije se baš pokazala opravdanom, pa je u duhu te neopravdanosti Vučić pre neki dan izjavio da se ceo svet, pa i naš region, ubrzano naoružava, ali da ni Srbija ne zaostaje u tome.
„Naoružavaju se i svi ovde u regionu. A naše je da ne zaostajemo. I sve što mogu da vam kažem je da ne zaostajemo“, rekao je „vrhovni komandant“ Vojske Srbije. A do koje mere ne zaostajemo „to ćete uskoro moći da vidite, samo ćemo vas obavestiti o preciznom datumu”.
Američke protivtenkovske rakete za Kosovo
Neće da zaostaje ni vojska Kosova, koja se ne zove tako, jer Kosovo na osnovu rezolucije 1244 Ujedinjenih nacija ne sme da ima vojsku, pa smo obavešteni da će Sjedinjene Američke Držve Prištini da isporuče protivtenkovske rakete „Džavelin“ sa sve pratećom opremom u vrednosti od 75 miliona dolara za Kosovske bezbednosne snage.
To je za Kosovo onlajn potvrdio neimenovani portparol Stejt Dipartmenta. Nigde se ne pominje da to ima ikakve veze sa „tenkovskom velesilom Srbijom“, ali se u saopštenju precizira da „prodaja protivtenkovskih raketa ‘Džavelin’ Kosovu podržava ciljeve spoljne politike i nacionalne bezbednosti SAD“. Pa se dodaje da ovo „poboljšanje bezbednosti Kosova“ ne utiče na „promenu osnovnog vojnog balansa u regionu“.
A da ne bude nikakve zablude o tome koji su planovi Vašingtona na Kosovu, navedeno je i da SAD „nastavljaju da u potpunosti podržavaju transparentnu tranziciju Kosovskih bezbednosnih snaga u multietničke, teritorijalne odbrambene snage, koje su pod civilnim nadzorom i interoperabilne sa NATO-om“.
O svemu tome je ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil u četrtak obavestio Vučiča koji je izrazio svoje „veliko razočaranje“. U šturom saopštenju o tom razgvoru stoji da će (uprkos „Džavelinima“) „naša zemlja, zajedno sa SAD, raditi na očuvanju srpsko-američkih odnosa“.
Hil zato nije bio nimalo razočaran kako su protekli izbori 17. decembra pa se raduje saradnji sa novom Vučićevom Vladom, a bio je veoma zadovoljan i što je Srbija priznala registarske tablice „Republike Kosovo“, tzv. RKS tablice.
Naoružavanje Kosova nije ništa novo
Kad god Aleksandar Vučić podigne vojsku Srbije prema Kosovu, jer je to u njegovoj nadležnosti “glavnokomandujućeg”, a Ana Brnabić policiju (njena ingerencija), vlasti u Prištini trljaju ruke jer eto obrazloženja NATO-a zašto materijalno i tehnički pomaže još zvanično neformiranu, ali i te kako postojeću kosovsku vojsku – potezi vrha vlasti u Srbiji praktično omogućavaju jačanje, modernizaciju i naoružavanje potencijalnog neprijatelja, pisalo je „Vreme“ u tekstu Samo se vi naoružavajte.
Kosovska vojska se stvara od 2018. godine pred očima Srbije i njene vlasti, koja nijedan potez nije povukla da to spreči, nego naprotiv, svojim postupanjem osnažuje njeno stvaranje.
U snabdevanju Kosova oružjem i drugim vojnim sredstvima prednjače SAD, sledi Turska, očigledno kao važan eksponent NATO-a, pa Hrvatska, Nemačka, Velika Britanija. Od Turske je Priština dobila četiri do šest oklopnih točkaša “vuran” sa instaliranim minobacačima 120 milimetara – to su praktično pokretne minobacačke baterije, a ugovorena je isporuka još više od 10. Oni su oklopljeni, na vrhu imaju poklopce (turelu), koji se otvaraju kada se dejstvuje, i onda se brzo pobegne sa lica mesta, pre nego što neprijatelji uspeju da ih otkriju.
Postoji i verzija sa daljinski upravljanom borbenom stanicom – mitraljezom 12,7 milimetara. Tu je još i 80 oklopnih vozila “kobra”, poklon Turske, a i 55 američkih oklopnjaka M-1117 “gardian”. Od SAD je dobijeno oko 200 “hamera”, vozila vrlo upotrebljivih i pokretnih za manevar, a od Nemačke 150 terenskih vozila “mercedes” (“Puch”).
Kosovske snage su, zbog stalnih pokreta srpskih tenkova prema granici, od članica NATO-a dobile veliki broj ručnih raketnih bacača, namenjenih za uništavanje tenkova i transportera, ali i protivoklopne sisteme “omtas”, koji dejstvuju na udaljenosti od 200 do 4000 metara i “ubice” su tenkova, jer ih napadaju odozgo, preko gornjeg dela kupole, koji je najranjiviji.
U saopštenjima sa sastanaka Vučića sa izaslanicima SAD i EU za Kosovo, kao i sa generalnim sekretarom NATO-a proteklih godina, nema ni slova o tome da je negodovao zbog stvaranja i opremanja kosovske vojske. To radi za domaću upotrebu, kada se pojavi u višečasovnim monolozima na televizijama sa nacionalnom frekvencijom
Jedna nova studija pokazuje da strani studenti daju ogroman doprinos nemačkom budžetu, ako ostanu da rade, ali i tamo je kriza
U Agenciji za privredne registre upisana su dva novoosnovana udruženja koja imenima podsećaju na naziv budućeg pokreta predsednika Srbije Aleksandra Vučića - Pokret za narod i Pokret za narod i državu, sa istim sedištem i istim zakonskim zastupnikom
Na zgradu Pošte Kosova u Zvečanu bačene su ručne bombe. Za počiniocima traga kosovska Antiteroristička jedinica
Studenti u blokadi tvrde da njihovi zahtevi nisu ispunjeni, vlast da jesu. Studenti ne žele da odustanu od borbe, vlast čini sve ne bi li pobunu koja se proširila na čitavo društvo ugušila. Studenti kažu da vlast povećava stepen nasilja
Kako je Srpska pravoslavna crkva oblikovala kulturu sećanja poslednjih decenija? Zašto je Peti oktobar bio praznik za Crkvu i kako je Vučić opet sabio SPC u ćošak? O tome u novoj knjizi piše Karin Roginer Hofmajster
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve